pusti friščića………..kako russel 2000? [smiley]

Ej ljudi, sad me zanima nešto ozbiljno. Ako ima netko da bi ovdje to znao i htio mi odgovoriti/komentirati.

Gledate li vi tečaj HRK/EUR? Što kažete na činjenicu ovog značajnog slabljenja kroz ljetne mjesece?

Inače je kuna najviše jačala od proljeća do sredine ljeta sa vrhuncima, a relativno najslabija bila kroz rujan/listopad nakon snažnog slabljenja koje počinje već izmakom sezone i traje tako do kasnu jesen i gdje se onda više manje tečaj zadržava do proljeća.

Ovaj puta je skroz drugačije. Istina u jesen prošle godine oslabila "po običaju", međutim od proljeća prema ljetu skroz suprotno do svega do sada viđenoga, umjesto da kuna jača ona je slabila i slabila, uz svega mali predah u lipnju pa da bi cijelo vrijeme do sada kroz cijelo ljeto do sada samo slabila i slabila i trenutn je kuna najslabija ne samo u godini (što je neobično za doba godine) nego čak nasjlabija u zadnjih zadnjih dobrih 2,5 godine odnosno ako bolje pogledamo najslabija u 6,5 godina izuzmemo li taj jednodveni dublji pad u veljači 2009.

Što to predstavlja? Možemo li na to gledati kao i inače kod ovakvih stvari kao na puku "slučajnost", činjenicu da je to gibanje kaotično, nepredvidljivo, i u skladu s time se moralo dogoditi da se kreće drugačije nego li su svi očekivali na temelju "povijesnog iskustva" jer se u ovakvih nepredviljivim stvarima kao što su tečajna kretanja ono što svi očekuju zapravo baš i ne može dogoditi, ako se par puta ponovi, niz se mora prekinuti jer će previše ljudi to očekivati i svojim djelovanjem poništiti??

Ili ima neko malo dublje obrazloženje ako poznajete stanje na tržištu, kakva je bila ponuda/potražnja i zašto, iz čega to vidite, tko je to toliko kupovao eure sada? Što je HNB radila kroz to vrijeme i kako utjecala?

Imali to možda ipak veze s onim što sam ja malicko više u šali ali ipak slutio nakon MMF-ovih konzultacija? Ono da će HNB zaista u skladu s njihovim naputkom ići "kontrolirano" blago slabiti kunu, ALI je retorika u skladu sa "modernom praksom centralnih bankara" takva da nije poanta u iskrenosti retorike nego u funkciji retorike slično kao i najnovija akcija švicarske centralne banke gdje su samo rekli da će CHF vezati za EUR vjerojatno bez stvarne želje za time i odmah je upalilo, ono CHF počeo slabiti itd.? Zar je moguće da je HNB po istom principu kao i svi oni rekao da neće poslušati MMF po tom pitanju baš zato što ga planira poslušati a kako bi to bilo uspješno, kako se ne bi stvarala deprecijacijska očekivanja koja bi stvar učinila nekontroliranom, da su zato morali namjerno reći suprotno??

Meni se inače ne sviđaju neiskrenosti bilo kakve vrste, nisam pobornik "nekome laganja radi njegovog dobra", ali ovdje bih čak na to malo progledao kroz prste, jer ako bi oni to mogli raditi na taj način, da stvarno kunu uspiju postepeno slabiti, to bi možda i bilo dobro… dovoljno bi bilo mjesta našim građanima za "deleveraging", a istovremeno blagotvorni utjecaj na izvozno gospodarstvo/turizam u onoj mjeri u kojoj je tko to i zaslužio, tko može neka mu koristi, ostali tko im je kriv. Ali svima bi to ipak donekle koristilo jer u svakom slučaju omogućava smanjenju jaza cijena između domaćih i stranih artikala masovne potrošnje a kojih je podjela na domaće i uvozno u prosjeku možda i oko 50:50 pa bi neke naše kompanije zapravo slabaljenjem kune povećale prodaju i na domaćem tržištu… a to je i tako jedini put kada naša politika odbija "untarnju devalvaciju", i u skladu sa zakonom o fiskalnoj odgovornosti itd.? Dakle proračun bude zamrznut nominalno, plaće budu nominalno zamrznute itd., a kuna lijepo slabi, uvoz postaje manje konkuerntan, izvoz više… i tako se postepeno uravnoteži proračun (->pa smanje kamate, unatoč deprecijaciji), uvozno-izvozna bilanca popravi, popravi konkurentost u svakom smislu, gopodarstvo pokrene, raste zaposlenost, a onda s vremenom i realne plaće, standard…??

Steve Jobs Resigns!!!!!!

Zao mi je Stevice, kao bivsi "Amigas" I "JAbucar" iz doba PowerPC-a kada je to bila ekipa koju sam iskreno cijenio zelim mu da se izbori sa svojom bolesti!!!!

@lynx:

Kratkotrajni aprecijacijski ili deprecijacijski pritisci na kunu ovise odnosu ponude i potražnje na deviznom tržištu. Primijetio si da je povijesno ljeti tečaj kune najjači, za što je uglavnom zaslužna ponuda turističkih deviza.

Osim tog utjecaja, postoje i druge komponente. Prošlih godina imali smo velike deficite platne bilance. Deficiti se pokrivaju ili vanjskim zaduženjem (po sektorima: država, financijske institucije i poduzeća direktno) ili FDI-em. Kratkotrajni utjecaj na tečaj prilikom razdoblja intenzivnog zaduživanja i pojačanog dotoka izravnih stranih ulaganja je (pomalo neintuitivno) aprecijacijski pritisak na kunu.

Kumulirani deficiti (minus otplaćeni dio) čine vanjski dug. On ima svoju dinamiku otplate. Sada smo u situaciji da su nam neto odljevi deviza za otplaćivanje vanjskog duga (opet po svim sektorima: država, banke i poduzeća) veći od priljeva temeljem novog zaduživanja i FDI-a koji je isto presušio. Ovo ima deprecijacijski učinak na kunu, koji je u ovom trenutku jači od aprecijacijskog učinka priljeva turističkih deviza.

Hipotetska opaska. Kada/ako Hrvatska dođe u fazu generiranja suficita platne bilance (jačanjem izvoza) i počne generirati neto priljev deviza (bruto priljev – otplate dugova), tada će opet jačati aprecijacijski pritisci na kunu.

Ovo je pojednostavljeno objašnjenje. Postoje i dodatne komponente koje nisam spominjao (isplate dividendi stranim vlasnicima, doznake Hrvata iz inozemstva i dr.)

@kerempuh

Znam to teorijski, ali ne znam trenutne detalje tih efekata i ja se pitam glede toga jednu stvar: je li sadašnje kretanje slučajna posljedica trenutne kombinacije tih procesa ili je HNB svojim djelovanjem namjerno "dopustio" ili "utjecao" da kretanje tečaja bude takvo, i kakve su mu namjere u buduće glede toga "dopuštanja"/"utjecanja", postoji li potajna želje za blagom višegodišnjom deprecijacjom ili će se ipak nastojati tečaj držati u "višegodišnjem kanalu"? Na to pitanje vjerojatno nema odgovora, ali me zanimaju razmišljanja, ima li za to šanse, kolika je zapravo šansa da je ovo "dio željenog trenda"? Znam da centralna banka ne može tu baš što hoće, ali da na neko vrijeme može značajno utjecati, mislim da je istina. Pogotovo recimo ukoliko bi naša fiskalna politika išla u tom smijeru da smanji zaduživanje, da uđemo u dogorčni trend višeg odljeva nego priljeva deviza po osnovi otplate duga, slično možda i kod stanovništva uz smanjivanje zaduživanje/štednje u EUR (evo već HPB nudi i kunske dugoročne kredite) a povećanje kunskog poslovanja/štednje itd. moglo bi se na neko vrijeme imati i značajno rastući izvoz a uz niži i sve niži tečaj dok jednom ne dođe do toga da više ne može, da se stabilizira… pa onda i raste u skladu sa odnosom tih priljeva/odljeva. Čini mi se da je tu stvarno sve moguće, pa me zanima što je po srijedi, ima li HNB nekakve "želje" koje nisu one standardne njihove krute: "kuna mora biti gdje je i do sada, ništa drugo ne dopuštamo, i točka!".

Mislim da je sadašnje kretanje tečaja posljedica prirodnog odnosa ponude i potražnje. Ne vjerujem da je HNB promijenio tečajnu politiku, koja je uglavnom bila usmjerena na umanjenje volatilnosti. Višegodišnji raspon tečaja je 7,1 – 7,8. Zadnjih 5 godina, kad se tečaj često približavao donjoj granici, HNB je počeo aktivnije raditi na slabljenju kune. Sada je tečaj oko sredine raspona, pa vjerujem da su intervencije isključivo usmjerene na umanjenje volatilnosti. Ako se tečaj približi gornjoj granici, moguće da će HNB početi raditi na jačanju kune, iako se ne bih kladio u to. Operacija jačanja kune je mnogo skuplja i rizičnija operacija od slabljenja kune, jer prva troši devizne rezerve, dok ih druga uvećava. Moguće je da HNB dopusti daljnje umjereno slabljenje valute iznad 7,8. Pri tome to ne bi bilo posljedica promjene tečajne politike u aktivističkom smjeru, već jednostavno rezultat kalkulacije da obrana tečaja na toj razini zbog prirodnog odnosa ponude i potražnje ne bi bila srednjeročno održiva, uzevši u obzir postojeću razinu deviznih rezervi.

Bilo je u medijima prije mjesec dana, navodno su banke iznijele 700 milijuna eura iz HR, čak se i Rohatinski nešto navodno ljutio oko toga.

ove godine dospijeva na naplatu 14-15 milijardi EUR-a prema vanjskim vjerovnicima! Uz to je i "raja" pobjegla u devize, ne bili sačuvala vrijednost svoje "crkavice". Sve žešći napadi na strane banke otežavaju ulaz deviza u zemlju. Sve u svemu, nema boga koji može obraniti tečaj u ovim okolnostima.

Kolega, možda niste znali da banke dugoročne kredite financiraju kratkoročnim zaduženjima, otuda takva politika i kredita i kamata i tečaja.
Jedini parametar na koji banka utiče i trebala bi su kta stopa i to im najviše zamjeram.
U kojoj ćeš se ti valuti zadužiti to je tvoj i samo tvoj problem. [smiley]