Naravno da nas banke kreditiraju sa vlastitim novcem/depozitima i to je dobro. Gora varijanta je kad nas kreditiraju novcem izvana što je danas neminovno.
Kolega, možda niste znali da banke dugoročne kredite financiraju kratkoročnim zaduženjima, otuda takva politika i kredita i kamata i tečaja.
Jedini parametar na koji banka utiče i trebala bi su kta stopa i to im najviše zamjeram.
U kojoj ćeš se ti valuti zadužiti to je tvoj i samo tvoj problem. [smiley]
Ne razumijem se u financije, to mi onak malo špansko selo, ali, ali
zar nemaju banke nekakvu polugu, pa ono na jednu kunu pologa izdaju 10 kuna kredita, tako mi barem kažu frendovi. Zanima me u svjetlu te premise je li moguće da su banke na osnovu jednog posuđenog švicarca izdale 10 švicaraca kredita? Ako je tako onda je blesavo da ljudima računaju ratu kredita iz švicarca u kune i onda bi to bilo svojevrsno reketarenje? ili
Ne znam pa pitam
Ne, ne postoji takva poluga. Međutim postoje neke povezane stvari.
Jedna od njih je minimalni odnos rizikom ponderirane aktive i glavnice banaka. Mislim da je trenutno u RH minimum 12%, nisam siguran. To je jedna vrsta poluge koja kaže koliko banka može širiti bilancu bez potrebe za dokapitalizacijom.
Druga je kreditni multiplikator. U pojednostavljenom modelu uzmimo da postoji jedinstvena stopa obvezne rezerve 20%. Banka 1 primi 100 kuna depozita od klijenta A. Od toga iznosa u rezerve ide 20 kn, ostatak od 80 kn posuđuje klijentu B. Klijent B potroši te novce kupujući nešto od osobe C. Osoba C deponira 80 kn u Banku 2. Banka 2 od tog depozita u svoje rezerve stavlja 16 kn, ostatak od 64 kn daje kao kredit klijentu D. Klijent D troši te novce…
Matematički se može pokazati da će se uz pretpostavku beskonačnog broja ciklusa deponiranja/kreditiranja početni novac od 100 kuna multiplicirati 1/0,20 = 5 puta, odnosno na 100 kuna primarnog novca nastat će još 400 kuna kreditnog novca. Ovo je cifra za cijeli sustav, dakle za sve banke u nekoj zamišljenoj ekonomiji. Valja primijetiti da svaka pojedinačna banka maksimalno može izdati kredita u iznosu 80% primljenih depozita.
U praksi postoji više raznih vrsta obveznih rezervi, koje se u nekim slučajevima zbrajaju. Također realni kreditni multiplikator je uvijek manji od teoretskog (nema beskonačnih ciklusa). U stvarnosti banke osim depozita koriste i druge izvore financiranja kao što su npr. izravna zaduženja od banaka matica u inozemstvu. Kolega Pino D. je također spomenuo mehanizam transformacije ročnosti – bančini izvori (depoziti, krediti) su u pravilu kratkoročniji od njenih plasmana (krediti).
Niste mi odgovorili. A se može teoretski vani podići 1 milijarda chf a plasirati pet puta više kredita vezano uz chf. Može nemože
Druga je kreditni multiplikator. U pojednostavljenom modelu uzmimo da postoji jedinstvena stopa obvezne rezerve 20%. Banka 1 primi 100 kuna depozita od klijenta A. Od toga iznosa u rezerve ide 20 kn, ostatak od 80 kn posuđuje klijentu B. Klijent B potroši te novce kupujući nešto od osobe C. Osoba C deponira 80 kn u Banku 2. Banka 2 od tog depozita u svoje rezerve stavlja 16 kn, ostatak od 64 kn daje kao kredit klijentu D. Klijent D troši te novce…
Lijepo ste to objasnili. Puno ljudi uopce ne razumije fukncioniranje bankarskog i novcanog sustava. Kod nas je stopa obvezne rezerve 13 posto. To je stopa koja govori koliko ce se novac multiplicirati. Zato nikada banke ne posjeduju kolicinu novca koju su zaprimili. Jer tog novca zapravo ni nema. Sustav fukncionira po nacelu povjerenja odnosno ne prevelikih nesigurnosti i gibanja. U okolnostima nesigurnosti i panike kad nahrupe u banke po novce sustav pada. Jer nemaju sredstava da sve isplate.
@Turion:
Ne može.
Kod nas je stopa obvezne rezerve 13 posto. To je stopa koja govori koliko ce se novac multiplicirati. Zato nikada banke ne posjeduju kolicinu novca koju su zaprimili. Jer tog novca zapravo ni nema.
Kako sad, kod vas može kod Kerempuha ne može. Dajte konzultirajte HNB da se očituju.Nije mi jasno to ja dignem kredit i novce koji zapravo ne postoje postanu depozit nekoj drugoj banci koja ih opet posudi.Iako i ovi moji novci predstavljaju nečiji drugi kredit, što je opet zapravo obaveza. Ak ja bankrotam odoše svi kući plačući.
Kvrapcu pa to mi malo djeluje ko ponci šema
Niste mi odgovorili. A se može teoretski vani podići 1 milijarda chf a plasirati pet puta više kredita vezano uz chf. Može nemože
U nacelu banke posudju kune samo ih "vezu" za stranu valutu, euro, franak, dolar. Dakako, banke mogu se mogu zaduziti i vani te sredstva plasirati ovdje po vecim kamatnim stopama. Razlika izmedju kamatnih stopa je njihova zarada. U biti svaki novac kada udje u bankarski sustav se moze multiplicirati. Primjerice vi prodate nekretnine u vrijednosti 100 mil eura negdje u Europi a te novce deponirate u nase banke (ovo nase u smislu da kod nas posluju odnosno podlijezu hrvatskim zakonima) a one ga koriste u skladu sa zakonoskom stopom obvezne rezerve te dalje plasiraju odnosno njegovim povratom u banke on se multiplicira. Ista je shema i sa pozajmljenim novcima.
Iako nisam siguran da sam najbolje razumio pitanje.
Kod nas je stopa obvezne rezerve 13 posto. To je stopa koja govori koliko ce se novac multiplicirati. Zato nikada banke ne posjeduju kolicinu novca koju su zaprimili. Jer tog novca zapravo ni nema.
Kako sad, kod vas može kod Kerempuha ne može. Dajte konzultirajte HNB da se očituju.
[/quote]
Ne razumijem. Ovo je sala? HNB se odavno ocitovao u vidu odluke objavljene u narodnim novinama. Narodne novine broj 133/2010. i 30/2011.
Stopa obvezne pricuve je 13 %. Clanak 6 o tome govori.
Uostalom evo vam izravan link: http://www.hnb.hr/propisi/odluke-centralno/h-obvezna%20rezerva.pdf
@Turion:
Vidim da je strateg odgovorio, i slažem se s njim. Evo i mog detaljnijeg pojašnjenja, budući da prethodno pitanje bilo ograničeno na može / ne može:)
Model kreditnog multiplikatora koji sam opisao funkcionira i ako se broj banaka u sustavu reducira na 1. Vi pitate može li banka na 1 chf depozita (ili kredita izvana) napraviti 5 chf kreditnih plasmana. Teoretski u ovakvom zatvorenom modelu ekonomije s 1 bankom i neograničenim brojem ciklusa deponiranja/kreditiranja može. Međutim, vaše se pitanje odnosilo na 1 ciklus deponiranja/kreditiranja (prva iteracija). Također u Hrvatskoj ne radi se o deviznim kreditnim plasmanima nego o kunskim kreditima s valutnom klauzulom, tako da 2. i svako sljedeće deponiranje u modelu će biti napravljeno u kunama, a ne u chf.
Bitno je razumijeti da kreditni multiplikator djeluje iterativno na razini cijelog sustava. U svakoj pojedinačnoj iteraciji deponiranja/kreditiranja iznos kredita je manji od iznosa depozita, a ne veći (odnosno višestruko veći) kako ste vi pretpostavili.
Kod nas je stopa obvezne rezerve 13 posto. To je stopa koja govori koliko ce se novac multiplicirati. Zato nikada banke ne posjeduju kolicinu novca koju su zaprimili. Jer tog novca zapravo ni nema.
Kako sad, kod vas može kod Kerempuha ne može. Dajte konzultirajte HNB da se očituju.Nije mi jasno to ja dignem kredit i novce koji zapravo ne postoje postanu depozit nekoj drugoj banci koja ih opet posudi.Iako i ovi moji novci predstavljaju nečiji drugi kredit, što je opet zapravo obaveza. Ak ja bankrotam odoše svi kući plačući.
Kvrapcu pa to mi malo djeluje ko ponci šema
[/quote]
Kerempuh je sve jako lijepo objasnio.
Strateg iz nekog razloga malo izvrće činjenice. Htio ti je valjda reći da novac koji si ti ostavio u banci je istog trena nekome posuđen kao kredit i da ga više nema u banci kao nekakav "keš" (jer ne funkcionira banka po principu kasice prasice, madraca itd., da novac stoji i čeka da dođeš po njega, a kamata da padne s neba??). Banka novac posjeduje, itekako posjeduje, kao svoje potraživanje prema nekome kome je izdala kredit, taj netko mora vratiti kredit da bi ti dobio svoj depozit, sasvim jasno. Ali on vam je to opisao sa "banka ne posjeduje novac" što je neupućenom čitatelju krajnje obmanjujuće i suštinski je pogrešno. To što se novac kroz niz iteracija multiplicira je druga stvar, ali u svakom trenutku je aktiva i pasiva banke u ravnoteži, i dok ljudi dovoljno uspješno vraćaju kredite i depoziti su sigurni.
Aha, onda to znači da mogu multiplicirati novčeke skoro 7x. Znači Ivica banci 100 kuna, banka meni 87, ja drugoj banci 87, ona Kerempuhu 75,69kn i tako do nule.
Aha, onda to znači da mogu multiplicirati novčeke skoro 7x. Znači Ivica banci 100 kuna, banka meni 87, ja drugoj banci 87, ona Kerempuhu 75,69kn i tako do nule.
Teoretski otprilike tako, puno se može multiplicirati ali u praski obično ne idete tako u nedogled. I dok svatko svoje obveze ispunjava sve je sjajno. Ti kada si uzeo tih 87 kn moraš ih vratiti, što s njima radiš i kako ćeš ih vratiti tvoj je problem, glavno je da ih ti moraš vratiti što znači je Ivičin novac siguran, čak i onih 13 kn ga posebice osigurava, u slučaju da ti imaš nekih problema s vraćanjem, ali kojih ne smiješ imati, banka se mora potruditi tih 87 kn izvući iz tebe kako zna i umije jer ne smije nevini Ivica nastradati zbog tvojeg bezobrazluka, neodgovornost itd.