ovo za austriju i ljetnu sezonu sam imao priliku par puta vidjeti i nisam se mogao načuditi kolko ljudi ima po tim razno raznim zeeima … najbolja je fora kaj im je ljeto profitabilnije jer nemaju tolke troškove za žičare, topove, grijanja ….
Bio sam u Austriji na Neusidler See. Rekao mi je jedan Austrijanac da se broj turista može mjeriti s onima koji dođu u Hrvatsku. Samo na tom jezeru. Vjerojatno je pretjerao, ali poanta je jasna.
Na našu žalost, nije pretjerao.
Austrija na tranzitu i turizmu ima 10 puta veći prihod od Hrvatske. Godinama.
[/quote]
kakove se ovdi stvari daju pročitat..
Bio sam u Austriji na Neusidler See. Rekao mi je jedan Austrijanac da se broj turista može mjeriti s onima koji dođu u Hrvatsku. Samo na tom jezeru. Vjerojatno je pretjerao, ali poanta je jasna.
Na našu žalost, nije pretjerao.
Austrija na tranzitu i turizmu ima 10 puta veći prihod od Hrvatske. Godinama.
[/quote]
Austrija ima dvostruko više dolazaka i trostruko veći prihod od turizma. Znači 1,5 su bolji ne 10 puta.
Austrije je svjetski broj 1 u turizmu (što se tiče normalnih zemalja ne gledajući Sejšele i takve egzotike). Hrvatska je po apsolutnim brojkama kvalitetan igrač u turizmu, ali imamo problema sa strukturum. Jedan je problem da udio turizam u austrijekom BDP-u iznosi 9,5%, dok je u hratskom 14,0%. Drugi je da Austrija ima potpuno izjednačenu zimsku i ljetnu sezonu, dok mi imamo kolovoz i ostatak godine.
[/quote]
kad se moda promijeni i ljudi na more budu išli zimi onda ćemo bit na konju. A ovih 14% BDP-a fino pomnožit sa 1,5-2 i onda vidimo kako je Hrvatska svjetska turistička velesila..
Bio sam u Austriji na Neusidler See. Rekao mi je jedan Austrijanac da se broj turista može mjeriti s onima koji dođu u Hrvatsku. Samo na tom jezeru. Vjerojatno je pretjerao, ali poanta je jasna.
Na našu žalost, nije pretjerao.
Austrija na tranzitu i turizmu ima 10 puta veći prihod od Hrvatske. Godinama.
[/quote]
kakove se ovdi stvari daju pročitat..
[/quote]
I ovdje
Da je ukupno 20% doprinosa uplaćivano u 2. stup a ne kao sada 5%, mirovina prosječnog člana rođenog 1970. godine iznosila bi 3480 kuna, a današnja prosječna mirovina iz 1. stupa je 2162 kune
Mirovinska reforma u Hrvatskoj je uspješna i treba je nastaviti, poručili su danas u Zagrebu čelnici mirovinskih fondova. Istakli su mirovinci dva ključna postignuća mirovinske reforme: stvorena je nova nacionalna štednja koja iznosi više od 36 milijardi kuna te je stvoren koncept osobnih računa na koje se uplaćuju mirovinski doprinosi osiguranika, koji predstavljaju osobnu, nasljednu imovinu. Izračunali su mirovinci koliku bi mirovinu mogao očekivati prosječan aktivan član jednog mirovinskog fonda rođen 1970. godine. Mjesečno uplaćujući 430 kuna u 2. stup do sada je uplatio 25.310 kuna, a procijenjeno stanje na kraju radnog vijeka iznosi 451.000 kuna. Očekivana mirovina iz 2. stupa iznosila bi 1810 kuna, što je po sadašnjoj vrijednosti 870 kuna. Međutim, taj iznos bio bi veći čak 61 posta kada ne bi bilo 1. stupa.
– Kada bismo očekivane sadašnje vrijednosti pomnožili s četiri, što bi bio slučaj da je ukupno 20 posto doprinosa uplaćivano u 2. stup a ne kao sada pet posto, mirovina prosječnog člana rođenog 1970. godine iznosila bi 3480 kuna. Usporedbe radi današnja prosječna mirovina iz 1. stupa iznosi 2162,63 kune – kazao je Dubravko Štimac, voditelj društva za upravljanje mirovinskim fondovima.
Nakon devet godina rada mirovinski fondovi ostvarili su prosječni godišnji prinos od 5,27 posto, dok je anualizirana stopa inflacije u istom periodu bila 2,68 posto, što daje realni prinos od 2,59 posto.
– Na početku provođenja reforme isticalo se da bi bilo dobro kada bi mirovinski fondovi ostvarivali prinose od oko 2 posto iznad inflacije. S ovakvim prinosima fondovi su svojim osiguranicima do prosinca 2010. ostvarili ukupno 5,12 milijardi kuna nove vrijednosti, odnosne zarade – kazao je Štimac.
Zanimljivo, iako osobno smatram da ce mirovinski sustav propasti, a ljudi pogubiti sve ulozeno.
Švicarski franak sve bliži psihološkoj granici od 6 kuna
Što se ovdje još čeka. Zašto se ne primijeni Mađarsko razmišljanje i provede prisilna konverzija kredita iz švicarskih franaka u kune. [bye]
Da je ukupno 20% doprinosa uplaćivano u 2. stup a ne kao sada 5%, mirovina prosječnog člana rođenog 1970. godine iznosila bi 3480 kuna, a današnja prosječna mirovina iz 1. stupa je 2162 kune
eriodu bila 2,68 posto, što daje realni prinos od 2,59 posto.
– Na početku provođenja reforme isticalo se da bi bilo dobro kada bi mirovinski fondovi ostvarivali prinose od oko 2 posto iznad inflacije. S ovakvim prinosima fondovi su svojim osiguranicima do prosinca 2010. ostvarili ukupno 5,12 milijardi kuna nove vrijednosti, odnosne zarade – kazao je Štimac.
Zanimljivo, iako osobno smatram da ce mirovinski sustav propasti, a ljudi pogubiti sve ulozeno.
Da nisu kupovali Ingru na 60.000 sad bi umjesto 5,12 imali 5,62 milijarde kuna zarade…….. [tongue]
Da je ukupno 20% doprinosa uplaćivano u 2. stup a ne kao sada 5%, mirovina prosječnog člana rođenog 1970. godine iznosila bi 3480 kuna, a današnja prosječna mirovina iz 1. stupa je 2162 kune
eriodu bila 2,68 posto, što daje realni prinos od 2,59 posto.
– Na početku provođenja reforme isticalo se da bi bilo dobro kada bi mirovinski fondovi ostvarivali prinose od oko 2 posto iznad inflacije. S ovakvim prinosima fondovi su svojim osiguranicima do prosinca 2010. ostvarili ukupno 5,12 milijardi kuna nove vrijednosti, odnosne zarade – kazao je Štimac.
Zanimljivo, iako osobno smatram da ce mirovinski sustav propasti, a ljudi pogubiti sve ulozeno.
Da nisu kupovali Ingru na 60.000 sad bi umjesto 5,12 imali 5,62 milijarde kuna zarade…….. [tongue]
Što se tiče izlaska iz krize recept je jednostavan i sastoji se od dvije mjere;
jedna je kontrola trošenja i pljačke u javnim poduzećima ( na tome se radi ali sporo )
druga je vraćanje kamatnih stopa na bankarske kredite na stope od prije krize, kao i ukidanje valutne klauzule ( jer ona ionako ne služi ničemu osim pljački građana od strane banaka – banke imaju dovoljno instrumenata osiguranja za odobrene kredite )većini građana je isplaćen kredit u kunama a ne eurima ili švicarcima, a sama klauzula u ugovorima je protuzakonita.
Tako da sad imate ratu napr. u chf kao da ste dobili 1.000.000 kuna kredita a dobili ste 800.000 kuna.
To je čista prijevara o kojoj HNB šuti ko pi.ka
Koliko su muzeji, galerije, kazališta, pjesnici i pisci izvezli?
Kolaps grandomanije:
http://www.nacional.hr/clanak/98873/borba-za-prezivljavanje-gradevina-na-izdisaju-blokirano-20-milijardi-kuna-investicija