INFOGRAFIKA: Kineski megagrad imat će čak 42 milijuna stanovnika!
Kina planira stvoriti najveći svjetski megagrad stapanjem devet ‘manjih’ gradova s prosječnom populacijom od 5,2 milijuna stanovnika. Novi će metropolis biti površinom tek nešto manji od Hrvatske.
Gradski urbanisti u južnoj su Kini predložili ambiciozan plan spajanja devet gradova koji leže oko delte Biserne rijeke. Shema ‘jedinstvena delta Biserne rijeke’ stvorit će urbano područje površine 41,440 kvadratnih kilometara koje će biti čak 26 puta veće i od šireg područja Londona.
Evo jedne za kolege koji spominju 21. st. [lol]
INFOGRAFIKA: Kineski megagrad imat će čak 42 milijuna stanovnika!
Kina planira stvoriti najveći svjetski megagrad stapanjem devet ‘manjih’ gradova s prosječnom populacijom od 5,2 milijuna stanovnika. Novi će metropolis biti površinom tek nešto manji od Hrvatske.
Gradski urbanisti u južnoj su Kini predložili ambiciozan plan spajanja devet gradova koji leže oko delte Biserne rijeke. Shema ‘jedinstvena delta Biserne rijeke’ stvorit će urbano područje površine 41,440 kvadratnih kilometara koje će biti čak 26 puta veće i od šireg područja Londona.
Evo jedne za kolege koji spominju 21. st. [lol]
A i ovi su također ambiciozni sa svojim projektom:
http://www.saharaforestproject.com/#/
INFOGRAFIKA: Kineski megagrad imat će čak 42 milijuna stanovnika!
Kina planira stvoriti najveći svjetski megagrad stapanjem devet ‘manjih’ gradova s prosječnom populacijom od 5,2 milijuna stanovnika. Novi će metropolis biti površinom tek nešto manji od Hrvatske.
Gradski urbanisti u južnoj su Kini predložili ambiciozan plan spajanja devet gradova koji leže oko delte Biserne rijeke. Shema ‘jedinstvena delta Biserne rijeke’ stvorit će urbano područje površine 41,440 kvadratnih kilometara koje će biti čak 26 puta veće i od šireg područja Londona.
Evo jedne za kolege koji spominju 21. st. [lol]
Kinezi ne samo da kasne za US, oni ozbiljno zaostaju i za Hrvatskom. Bandic je izumio Holding puno prije Kineza.
Samodol: Mirovinske fondove uzeti bankama i dati ih građanima
Predsjednik uprave Hanfe Ante Samodol u intervjuu za mjesečnik Banka najavio je da će predložiti radikalnu izmjenu mirovinskog zakona koja će omogućiti da građani postanu vlasnici mirovinskih fondova. Sada su to banke i osiguravajuće kuće.
Ne boji se tužbi
– Ako banke na to ne pristanu, treba brutalno izmijeniti zakon i sadašnje fondove dodijeliti na upravljanje drugim povjereničkim institucijama koje će se osnovati. Fond nije pravna osoba i tu ne bi bilo kršenja prava vlasništva. Društva ne bi mogla niti podizati tužbe zbog gubitka jer su odavno namirila sve troškove osnivanja i upravljanja, izjavio je za mjesečnik, što je danas odjeknulo kao bomba u investicijskoj zajednici.
Govori li Samodol samo u svoje ime? Stoji li Vlada iza njega? Je li to najava nacionalizacije mirovinskih fondova, po uzoru na Mađarsku? Na ta su se pitanja danas uglavnom neuspješno tražili odgovori, a pozvani i prozvani ili su se izgovarali da intervju nisu vidjeli ili su, kao predstavnici mirovinskih fondova, tražili vrijeme za konzultacije.
Samodol ponavlja da su troškovi privatnog mirovinskog sustava previsoki – fondovi su od 2002. i početka rada zaradili 5 milijardi kuna, a u isto vrijeme trošak sustava bio je 3,4 mlrd. Fondovi kažu da su naknade bile samo 1,2 mlrd. kuna. Samodol kaže da na jednu kunu zarade dolazi 65 lipa troška te bi ga smanjio na 40 lipa, što je inače u nadležnosti Hanfe.
Problem i dalje ostaje
"Brutalno" zadiranje u vlasničku strukturu društava za upravljanje fondovima ipak nema veze s troškovima sustava i otvara pitanje što će država učiniti sa 36,3 milijarde kuna, koliko je novca u 2. stupu. Time što bi članovima omogućila da postanu suvlasnici ne bi se riješio glavni problem, a to je činjenica da ni na srednji ni na dulji rok Hrvatska neće moći zadržati dostignutu razinu mirovinskih prava. Državni sustav opterećuju umirovljenici i prava koja nisu temeljena na uplatama, a privatni je preslab da bi nadoknadio manjak.
Kako posluju mirovinski fondovi
36,32 miijarde kuna imovina je privatnih mirovinskih fondova, uglavnom uložena u državne obveznice.
5 milijardi kuna dosadašnja je zarada na uloženo u dionice i obveznice, Samodol kaže sami sebi plaćamo kamate.
5,3 % prinos je privatnih mirovinskih fondova od osnutka od kraja 2010. usprkos gubicima iz 2008.
31,3 milijarde kuna od doprinosa uplaćeno je u drugi stup od 2002. godine. Taj bi novac trebao osigurati bolje mirovine od sadašnjih za buduće generacije, no sve procjene kažu da će u tome teško uspjeti jer je stopa izdvajanja preniska, a radnika je sve manje.
Uh, ovo bi moglo dobrano protresti trziste kapitala. Tko prati madjarsku burzu. Sto se tamo dogodilo nakon nacionalizacije mirovinskih fondova?
Mislim meni stvarno nije nikako jasno što se to sada događa da svako malo nekom upale svijetlo. [lol] [lol]
Izgleda da se oporavak u svjetu polako preljeva i kod nas:
http://www.ritholtz.com/blog/2011/02/merrill-lynchs-irish-bank-coverage/
If Goldman Sachs is a vampire squid, then Merrill Lynch is Escherichia coli of banking. Whatever they touch gets sick, and occasionally dies.
Samodol: Mirovinske fondove uzeti bankama i dati ih građanima
Predsjednik uprave Hanfe Ante Samodol u intervjuu za mjesečnik Banka najavio je da će predložiti radikalnu izmjenu mirovinskog zakona koja će omogućiti da građani postanu vlasnici mirovinskih fondova. Sada su to banke i osiguravajuće kuće.
Ne boji se tužbi
– Ako banke na to ne pristanu, treba brutalno izmijeniti zakon i sadašnje fondove dodijeliti na upravljanje drugim povjereničkim institucijama koje će se osnovati. Fond nije pravna osoba i tu ne bi bilo kršenja prava vlasništva. Društva ne bi mogla niti podizati tužbe zbog gubitka jer su odavno namirila sve troškove osnivanja i upravljanja, izjavio je za mjesečnik, što je danas odjeknulo kao bomba u investicijskoj zajednici.
Ja sam protiv ove ideje.
Ne treba fondove dati na upravljanje gradanima. Jer zna se ko bi sutra upravljao tim fondovima "u ime naroda"; Jadranka, Zoki, Friscic i slicni koji bi ih iskoristavali za svoje ciljeve. Ili mozda neki novi Sanader u nastajanju. Treba imovinu iz fondova dati na upravljanje gradanima.
Tj, omoguciti svakome da bira ko ce mu voditi mirovinski racun: fond, banka ili on sam. Kada se prosiri broj opcija onda ce i cijene naknada brutalno pasti.
Jedino gore rijesenje od Mirovinskih fondova je da novcem iz drugog stupa upravljaju politicari. Najgore bi bilo kada bi se novci od mirovina koristili za kupovanje glasova, financiranje politicki podobnih tvrki i bili gorivo za novi krug korupcije.
Inace zanimljivo je kako Samodol cesto rabi rijec "brutalno". Ivka, izgleda da Ante cita sto ti pises. Sada je li to dobro ili lose procijeni sama.
Izgleda da se oporavak u svjetu polako preljeva i kod nas:
Da ne bi.
Prvo su pali 95% a sad rastu 27%.
Neš ti oporavka…
Ima smisla promatrat hrvatski gospodarski oporavak kroz tržište automobila, aviona, smartphonea, IT opreme, itd…
Go Tomo, go Tomo
Hoto grupa na Krku gradi turistički kompleks vrijedan milijardu i pol eura