Meni se tu izgleda nešto imputira oko toga da nekoga krivim, tak da to moram malčice demantirati.
Za svaki slučaj, jelte. Ja nikoga ne krivim, niko mi nije ni za što kriv, zasluge za uspjehe i neuspjehe su moje i samo moje.Moje!
A to sa skrivenom infacijicom, pa kaj to ne rade svi, i kinezi i američani i ostala bagaža( tak mi veli kolega kaj prati global markets)
Premješteno iz teme: Utjecaj kretanja svjetskih indeksa i cijene nafte na TK Hrvatska
evo jedan članak za čudnovate kljunaše s ovog foruma koji zastupaju neoliberalizam i potpunu privatizaciju svega živog i neživog. i pitanje za takve, jesu li možda i islanđani komunjare? ovo je recept za našu zemlju, samo treba imati muda…
Premješteno iz teme: Utjecaj kretanja svjetskih indeksa i cijene nafte na TK Hrvatska
Islanđani su samo imali "nestručne" bankare i lošeg šefa centralne banke koji je dopustio tom loše vođenom banakarskom sektoru da se pretjerano izloži riziku. Da im je Rohatinski bio na čelu centralne banke oni bi dan danas bili "jedna od najbogatijih zemalja svijeta".
Što se tiče privatizacije banaka, pa i mi smo ih kao i oni privatizirali, samo što mi imamo bolju centralnu banku, naše banke su za razliku od njihovih krizu prebrodilie među najboljima u svijetu.
Što se tiče Islanda, bakarskog sektora, mislim da bi najprije trebalo razumijeniti način na koji bankarski sektor posluje i koja je uloga centralne banke da bi se moglo iznositi ovakve ocjene kao tvoje.
Premješteno iz teme: Utjecaj kretanja svjetskih indeksa i cijene nafte na TK Hrvatska
evo jedan članak za čudnovate kljunaše s ovog foruma koji zastupaju neoliberalizam i potpunu privatizaciju svega živog i neživog. i pitanje za takve, jesu li možda i islanđani komunjare? ovo je recept za našu zemlju, samo treba imati muda…
Kolega TwinSpark hvala za link [thumbsup]
Ako procitamo i komentare ispod clanka vidjet cemo da puno ljudi koji se mozda ne bave ekonomijom odnosno nisu u toj bransi slicno razmislja. To je svakako pozitivna vijest. U Hrvatskoj postoji potencijal da se nesto ucini sa gospodarstvom. U protivnom vracat cemo izgubljenu nepostojecu zaradu. Sa naglaskom na nepostojecu.
Islandjani su dovoljno hrabri da to odbiju. Dakako, njih je 300 tisuca i mogu lakse implementirati direktnu participativnu demokraciju. Vjerujem da bi se brzo nasao model i za velike nacionalne ekonomije.
Pogledajte sto kaze savjetnik socijaldemokratskog predsjednika banana republike:
‘Za visoke kamate kriva je Vlada, a ne banke’
Komentirajući SDP-ov prijedlog o zakonskom reguliranju kamatnih stopa, Cota je rekao da se država ne bi trebala miješati u poslovnu politiku banaka, pa tako ni u to kako one formiraju kamatnu stopu. Vlada se, kaže Cota, treba brinuti o tome kako da razvija konkurentno okruženje, da poboljšava poslovnu klimu, vodi vjerodostojnu ekonomsku politiku, promiče vladavinu prava pa će se smanjiti premije rizika i profitne stope banaka.
‘Ako se ustanovi da na bankarskom tržištu eventualno postoji oligopol, onda se može razgovarati o dodatnom reguliranju banaka’, rekao je Cota za Jutarnji list.
Na pitanje je li se mogla izbjeći drama oko zaduživanja banaka, Cota kaže da su dužnici preuzeli i tečajni rizik, koji je nažalost došao na naplatu. ‘Povećanje udjela loših kredita zabrinjava više nego rast tečaja švicarskog franka’, smatra predsjednikov savjetnik.
Upitan da prokomentira kritike Josipa Friščića prema bankama i guverneru, Cota kaže da je ‘HNB dugo i mukotrpno gradi svoj kredibilitet’.
Buduća Vlada, smatra Cota, već sada mora znati koje će mjere ekonomske politike poduzeti kada dobije povjerenje, a preduvjet za to je odlučnost u provođenju reformi.
Izvor: http://www.tportal.hr/biznis/novaciulaganje/145522/Za-visoke-kamate-kriva-je-Vlada-a-ne-banke.html
Hajmo reci da se slazem s navednim gospodinom. Naime, logika kapitalizma i liberalizma kaze da su dvije strane ravnopravne prilikom sklapanja ugovora. Postivanje ugovora jamci funkcioniranje sustava. Dakle, gradjani koji su uzeli kredite u francima su sami krivi. Mogli su odustati. I problem je sto su sad u situaciji da iste ne mogu redovito servisirati.
Dakako, liberalna teorija ne govori da gradjani nemaju izbora sami odrediti klauzule ugovora. Niti su u mogucnosti birati da li ce izabrati kredit s valutnom klauzom ili ne. Isto tako se ne govori o "izboru" izmedju zivota u domu ili na cesti. (ok, mogu biti i podstanari i ovisiti o "gazdi" kad ce ih otjerati ili da ih uopce nece uzeti jer imaju primjerice malu djecu)
Isto tako se objasnjava radno pravo. Naime, ugovor izmedju radnika (posloprimca) i gazde/korporacije (poslodavca) je ugovor izmedju dviju jednakih strana jer svaka moze odustati. Pritom, nitko ne spominje da je alternativa posloprimcu glad i nemogucnost dostojnog zivota.
Moralne dvojbe ovakvih pitanja ipak ostavljam kolegama neoliberalima.
I odmah da dezuviram, nema ovdje nikakvih marksistickih retorika. Zelim reci da se moze i malo drugacije prezentirati odnsono interpretirati. To je mogao i stanoviti savjetnik socijaldemokratskog predsjednika. Socijaldemokratski predsjednik a ima neoliberalne savjetnike. Predsjednik u skladu sa drzavom. Da mi je vidjeti premijera u toj drzavi [shocked]
Lijepi pozdrav
Pogledajte sto kaze savjetnik socijaldemokratskog predsjednika banana republike:
‘Za visoke kamate kriva je Vlada, a ne banke’
Komentirajući SDP-ov prijedlog o zakonskom reguliranju kamatnih stopa, Cota je rekao da se država ne bi trebala miješati u poslovnu politiku banaka, pa tako ni u to kako one formiraju kamatnu stopu. Vlada se, kaže Cota, treba brinuti o tome kako da razvija konkurentno okruženje, da poboljšava poslovnu klimu, vodi vjerodostojnu ekonomsku politiku, promiče vladavinu prava pa će se smanjiti premije rizika i profitne stope banaka.
‘Ako se ustanovi da na bankarskom tržištu eventualno postoji oligopol, onda se može razgovarati o dodatnom reguliranju banaka’, rekao je Cota za Jutarnji list.
Na pitanje je li se mogla izbjeći drama oko zaduživanja banaka, Cota kaže da su dužnici preuzeli i tečajni rizik, koji je nažalost došao na naplatu. ‘Povećanje udjela loših kredita zabrinjava više nego rast tečaja švicarskog franka’, smatra predsjednikov savjetnik.
Upitan da prokomentira kritike Josipa Friščića prema bankama i guverneru, Cota kaže da je ‘HNB dugo i mukotrpno gradi svoj kredibilitet’.
Buduća Vlada, smatra Cota, već sada mora znati koje će mjere ekonomske politike poduzeti kada dobije povjerenje, a preduvjet za to je odlučnost u provođenju reformi.
Izvor: http://www.tportal.hr/biznis/novaciulaganje/145522/Za-visoke-kamate-kriva-je-Vlada-a-ne-banke.html
To što je socijaldemokrat ne znači da je glup. OVo što govori je valjda svakom tko ima bar nešto u glavi jasno. Znamo kako se formiraju kamate na tržištu. Zato stalno govorim sve ovo što i on nabraja, te ono što je zaboravio nabrojati: da je važno da nam država smanji deficit (odnosno uravnoteži proračun), podigne kreditni rejting tako i to sve dalje lanačano utječe na sve kamatne stope u zemlji.
Ja poštujem socijaldemokrate koji razumiju kako gospodarstvo funkcionira, koji žele biti konstruktivni, koji razumno govore poput ovog čovjeka. Ali oni koji će ići u neke svoje demagogije, populizam samo da se dobiju izbori, takvi ljudi su sramota ne samo "socijaldemokrata" nego uopće nas građana RH, sramota je da imamo ljude koji misle samo na rezultat izbora, na to kako se umiliti građanima, kako im pričati bajke/budalaštine u koje i sami ne vjeruju jer nisu toliko needucirani da mogu vjerovati takvo što, takvi ljudi nam ne trebaju, nigdje u RH pa tako vjerujem niti u krugu socijaldemokrata koji imaju svoj legitimni stav kojega je poštujem dokle god se koriste argumentima i dokle god razumiju osnove gospodarstva (o kojemu se osjećaju pozvanima govoriti, jer ako o nečemu govoriš, red bi bio da razumiješ o čemu govoriš).
Ne znam tko je taj Cota, kakvi sa njegova filozofska i ostala uvjerenja, što vidi u toj socijalno-demokratskoj ideji, ali dok ovako razumno govori, dok pokazuje znakove da razumije gospodarstvo, da razumije tržište, da razumije poantu tih životnih stvari i kako treba onda postupati ako želimo naprijed, takve socijaldemokrate pozdravljam, to je znak da ovoj državi ima nade za bolje sutra, kada razni ljudi neovisno o političkim preferencijama pokazuju da nije poanta njihova djelovanaj u mazanju očiju biračima nego u istini.
@TwinSpark
Islanđani su samo imali "nestručne" bankare i lošeg šefa centralne banke koji je dopustio tom loše vođenom banakarskom sektoru da se pretjerano izloži riziku. Da im je Rohatinski bio na čelu centralne banke oni bi dan danas bili "jedna od najbogatijih zemalja svijeta".
Što se tiče privatizacije banaka, pa i mi smo ih kao i oni privatizirali, samo što mi imamo bolju centralnu banku, naše banke su za razliku od njihovih krizu prebrodilie među najboljima u svijetu.
Što se tiče Islanda, bakarskog sektora, mislim da bi najprije trebalo razumijeniti način na koji bankarski sektor posluje i koja je uloga centralne banke da bi se moglo iznositi ovakve ocjene kao tvoje.
Ovo je potpuno nepoznavanje materije. Cijeli Island je funkcionirao po nacelima investicijskog bankarstva sa svim onim derivatima derivata.
Sto se dogodilo? Za vrijeme booma, Island je, kao racionalna i protestantska nacija, vidio kako se moze zgrnuti bogatstvo. Poceli su spekulirati derivatima zaduzujuci se i prodajuci jedni drugima po vecoj cijeni i tako su svi "zaradjivali". Ubrzo je to privuklo ulagace, spekulante, investicijske banke iz svijeta. Slila se ogromna lova u sustav preko internetskih platformi. Nekoliko puta vise nego sto je uopce njihov BDP. I ta lova je onda "uvecana" pomocu derivata investicijskog bankarstva. U to su bile ukljucene, ponovno da naglasim, racionalni predstavnici protestantskih zajednica/opcina u Velikoj Britaniji i Nizozemskoj (vjerojatno i pokojoj drugoj zemlji u Europi samo u manjoj mjeri) te naravno gradjani kao pojedinci. Ljudi su jednostavno vidjeli da se tamo "zaradjuje". To sto je ta zarada imaginarna i ne postoji to je vec druga prica koja ima vrlo negativan zavrsetak, posebno za one koji su dali svoju stvarnu lovu (gradjani sa stednjama).
Nakon sto je doslo do sloma cijene dionica i svih vrsta vrijednostnih papira (odnosno elektronskih zapisa) pocele su dolaziti na svoju "realnu" vrijednost. Nazalost, realna vrijednost nekih derivata je velika NULA. Dionice kompanije se u takvim okolnostima barem mogu donekle valorizirati prema obvezama, potrazivanjima i imovini. Ali kako valorizirati derivat derivacije? On se "moze" valorizirati samo u vremenu ekspanzije, kada se kalkulira hoces li dati X ili Y jedinica te spukulacijom pokusati prodati za vise jedinica nego sto si kupio.
Uglavnom, nakon kraha, britanci su ostro zahtijevali da Island vrati novce. A novaca nema. I ovo je revolucionarna politicka akcija sto Islandjani napravili.
Dakle, islandjani su imali itekako strucne bankare i sve je to funkcioniralo dok je trajala ekspanzija. Cak su britanske lokalne vlasti strucne i racionalne. Oni cak imaju ustedjevine koje dalje pokusavaju uvecati. Koja razlika izmedju nas koji ih nemamo a sva sredstva pokusamo sto prije neracionalno potrositi. Njihova je greska sto nisu vidjeli kada stize kraj zabave. Dakako, nisu se mogli svi spasiti. Ali neki jesu. Pokupili su novce i svoje i tudje i otisli. Ovo je igra zero sum game. Kao uostalom cijelo trziste kapitala.
U cijeloj prici usporedjujuci s nama, mi na kraju ispadamo s vise srece nego pameti. Niti smo znali niti ulagali niti multiplicirali (pokusali) ali niti smo izgubili. Najbogatija zemlja se ne postaje preko noci. Potrebne su godine rada. Rada! I stvaranje nove vrijednosti. Realne vrijednosti. A Ponzijevim shemama se samo vrlo mali krug ljudi moze obogatiti. I to naustrb drugih, puno njih.
Malo sam zastranio. Uglavnom, Island je imao vrlo dobru ideju koja je pocivala na krivim temeljima. Drzava je trebala jace regulirati privatni, posebno bankarski sektor, jer zbog grazmljive manjine na kraju svi ispastaju. Srecom, njih je malo i mogu se lakse dogovoriti. I cestitam im na tome.
Onda ti ne znaš što znači "stručan bankar", i sam kažeš da su špekulirali???? Pravi bankar ne špekulira i ne zanima ga “zarada”. On igra na “sigurno”, zanimaju ga investicije, jer ga zanima zarada (bez navodnika). Još u prvim satima svog bankarskog školovanja/šegrtovanja je naučio od mudrih svojji učitelja da su špekulacije za budale. Pored svih ostalih pametnijih klijenata čak i na njima (budalama) se može zaraditi, ali ne i osobno na špekulaciji.
A što radi Rohatinski sa kreditiranjem države i Agrokora?Kaj to nije špekulacija?Ili Rba kad da novce Pevecu? Ili Zaba HGšpotu?Svi oni misle da će im dužnik vratiti iako baš i nemaju zdrave osnove za takvo što
Uglavnom, nakon kraha, britanci su ostro zahtijevali da Island vrati novce. A novaca nema. I ovo je revolucionarna politicka akcija sto Islandjani napravili.
Ništa revolucionarno se nije dogodilo na Islandu, prouči bližu povijest Islanda. Ovo im je treći, četvrti šamar koji su opalili britancima i skandinavcima u zadnjih 50 godina. Jedan od rijetkih naroda koji živi po principima i kad je dobro i kad je loše, znači da nemoju apsolutno ništa zajedničkog s hrvatima i svaka usporedba je uvreda Islandu.
Problem sa Islandom je taj što su bili hrabri i za sad rekli NE!ali kao što EU ne priznaju no for a answer, tak budu išli na referendum dok ne kažu DA!
A osim toga nemojte zaboraviti da je posljedica tog dosadašnjeg NE bila devalvacija njihove valute od cirka 50%.
Tak da na kraju možda ispadnu lajbeki na kvadrat i spuše na obje strane.
Pravi bankar ulaze u realno gospodarstvo. Odnosno kreditira ga. Investicijsko bankarstvo je usmjereno prema trzistu vrijednosnica odnosno derivata.
Da, ali u vremenu ekspanzije neces valjda investirati u infrastrukturalne projekte, gdje je povrat daleko manji nego u investicijskom bankarstvu i jos na dulji rok. Tebi kao menadjeru banke je cilj ostvariti sto vecu zaradu. I zato nema vise klasicnog bankarstva. Ono se opet pojavljuje u vremenu kontrakcije ekonomije. I zato sad imamo da su svi oprezni i da nema novaca za investiranje. A nismo ni u ekspanziji da se pojavljuju novi modeli ponzijevih shema.
Zato ja ne ocekujem da ce privatni sektori izvuci ekonomije iz krize. Zato mislim da ce drzava morati napraviti rez. Pa kud puklo. Zato nam je i burza tu gdje je. Nitko se ne usudi lupiti. Jer stanje jos uvijek nije cisto.