Katastrofičarima je pametnije umjesto zlata investirati u nekretnine (bunkeri) i pripadajuće gudize (oružje i konzerve:)

Činjenica je da svjetske centralne banke povećavaju udio zlata u portfelju a siguran sam da imaju uvid u situaciju i da znaju bolje što rade od prosječnog forumaša.
Zlato i srebro stoljećima predstavljaju stvarnu vrijednost dok novac i dionice predstavljaju obećanje.
A znate kako ide ona poslovica o obećanju

………recikliranje srebra postoji ali mu je cijena usprkos tome porasla preko 1000% od 2001.godine…..jer proizvodnja plus recikliranje ne može zadovoljiti potražnju…..

bez uvrede ali slabo ste proučili materiju……..[smiley]

…..zahvaljujem na ponudi ……ali….nije vrijeme za ofanzivu……već bunker…….a kad se situacija rasčisti onda će promijeniti zlato za par stanova…..ili već nešto i to duboko diskontirano….

a već sad su nekretnine lijepo diskontirane u odnosu na zlato i srebro…….u zlatu su prodaju uz diskont od 30% a u srebru uz diskont od 50%…..i sve u roku jedne godine…..
u slijedeće dvije godine bi to moglo biti daljnjih 30-50%

ja zadovoljan……….a vi držite papire i gledajte kako vam ih država obezvređuje

i ERNT-r-a je u istom periodu narasla 1.000%…što nam to dokazuje?

Pričao sam o dugoročnim trendovima. Kratkoročno/srednjeročno može biti svašta, pogotovo na ovim kolekcionarskim metalima. Da danas nestane sve zlato i srebro, svijet ne bi stao. Za ono malo industrijske primjene tih metala postoje supstituti. Kod industrijskih commoditya, dugoročno visoka cijena je poticaj za inovacije, optimiranje postojećih procesa i nalaženje supstituta. Kod kolekcionarskih metala vladaju valjda neki drugi zakoni. Čujem da se i za tulipan nekad mogla kupiti kuća:)

Hrvatko tržište kapitala je kroz zadnjih 10 godina u prosjeku (gledajući po indeksu) istina ostvarilo svega 130 % prinosa tj. anualizirano 8,69 % (što dakako također nije loše, ali možda nekima nedovoljno fascinantno) ali na nekim pravim dionicama (firmi koje nešto stvarno stvaraju poput Končara, ERNT i sl., dobro posluju na međunarodnom tržištu poput Atlantske plovidbe, imaju jak brend poput Leda, ili dobre okolnosti poslovanja poput Konzuma) prinos je i puno viši od tih 130 %, doseže do cca. 1000 %, tj. dobrih 27 % anualiziranog prinosa kroz tih 10 godina a što je nešto nevjerojatno, uzevši u obzir da je npr. cjeloživotni prinos Buffett-a anualizrano oko 22 % a tih 10 godina čak i nisu bilo kakvih 10, nego onih u kojima su dionice u svijetu u prosjeku imale jednu od najlošijih izvedbi u povijesti, gotovo se vratile nakon 10 godina gdje su bile na početku destljeća.

U takvom desetljeću, naše dionice ostvare 8,69 %, a oni logičniji izbori racionalnog investitora i puno više, pa tko tu smije biti nezadovoljan? 😛 Tim više što su današnje valuacije očigledno nerealno niske.

Kakav će nam onda tek biti npr. 20-godišnji tržišni prinos? Mislim da ćemo moći tada već napraviti jedne lijepe usporedbe prinosa po klasama, jer će se već odigrati veći broj raznih recesija i oporavaka, bull-ova i bear-ova, napuhivanja i ispuhivanja raznih balona u raznim klasama, i to će možda biti dovoljno dugi obuhvat "najrazličitijih situacija" i kroz "dovoljno dugo vrijeme" da ćemo kao u svijetu što rade, moći napraviti jednu ozbiljnu povijesnu analizu prinosa klasa na domaćem tržištu i što će možda novim investitorima biti nekakva referenca za koju se mogu uhvatiti u nekim svojim (površnim) razmišljanjima.

Za nas današnje, bilo bi pametno prije nego vidimo koliki će prinos dionice ostvariti 2001.-2021. da nešto od tog prinosa i sami proživimo, da kasnije ne žalimo za propuštenim prilikama.

Ova argumentacija primjenjiva je danas isto kao i prije 100 godina kao i u začecima civilizacije. Rudno bogatstvo nije neiscrpno, postoji zakonitost opadajućih prinosa, ljudi na planeti ima sve više (zapravo je stopa prirasta prije 100 godina bila veća nego danas, tako da ovaj maltuzijanski argument danas ima manju snagu).[/quote]

Pogresno kolega. Krajem 19. pocetkom 20. stoljeca planeta je brojala 2 milijarde stanovnika. Dakle svih tih silnih tisuca godina povijesti nakotilo nas se samo 2 milijarde. U zadnjih 100 godina nas se namnozilo da nas ima preko 7 milijardi. Ak je to Vama malen porast onda dobro.

Potrazite si na youtubu filmove (ima ih) kako izgleda recilaza plemenitih metala iz elektronickog otpada pa cete shvatiti da je to izuzetno zahtjevan i skup proces. Toliko skup da se jos uvijek vise isplati kopanje. Naravno da cemo naftu jednog dana vjerojatno zamijeniti strujom ili mozda i vodikom no za sad bez srebra sanjajte solarne celije, LCD i LED ekrane i purifikaciju vode. A koliko vidim ciste vode za pice ima sve manje, potraznja za solarnim celijama je sve veca a o porastu prodaje uredjaja sa LCD i LED ekranima mislim da nema potrebe pricati. Imajuci to u vidu potraznja za srebrom kao industrijskim metalom moze samo rasti. Proucite si gdje se sve srebro koristi kao industrijski metal i mislim da cete se iznenaditi.

Kolega to sto Vi ne znate gdje ga se moze kupiti ili prodati ne znaci da je nelikvidno. Ja ga mogu kupit ili prodati unutar 24 sata. I to sasvim legalno. Srebro takodjer. Prije neg sam krenuo u to mislio sam isto ko i Vi pa kak to kupiti pa kak to prodati jer sam naviknul na klik klik ko s dionicama. Ovdje nema bas klik klik ali kao sto rekoh obavite to u danu bez ikakvih problema. I nema sanse da mi netko blokira trgovanje time pa da mi stoji zamrznuto kako su sad vjerojatno "presretni" vlasnici Ininih dionica sto s njima ne mogu trgovati. U krajnjoj liniji ako bas preferirate klik klik imate NYSE i cijeli paletu ETF-ova. Sljaka na klik a prinos je divan; nedavno sam dokupio AGQ (srebro x2) na 154 USD – jucer je zavrsio prek 220 i sve se to odigralo u 2 tjedna a postotak prinosa si izracunajte. I ne mislim ga prodavati jos (da ne velim da mi je ovo 5. runda u AGQ-u). Ja bi rekao da je prinos dobar. A likvidnost tog papirnog metala bolje ne spominjati jer bilo koji rudnik ili etf ima dnevno veci promet nekoliko puta nego cijeli ZSE

Svijet ne bi stao ali biste se pozdravili od kojekakvih komunikacija jer nema satelita bez zlata i srebra (kao ni vec spomenutih solarnih celija, LCD-ekrana, prociscivaca vode itd.). Proucite malo najprije primjenu u industriji tih metala prije nego zviznete ovakvu nebulozu.