Kako prebroditi svjetsku krizu uz što manje posljedica – makroekonomski pogled

Naslovnica Forum Tržište kapitala Hrvatska Kako prebroditi svjetsku krizu uz što manje posljedica – makroekonomski pogled

Forum namijenjen svim temama vezanim za dionice, obveznice i druge vrijednosne papire te trgovanje istima u Hrvatskoj.

Upravo ovo što ja govorim za RH preporučili su Portugalu. Mada, ja mislim da su oni u još gorem stanju, oni će se puno teže izvući nego li mi.

Hrvatska još ima šansu preživjeti, a Portugal i Grčka vjerojatno će još destljećima biti jad i bijeda. Jer greške iz prošlosti nije moguće čarobnim štapićem otkloniti.

Hrvatska može lijepo polako, bez nekog tako presinga napraviti sve ovo na vrijeme, i time uopće niti ne moramo doći u stanje poput Grčke npr. U takvo stanje bismo došli samo kada bismo nastavili dosadašnji model upravljanja državom, međutim postaje sasvim jasno da se taj dosadašnji model napušta tj. ide se prema ovome što se preporuča Portugalu tj. mi ćemo zaista sve napraviti na vrijeme i mi nećemo doživjeti kataklizmu poput ovih država.


Hrvatska još ima šansu preživjeti, a Portugal i Grčka vjerojatno će još destljećima biti jad i bijeda.

Koja je razlika u ekonomskom smislu između preživjeti i jad i bijeda?



Hrvatska još ima šansu preživjeti, a Portugal i Grčka vjerojatno će još destljećima biti jad i bijeda.

Koja je razlika u ekonomskom smislu između preživjeti i jad i bijeda?
[/quote]

Otprilike kao između japanca i kineza.

Ostajem u Hrvatskoj jer volim izazove, a nema većeg izazova nego pokušati preživjeti u Hrvatskoj!

Oporavak kreditiranja: Ukupni krediti u ožujku veći 8,3%

Posljednji podaci HNB-a pokazuju da je dinamika oporavka kreditiranja sve snažnija. Na kraju ožujka ukupni su krediti iznosili 279,1 milijardi kuna, što je 8,4% više nego na kraju ožujka prošle godine te 2,3% više u odnosu na kraj 2010. godine.

http://www.seebiz.eu/oporavak-kreditiranja-ukupni-krediti-u-ozujku-veci-83/ar-2625/

The cure for low price is low price. Demand goes up, supply comes down, the price goes up.


Oporavak kreditiranja: Ukupni krediti u ožujku veći 8,3%

I margini su se ponovo počeli nuditi jače. Živimo u zanimljiva vremena heheh [smiley]

When speculation has done its worst, two and two still make four.

Nastavljamo u revijalnom tonu. Pazi ovo:

Europski ministri financija konačno su priznali da Grčka neće moći vratiti svoje dugove

(…)

u ponedjeljak je agencija Standard & Poor’s (S&P) kreditni rejting Grčke smanjila za dvije razine, sa BB- na B, čime su grčke državne obveznice pale još dublje u status “smeća” u koje se ne isplati ulagati. S&P, naime, procjenjuje da je sve izvjesnija mogućnost da Grčka u konačnici neće u potpunosti isplatiti svoje kreditore – odnosno da će dug morati “restrukturirati”, a kreditori će biti prisiljeni pretrpjeti gubitke od 50 do 70 posto.

(…)

Narod ne treba plaćati dugove svojih korumpiranih političara
“Budimo iskreni, svi smo mi tulumarili”, kaže na početku grčkog dokumentarca “Debtocracy” (“Zajmokracija”), irski ministar financija Brian Lenihan. Dokumentarac tvrdi da se dugovi nisu nagomilali zato da bi trošili svi, nego samo elita i da ih stoga narod ne bi morao ni otplatiti.

Film se bavi konceptom “nepravednog duga” te tvrdi da dug koji su režimi ili korumpirani političari nagomilali radi vlastite koristi nije legitiman.

Navodi se primjer Ekvadora, koji je 2006. iz zemlje protjerao predstavnike Svjetske banke i MMF-a te poručio da više ne namjerava 50, već najviše 20 posto proračuna trošiti na otplatu dugova. Potom je organizirao reviziju svih ugovora o dugovanjima nakon koje je njihov veći dio proglašen “nepravednim”, a njihova otplata je obustavljena – jer je od njih koristi imala samo elita, građani nisu bili obaviješteni, a bankari su za sve to znali.D

vjesto grčkih javnih osoba zatražilo je da se takva komisija organizira i u Grčkoj jer je sigurno da barem dio duga nepravedan. Navodi se slučaj Siemensa, koji je potplaćivao grčke ministre da bi kupovali njegove proizvode po napumpanim cijenama.

Zastupnica njemačke Lijeve stranke Sahra Wagenknecht upozorava kako je Grčkoj pomoć EU i MMF-a uvjetovana smanjenjem proračuna za zdravstvo i školstvo, ali potrošnja na oružje – koje joj prodaju Njemačka i Francuska – mora ostati ista.

Cijeli clanak na jutarnjem: http://www.jutarnji.hr/financijska-kriza—grcka-nece-moci-vratiti-svoje-dugove/945075/

Ne znam da li ste svjesni ali svjetska kriza se pretvorila u europsku. Vecina clanica EU je u neprilikama. Neke to bolje podnose dobrom vanjsko-trgovinskom bilancom ali neke doslovno krahiraju. Sada smo u prijelomnom vremenu. Ideja EU i cijeli zapoceti projekt se moze degradirati na pocetak 90-ih i Maastrichtski ugovor. Da ne govoroim o velikom izbjeglickom valu koji nam slijedi iz Magreba nakon konpnene akcije u Libiji. Nakon Libije na redu je Sirija gdje se planira svrgnuti Assad. U slucaju vojnog udara na Siriju, Turska ce rezolutno odbiti suradnju sa saveznicima jer je cvrsce povezana sa Sirijom. Socijalna kolebanja u Turskoj te Grcka kriza izravno ce utjecati na Balkan. Politicka kriza u Albaniji, izvanredni izbori u Makedoniji u lipnju i moguce tenzije izmedju makedonaca i albanaca, nestabilno Kosovo i bujanje ekstremnog nacionalizma u Srbiji, te nesuradnja entiteta i politicka kriza u Bosni mogu pogubno utjecati na stanje u Hrvatskoj. EU se nece moci baviti Balkanom jer ima posla sama sa sobom. Situacija neizbjezno podsjeca na vrijeme neposredno prije izbijanja prvog svjetskog rata.

U slucaju tako crnog raspleta treba ocekivati zestoki pad indeksa. Dakako, crobex ce slijediti europske indekse. Pitanje da li cemo uskoro dobiti sposobnu vladu jer ova vlada je izgubljena u vremenu i prostoru. S druge strane, svaka vlada koja dodje mora napraviti rezove. Nazalost, odjednom mogu doci na naplatu sve pogreske zadnjih 15 godina.

U cast kolegi Mreichu: bez straha, pohlepe i sentimentalnosti

http://www.poslovni.hr/vijesti/db-zakljucenje-pregovora-u-lipnju-sve-se-vise-cini-nerealnim-179009.aspx

Ima li tko njihovu publikaciju? Htio bih vidjeti cijelo izvjesce. Na pp molim. Hvala

Kljucni problem moze biti europska kriza te da se poradi toga odgodi primanje Hrvatske u EU. Inace, Hrvatska nije nista manje stabilna od ostalih novoprimljenih clanica, cak i od nekih "starih". Ali, usla Hr u EU ili ne, to nece rijesiti strukturalne probleme koje imamo. Ipak, u usporedbi sa ostatkom regije mi smo daleko odmakli.

U cast kolegi Mreichu: bez straha, pohlepe i sentimentalnosti

http://www.index.hr/vijesti/clanak/pohotnom-sefu-mmfa-se-uzasno-zurilo-istrazitelji-u-hotelu-pronasli-mobitel-i-izuzeli-dna/551788.aspx

Još malo o Diminuk Štraus Kanu, ugledniku i znalcu.

sve će se to srediti izvan suda..

https://childhealthsafety.wordpress.com/2012/03/14/government-experts-cover-up-vaccine-hazards/


Upravo ovo što ja govorim za RH preporučili su Portugalu. Mada, ja mislim da su oni u još gorem stanju, oni će se puno teže izvući nego li mi.

Hrvatska još ima šansu preživjeti, a Portugal i Grčka vjerojatno će još destljećima biti jad i bijeda. Jer greške iz prošlosti nije moguće čarobnim štapićem otkloniti.

Hrvatska može lijepo polako, bez nekog tako presinga napraviti sve ovo na vrijeme, i time uopće niti ne moramo doći u stanje poput Grčke npr. U takvo stanje bismo došli samo kada bismo nastavili dosadašnji model upravljanja državom, međutim postaje sasvim jasno da se taj dosadašnji model napušta tj. ide se prema ovome što se preporuča Portugalu tj. mi ćemo zaista sve napraviti na vrijeme i mi nećemo doživjeti kataklizmu poput ovih država.


a što bi "mi", iliti "Hrvatska" to trebali? stalno bi mi nešto trebali, kao da katastrofa trči za nama, a mi moramo bježati. Nešto kao elementarna nepogoda na koju se kao nismo spremili. I što više "trebamo" i "radimo" sve je gore, jer sve to "treba se" i "mora se" jede oko 70% državnog proračuna. Tako da je najjednostavniji izlaz iz krize manje trebati i morati i jednostavno početi otplaćivati vanjski dug. I tu prvenstveno mislim na vanjski dug države, a ne ovdašnjih podružnica vanjskih internacionalki koje su zadužene prema svojim vlasnicima vani, a posao im osiguravaju domaći pravilnici i natječaji skrojeni po mjeri, a financiraju se dobrano i iz proračuna

https://childhealthsafety.wordpress.com/2012/03/14/government-experts-cover-up-vaccine-hazards/

@super24

Kako što?? Ako još uvijek naši građani to ne znaju – jao se svima nama.

Pa sasvim je jasno – bitno srezati prihodovnu stranu proračuna, odnosno još više rashodovnu kako bi bile u skladu. To je osnova svega. Dalje su detelji (priča koje točno poreze i koliko smanjiti, odnosno što točno i u kojem omjeru "rezati" – iako je to i sasvim jasno, zna se koju su najveće i najštetnije stavke)

http://www.seebiz.net/financije/evropa-i-svijet/bez-rasta-duga-sad-svijetu-prijeti-haos

New Report

Close