Pobogu, pa zar nije i 8 % premalo?? Uspoređuješ rejtning entiteta najvišeg rejtinga u državi (samu Državu) sa onim najgorima u državi (firmama koje ne uspijevaju čak niti svoje zakonske obveze ispunjavati tj. one za koje bi bilo najpametnije tražiti hitno otvaranje stečaja a ne im davati ovu slamku spasa).
Ako je risk-free "ispod 6,5%, ovo jako jako rizično, jako jako loših dužnih, treba biti "jako jako veće" od tih 6,5 %. Meni se čini da 8 i nije baš tako "jako jako puno više" i to je ono što nije dobro.
Na ovaj se način potiče loše a gopodarstvo koje potiče loše umjesto da potiče one dobre ima samo jednu budućnost: postati i kao cjelina i za trajno – loše!
Ovi dužnici svakako bi trebali na svoje dugove pa tako i ove imati najvišu kamatu u državi. Čisto sumnjam da je 8 % najviša kamata koju netko u ovoj državi plaća!
[/quote]
You missing the big picture. Ne radi se ovdje o tržištu već o spašavanju.
Da nisi u pravu dokazuju i silna jamstva koja država daje pa na kraju i plati.
Pobogu, pa zar nije i 8 % premalo?? Uspoređuješ rejtning entiteta najvišeg rejtinga u državi (samu Državu) sa onim najgorima u državi (firmama koje ne uspijevaju čak niti svoje zakonske obveze ispunjavati tj. one za koje bi bilo najpametnije tražiti hitno otvaranje stečaja a ne im davati ovu slamku spasa).
Ako je risk-free "ispod 6,5%, ovo jako jako rizično, jako jako loših dužnih, treba biti "jako jako veće" od tih 6,5 %. Meni se čini da 8 i nije baš tako "jako jako puno više" i to je ono što nije dobro.
Na ovaj se način potiče loše a gopodarstvo koje potiče loše umjesto da potiče one dobre ima samo jednu budućnost: postati i kao cjelina i za trajno – loše!
Ovi dužnici svakako bi trebali na svoje dugove pa tako i ove imati najvišu kamatu u državi. Čisto sumnjam da je 8 % najviša kamata koju netko u ovoj državi plaća!
[/quote]
You missing the big picture. Ne radi se ovdje o tržištu već o spašavanju.
Da nisi u pravu dokazuju i silna jamstva koja država daje pa na kraju i plati.
[/quote]
Zar to upravo nije dokaz da JESAM u pravu :D, da su ti koje se “spašava” obični gubitnici koji će izgubiti i to što im se da.
O tome govorim, da to "ne bi smjelo" biti tako, da ovakvo postupanje krade budućnost narednim naraštajima (i mnogima nama živućima ako ćemo živjeti još više od par narednih godina)
Zar to upravo nije dokaz da JESAM u pravu :D, da su ti koje se "spašava" obični gubitnici koji će izgubiti i to što im se da.
O tome govorim, da to "ne bi smjelo" biti tako, da ovakvo postupanje krade budućnost narednim naraštajima (i mnogima nama živućima ako ćemo živjeti još više od par narednih godina)
Sudeći po tvojim postovima, tvoje radno iskustvo je vjerojatno nula.
To što ti pišeš nema veze s realnošću. Nemoj se ljutiti ali…
Nisu svi gubitnici na tržištu.
Imaš dosta tvrtki koji su posljedično gubitnici porezne politike, regulative, administrativnih ograničenja i zabrana.
Čak cijele branše bi ti danas prozvao gubitnicima?
Točno. O cjeloj brašni govorimo kada govorimo o brodogradnji npr. 🙂
Ključno je prestati sa tim lošim praksama a ne ovako tražiti izgovore za njihovo opasno nastavljanje.
P.S. Naravno regulativu, administraciju, poreznu politku… treba maksimalno podjednostavniti i maksimalno smanjiti. O tome stalno govorim.
Točno. O cjeloj brašni govorimo kada govorimo o brodogradnji npr. 🙂
Ključno je prestati sa tim lošim praksama a ne ovako tražiti izgovore za njihovo opasno nastavljanje.
P.S. Naravno regulativu, administraciju, poreznu politku… treba maksimalno podjednostavniti i maksimalno smanjiti. O tome stalno govorim.
Nije samo brodogradnja u pitanju. Građevina, drvna i tekstilna industrija je na koljenima.
Odvjetničke, konzultantske i savjetničke usluge također. Što još da ti nabrojim pa da shvatiš da nije samo pojedinac (ili kako ti kažeš, nesposobnost) kriv za stanje u kojem smo danas. Sve ovo IMHO
Evo nekoliko podataka o S&P 500 i njegovom EPS kroz neke datume:
05.05.2003. ….. 1,66$ ( 926,55)
26.11.2007. ….. 3,64$ (1407,22)
12.03.2009. ….. 1,64$ ( 750,74)
31.03.2011. ….. 3,40$ (1325,83)
Dakle zarade, inflacija i kamatne stope rastu što bi značilo da je svijet u bull marketu po pokazateljima, kao i da je izašao debelo iz recesije.
Gdje smo mi trebalo bi na sličan način iskazati pokazatelje, pa bi se sa sigurnošću mogli pozicionirati obzirom na svijet.
Točno. O cjeloj brašni govorimo kada govorimo o brodogradnji npr. 🙂
Ključno je prestati sa tim lošim praksama a ne ovako tražiti izgovore za njihovo opasno nastavljanje.
P.S. Naravno regulativu, administraciju, poreznu politku… treba maksimalno podjednostavniti i maksimalno smanjiti. O tome stalno govorim.
Nije samo brodogradnja u pitanju. Građevina, drvna i tekstilna industrija je na koljenima.
Odvjetničke, konzultantske i savjetničke usluge također. Što još da ti nabrojim pa da shvatiš da nije samo pojedinac (ili kako ti kažeš, nesposobnost) kriv za stanje u kojem smo danas. Sve ovo IMHO
[/quote]
S nekima (odvjetničke…) od ovih drugih pretjeruješ (ili ne znaš o čemu govorim). A to tko je kriv… to sada nisam direktno govorio, nego sam samo govorio o tome što je potrebno kako bi se počelo napredovati.
Krivac za sve na neki (posredni) način u samom korijenu praktički svakog od ovih problema o kojima govorimo je neefikasna država neprimjerenog fiskalnog sustava, to je jasno, i rekao sam da to treba i kako treba mijenjati, ali ovo ovdje sada je bila jedna druga tema, koja ne isključuje onu prvu, ali ne moramo o prvoj ponovno pričati nego sam se sada samo osvrnuo na ovaj detalj i rekao što u tom detalju ne valja i kako bi trebalo biti pa da valja.
Istraživanja akademika sugeriraju da je većina kriza poduzeća uzrokovano lošim upravljanjem u poduzeću. Većina kriza i propasti je takozvanih "kućnih kriza", a rjeđe je uzrokovano tendencijama u sektoru ili općim makroeknomskim uvjetima. Postoje čak i neki postoci ali nisam zapamtio. Sigurno je kućna kriza više od 65 posto. Moja poanta je u tome da je vrlo rijetko uzrok propasti poduzeća u okruženju, a češće u samom poduzeću. Ovo treba uvažiti i u politici spašavanja poduzeća od strane države. Po meni, trebale bi se spasiti poduzeća koja su u fazi manifestirane krize zbog nekog eksternog šoka na koji nisu imali utjecaj i koji je bilo vrlo teško predvidjeti, a koji imaju detaljan program restruktuiranja, te se analizom može potvrditi da je nastavak poslovanja blja opcija od njezine likvidacije.
Istraživanja akademika sugeriraju da je većina kriza poduzeća uzrokovano lošim upravljanjem u poduzeću. Većina kriza i propasti je takozvanih "kućnih kriza", a rjeđe je uzrokovano tendencijama u sektoru ili općim makroeknomskim uvjetima. Postoje čak i neki postoci ali nisam zapamtio. Sigurno je kućna kriza više od 65 posto.
Ja bih reko da je taj postotak 99,8%. U opisu posla poduzeća je da se prilagodi okolini i tržištu.
http://danas.net.hr/novac/page/2011/04/06/0018006.html
Profit iznad svega-Banke uzele štedišama pa povećale dobit
Prosječne kamate na stambene kredite su se s kraja 2009. do kraja 2010. smanjile sa 6,45 na 6,02 posto, dakle niti za pola postotnog boda, dok su se u istom razdoblju kamate na oročene devizne depozite stanovništvu u eurima s 5,43 smanjile na 4,29 posto.
Izgledno je, smatra Šantić, da će kamate na kredite nastaviti padati zbog visoke bankarske konkurencije i niske potražnje za kreditima.
p.s.trend pada kamata je počeo, samo je brži pad na štednji u odnosu na kredite. [lol]
Dakle, trenutno na burzi(ZSE) imamo bar 30 tvrtki koji će u narednih par mjeseci isplatiti dividendu(5% prinos) veću od kamate na oročene devizne depozite.
Dakle, trenutno na burzi(ZSE) imamo bar 30 tvrtki koji će u narednih par mjeseci isplatiti dividendu (5% prinos) veću od kamate na oročene devizne depozite.
Jel pametnije oročiti za 4,3% prinosa ili investirati u dionice za 5,3% prinosa?
Dakle, trenutno na burzi(ZSE) imamo bar 30 tvrtki koji će u narednih par mjeseci isplatiti dividendu (5% prinos) veću od kamate na oročene devizne depozite.
Jel pametnije oročiti za 4,3% prinosa ili investirati u dionice za 5,3% prinosa?
[/quote]
Poštovani,
niti pozivam na oročenje niti pozivam na kupnju(prodaju) dionica sa dividendnim prinosom većim od 5%(ima od 7%, 8% 9%, 6%, 4% dividendnog prinosa) ali portfeljno gledajući mislim da je situacija jasna.
Osobno preferiram više proizvoda, odnosno investicijskih klasa.
Inflacija, pad kamata na oročenje, pad kamata na kredite, pad prekonoćnih pozajmica na najniže razine ikad zabilježene, oporavak svjetskog gospodarstva, snažan rast dionica multinacionalnih tvrtki, uz poteze guvernera Rohatinskog(oslobađanje novca)… [thumbsup]