Sada prenosim jedan tekst koji je nastao početkom ožujka a nastavlja se na ovo što je Rohatinski omogućio sa svojom mjerom, pokrenut će investicijski ciklus.

http://www.liderpress.hr/Default.aspx?sid=122183
Za otplatu kredita trebamo godišnji rast BDP-a od 2,7 posto, a za dostizanje razvijenosti otprije 20-ak godina još 2,5 posto veći od Zapadne Europe.

Treba hitno osigurati niske kamate gospodarstvu i poticati potražnju, a ciljevi dugoročne strategije trebaju biti rast, zaposlenost, kulturni, socijalni i ukupan društveni razvoj na temelju znanja, nacionalne štednje, rada i nove investicijske politike.

piše dr. sc. Tihomir Domazet
Hrvatski institut za financije i računovodstvo
tihomir.domazet@gmail.com

Što sad učiniti?Ocjenjuje se da treba usporedno voditi dvije aktivnosti: prvo, hitno provoditi antirececijske mjere, i drugo, utemeljiti novu paradigmu razvoja i ekonomske politike. Među prvim, najhitnijim mjerama jest osigurati gospodarstvu financije s niskim kamatama radi zaustavljanja daljnjega gospodarskog pada i pada zaposlenosti; mora se, također žurno, potaknuti potražnja, čemu se mora prilagoditi i fiskalna politika. Naravno, posebna uloga pripada Vladi i HNB-u.

Stari moj sve je ovo OK ali je to trebalo napraviti prije 730 dana ili 2 godine kada je to radio ostatak svijeta. Gdje je onda bio Rohatinski ? Zašto onda nije pomogao određenim djelatnostima kad su vapili za pomoći ? Lik je sve to vrijeme glumio uvrijeđenu veličinu na prozivanja i nastavljao odnosno provodio naputke financijske industrije. I sada nakon što je izgubljeno na desetke tisuće radnih mjesta u svim djelatnostima isti taj se pojavljuje sa nekim spasonosnim rješenjima i to baš sada kad mu raste popularnost prema nekim anketama i kada se u RH sve više priča o trećoj opciji. Vjerojatno su neki tamo daleko uvidjeli da je pravo vrijeme da se pogura i instalira čovjek od "povjerenja" da dokrajči ovu opljačkanu zemlju, a navedeni će to bez sumnje u vidu velikog stručnjaka u rukavicama obaviti dok će mu se mase klicati. [bye]

nije ni čudo da je silver sa 18 došao na 36 usd…….a nastavi li Ben pumpačinu ima da dođe do 360usd [bye]
[/quote]
Upravo tako jer njihova uloga u sustavu je upravo to štampanje tih papira kako god da se zvali a tržište je to koje će tada ovisno o količini tih papira odrediti njihovu "vrijednost".
Ako ih previše štampa vrijedit će manje i obratno. Čisto tržišna stvar. Nikakve tu nema mistike.
[/quote]
Hladna voda nije pomogla, probaj se koprivama išamarat. Centralna banka je najveća moguća eksternalija najvećeg mogućeg tržišta, ali dobro ti si legalist, pa je to onda ok. [lol]

Poštovani,
slažem se sa vama. Naravno da je prošlo previše vremena i da je "voda došla do grla" ali sam zadovoljan jer "ipak se pokreće" tj.bar se pokušava djelovati u pravom smjeru(spoznaja i djelovanje).

http://www.vecernji.hr/vijesti/oslobadanjem-6-3-milijarde-kuna-rohatinski-rusi-kamate-kredite-clanak-262462
Tek je Franjo Luković iz Zagrebačke banke rekao da će tim sredstvima “umjesto zaduživanja u inozemstvu” financirati već definirane projekte, ponajprije iz područja poljoprivrede, turizma i energetike te sektore orijentirane izvozu koji imaju multiplikativne učinke na rast zaposlenosti i kreiranje nove vrijednosti u kratkom i srednjem roku.
Mislim da je ovo sigurno potez koji će bankarski sustav učiniti likvidnijim nego što je bio do sada i smatram da je to najbolji način i put da se provede ono o čemu smo govorili mnogo puta, a to je smanjivanje kamatnih stopa – rekla je Dalić.

Osloboditi likvidnost u to vrijeme je isto kao gasiti požar benzinom.
Ne znam da li neki ovdje računaju na atrofiju mozga ili kolektivnu amneziju, ali bio bi red pamtiti kronologiju i timing.
Ne želim braniti guvernera, ali nekako je i nagrada za najboljeg centralnog bankara došla u ovo vrijeme. (Provjeriti datume!)

nekom drugom, tj. sebi.

BTW. Ovo je vrlo opasan potez Rohatinskoga. Baš kako sam jučer i najavio, tečaj HRK/EUR pada država kupuje devize za otplatu duga, a izvoznici cvile. To je prva faza. Druga faza ove igrice će biti još zanimljivija. Pritisak na pad kamata bez smanjenja rizika otjerati će svu suvišnu likvidnost (ne u domaću privredu) nego preko granice u potrazi za većim prinosima. I to će tek biti fešta.

ali sad imate proizvođače vode, privatne firme koje svoje poizvode nude u dućanima i međusobno su žestoka konkurencija. i šta imamo? da li znate koliko ta voda košta? i pored sve te konkurencije litra vode košta (uzmimo ono najekonomičnije pakiranje od 7 litara koje košta otprilike 10 kuna) cca 1,3 kune. to znači da bi kubik vode koštao 1300 kuna! ok, to je samo gruba računica, moramo uzeti u obzir cijenu distribucije koja bi bila puno manja da se ta voda distriburira kroz vodovod ali bi opet ta cijena bila višestruko veća od ovih 13 kuna koliko otprilike košta danas najskuplji kubik vode (mislim da je u Puli toliko).
Druga stvar, vi pričate o regulaciji cijena koju bi trebalo raditi. Ako je u Vel. Britaniji cijena vode nakon privatizacije toliko narasla a oni su zemlja visokog demokratskog razvoja, šta mislite da bi u ovom našem divljem zapadu od države cijena bila bolje regulirana i da bi rast cijene bio spriječen?

ali sad imate proizvođače vode, privatne firme koje svoje poizvode nude u dućanima i međusobno su žestoka konkurencija. i šta imamo? da li znate koliko ta voda košta? i pored sve te konkurencije litra vode košta (uzmimo ono najekonomičnije pakiranje od 7 litara koje košta otprilike 10 kuna) cca 1,3 kune. to znači da bi kubik vode koštao 1300 kuna! ok, to je samo gruba računica, moramo uzeti u obzir cijenu distribucije koja bi bila puno manja da se ta voda distriburira kroz vodovod ali bi opet ta cijena bila višestruko veća od ovih 13 kuna koliko otprilike košta danas najskuplji kubik vode (mislim da je u Puli toliko).
Druga stvar, vi pričate o regulaciji cijena koju bi trebalo raditi. Ako je u Vel. Britaniji cijena vode nakon privatizacije toliko narasla a oni su zemlja visokog demokratskog razvoja, šta mislite da bi u ovom našem divljem zapadu od države cijena bila bolje regulirana i da bi rast cijene bio spriječen?
[/quote]
Ne pričam o flaširanoj vodi 😛 A flaširana košta drugačije od neflaširane – jasno. Valjda su ljudi spremni više platiti flaširanu (ako niste – ne kupujte, zaista flaširanu gotovo nitko "ne mora" kupovati ako ne želi)

A cijene sasvim moguće da bi narasle, i zašto je čudno da je negdje (GB i sl) narasla?? Pa kad je nešto u državnom vlasništvu to u pravilu znači da uopće nije efikasno tj. sasvim je nevjerojatno očekivati da bi promjenom vlasništva i načina upravljanja stvari ostale iste. Sve se mijenja, cijene se usklađuju sa realnošću, pa to može ispasti ili manje ili više ali teško jednako a puno vjerojatnije više nego niže jer država doduše pljačka na mnogo toga ali kroz mnogo toga vodi i socijalnu politiku a voda je sasvim moguće jedno od toga.

Onaj koji ne može plaćati vodu ako poskupi poslije neke evenutualne privatizacije tome država može kao i svakom drugom socijalnom slučaju pomoći na standardan način, u koje standarde se može uključiti i direktna subvencija za vitalno važne potrebe kao što su pitka voda tj. socijalno ugroženima npr. država može plaćati i do 100 % računa za vodu za određenu kubikažu koja se odredi da je dovoljna za osnovne/skromne prehrambene i higijenske potrebe…

Manje je zlo to da država nekima plaća račune za vodu od toga da je cijeli vodoopskrbni sustav u državnom vlasništvu i kao takav neefikasan i instrument raznih politika, kupovanja glasova i svega zla koje nosi bilo kakva slična aktivnost države u gospodarskom polju.

Ako se stvar kvalitetno reguliara (kao npr. telekom sektor) nikakvih nema problema da i oligopolno do monopolne strukture budu privatizirane i da ih se spriječi da zlorabe monopol/oligopol, da tržište funkcionira kako-tako, a obzirom da su BEZBROJNI MALI dioničari vlasnici… nikakav problem i ako su te firme "malo jače profitabilne".

kolega,lynx, mogli bi mi ovako još 2 dana! [smiley] u svakom slučaju ja sam protivnik takvih privatizacija jer smatram da šume, vode i struju ne treba nikome davati. Jer nisu ni naša vlada i sabor baš super ni efikasni ali nikome ne pada na pamet da ih privatizira (iako to možda i nije loša ideja [lol]). Vi imate drugo mišljenje,poštujem ga a raspravu možemo nastaviti na nekoj kavi ako se ikad upoznamo.

http://www.liderpress.hr/Default.aspx?sid=122873
Šteta što Rohatinski direktne kredite za izvoz nije uveo 2009.

Radikalan zaokret u monetarnoj politici HNB-a i sada je dobrodošao, ali pitanje je je li dovoljan. U ovom broju Lider otvara još radikalnije rješenje – oprost (dijela) dugova posrnulim tvrtkama.

Prirodna selekcija na tržištu nezamjenjiv je oblik pročišćavanja svake nacionalne ekonomije. Ali to bi u hrvatskom slučaju značilo da svaka treća tvrtka u zemlji završi u likvidaciji.

Tržište bi bez mudre državne intervencije u takvim izvanrednim prilikama jamčilo depresiju.

p.s.vidi se koliko je stanje loše a Rohatinski je sa ovom mjerom ukazao na dubinu krize u RH.

Ti vidis rijesenje problema iskljucivo u privatizaciji. Mislim da uopce ne razumijes bit. Danas je vlasnistvo disperzirano i nije u propcionalno s moci kao sto je bilo na kraju 19. stoljeca. Nista ti ne znaci ako si ti "mali" vlasnik odnosno dionicar. Ulogu vlasnika s kraja 19. st. su preuzeli nositelji moci u odredjenoj kompaniji. Menadjeri i ostala bratija. Ako je nesto privatizirano i ako je nesto privatno, nije sigurno da ce poslovati profitabilno. Za profitabilnost su nuzni vanjski cimbenici na koje ne utjece vlasnicka struktura. Ovo sto pricas ako je nesto u drzavnom vlasnistvu da je nuzno neefikasno je nonsens. Probaj stvari sagledati sa vise strana. Nemoj neoliberalizam prihvacati kao vjersku mantru i misliti da je trziste bog. Ako je trziste samoregulirajuce zasto postoje antitrustovski zakoni? Kapitalu je imanentno okrupnjivanje i maksimalna uzurpacija trzista s ciljem maksimizacije profita, no kolateral je monopol ili koncern sto je posljedicno stvara neravnotezu na trzistu a trziste gubi svoju ulogu samoregulatora. Procitaj si od Zupanova: "Poslije potopa". Zanimljiva knjizica. Nadam se da ce ti tada biti jasnije kako se drustvo i sustav mijenjaju. Ovaj tvoj pogled je zastario. On je bio aktualan tokom 80-ih i 90-ih. Samo tada se nisu mogle naslutiti posljedice rigidnog neoliberalizma.

P.S. U zadnje vrijeme je upravo ključno bilo ovo zadnje "stabilnost sustava" :D, a cijene će doći na red… uskoro 😉
[/quote]

I uopce nisi odgovorio Ringu. Jesi li svjestan sto znaci tiskanje dolara bez pokrica? A dolar je valuta s kojom moras kupovati sredstva na medjunarodnom trzistu. Jel razumijes sta to znaci? Izvrsces cinjenice sto moze biti kontraproduktivno samom sebi. Zato cijene metala divljaju.

A pogledajmo sto na sve to kaze Pernar:

"On smatra da je potrebno promijeniti ulogu središnje banke koja je, po njemu sada samo mjenjačnica koja posuđuje eure iz inozemstva i plasira nam kune. On se zalaže za stopu inflacije od otprilike 10 posto kako bi se pokrenula ekonomija, crta mi prstima u zraku pod tramvajskim krovom grafikone iz ekonomskih teorija koje potkrjepljuju njegove ideje. Pokušavam održati koncentraciju.

Što je SDP napravio kad su bili na vlasti, ništa, nisu smanjili ni PDV, rezolutan je Pernar. Pa, ne znam baš, neke stvari su ipak napravili, pokušavam sudjelovati u razgovoru… Prekine nas postarija gospođa koja je ispred nas silazila s tramvaja na okretištu Črnomerec. Slažem se s vama, obratila se Pernaru, znam o čemu govorite, ja sam diplomirala bankarstvo na Ekonomskom fakultetu, kaže gospođa, ali Pernar već nastavlja o praksi banaka koje politikom visokih kamata porobljavaju ljude i tvrtke, usisavajući sve što je još živo od kapitala u domaćem gospodarstvu. Trguje on dionicama na burzi, prati tko je koga kupio i po kojoj cijeni, ne priča nesuvislo, ali bujica informacija postaje mi malo pretežak teret bez diktafona koji je ostao neuključen u torbi.

"Mi 20 godina vodimo propalu gospodarsku politiku i svakim danom je to sve vidljivije. Kriza kod nas nije počela 2007. ili 2008., ona je kod nas trajno stanje. Više je uzroka zašto imamo nikakav gospodarski rast i visoku nezaposlenost. Prvi je restriktivna monetarna politika, koja teži održavanju visokog tečaja kune i, sa druge strane, visoke porezne stope. Kada se to dvoje kombinira, nemoguće je ostvariti bilo kakav rast. Drugi dio problema je taj što ne postoji nekreditna emisija novca u opticaju. To znači da iako mi stvaramo nove vrijednosti, novi kapital, mi njih ne možemo pokriti nezaduženim novcem, nego sve što se stvori je nužno novi dug", kaže Pernar. Zamolio sam ga da to pojasni.

"Država novostvorene vrijednosti ne kompenzira puštanjem nezaduženog novca u opticaj, i zato jedini način na koji sada novac može ući u opticaj je novi dug. Domaće banke se zaduže kod stranih banaka za eure i onda te eure kod HNB-a promjene u kune. Tako HNB u Hrvatskoj nije centralna banka nego jedna velika mjenjačnica. Zato su svi kreditni plasmani vezani uz tečaj eura i sav novac koji se pušta u opticaj je ekvivalent vanjskog duga. Međutim, budući da je uvijek potrebno vratiti u inozemstvo više eura nego što je posuđeno, te da na taj način uvijek izlazi više kuna iz opticaja nego što je ušlo, banke se moraju sve više zaduživati kako bi održavale istu količinu novca u opticaju. U konačnici, kada se to spoji sa odljevom kapitala, budući da su stranci trenutno preuzeli sav profitni kapital, nalazimo se u situaciji da kreditnih plasmana ima za 71 milijardu kuna više od ukupno raspoloživog novca. I kreditni plasmani banaka rastu 4 puta brže od depozita građana i poduzeća. To znači da je razlika između ukupnog raspoloživog novca i kreditnih plasmana svakim danom sve veća i da je pojava "loših kredita" zapravo prirodna posljedica. Prošle godine bilo je takvih "loših kredita" 27 milijardi kuna. Svaki deseti građanin naše zemlje nalazi se doslovce pod ovrhom".

Da, i država zapravo živi od zaduživanja, primjećujem. "Država ne živi od zaduživanja, zaduživanje je dio problema. U ovoj godini država mora platiti 22,4 milijarde kuna za dug. Krediti mogu biti samo kratkoročno rješenje. U onom trenutku kada država vodi dugogodišnju politiku zaduživanja, dugovi postaju uteg oko vrata. Mi u ovoj godini moramo dati više za otplatu duga nego što moramo dati za cijeli sustav zdravstvenog osiguranja. Budući da ne postoji novac u opticaju i država nema novca, pojavljuju se ideje o uvođenju novih poreza. Međutim, novi porezi neće riješiti problem gospodarskog raspada kojeg imamo, nego će ga samo ubrzati", kaže Pernar.