pa, gospodin Reich vam želi reći da je dionica Jadranskog naftovoda, na našoj burzi, nekada bila jako visoko, negdje oko 12.000 kuna
mreich:
”
Bila je davno i na više “nego da je u CG”. Pozdrav
”
nisam shvatio
Htio sam reči da je jednom davno Jnaf bio na preko 11000 kunića.
Pozdrav
in:
”
mreich:
”
Bila je davno i na više “nego da je u CG”. Pozdrav
”
nisam shvatio
”
Htio sam reči da je jednom davno Jnaf bio na preko 11000 kunića.
Pozdrav
I opet će biti
Akumulacija traje.Ova dionica nema konkurenciju.Hrvatska ima samo jedan naftovod.Čudno je to,sad je kao skupa, a kad bude na 6000kn,onda će investitorima biti jeftina.Ako se jedna Luka RIjeka trži na 5 book-a,onda je JNAF debelo podcjenjen.5*2850 =14250
Janaf gradi podmorski naftovod od Krka do kopna
Poslovni,28.09.06.
Akumulacija traje.Ova dionica nema konkurenciju.Hrvatska ima samo jedan naftovod.Čudno je to,sad je kao skupa, a kad bude na 6000kn,onda će investitorima biti jeftina.Ako se jedna Luka RIjeka trži na 5 book-a,onda je JNAF debelo podcjenjen.5*2850 =14250
i ti povezujes paralelu između janafa i luke rijeka
Prihodi +6%, dobit +30%
http://www.bankamagazine.hr/dnevnevijesti/janaf-prihodi-6-dobit-30
Svijet
Dogovoreno da trasa naftovoda Constanza-Trst zaobiđe Sloveniju
Piše: Željko Trkanjec
Ljubljana nije sklona projektu jer se boji da bi moglo doći do ekološke katastrofe
Srbijanski ministar za energetiku Slobodan Sokolović u razgovoru za beogradski dnevnik list Politika istaknuo je kako će se memorandum o izgradnji naftovoda od rumunjske luke Constanza do Trsta potpisati do kraja ove godine bez obzira na odbijanje Slovenije da sudjeluje u tom projektu.
Riječ je o projektu kojim bi se olakšala doprema kaspijske nafte do korisnika u zapadnoj Europi. Prema planu, naftovod bi koristio postojeće kapacitete na trasi i prolazio bi preko Rumunjske, Srbije, Hrvatske i Slovenije do talijanske luke Trst. Za projekt su zainteresirane brojne naftne kompanije, a predviđa se da bi prve isporuke mogle početi 2011. godine. Procjenjuje se da bi projekt stajao između 2,5 i tri milijarde dolara.
Slovenija je na sastanku u ožujku jedina izrazila neslaganje s projektom navodeći da je riječ o prevelikom riziku za očuvanje okoliša. Naime, kroz Sloveniju bi prolazilo samo dvadesetak kilometara od ukupno 1300, koliko je dug naftovod, ali kroz osjetljivi kraški prostor.
Stoga su ostale zemlje zainteresirane za izgradnju naftovoda odlučile zaobići Sloveniju – naftovod bi prema novom planu trebao doći do hrvatsko-slovenske granice u Istri, a zatim bi do Trsta stigao morskim dnom. Zemlje sudionici projekta odlučili su stoga potpisati memorandum kako bi izgradnja projekta mogla početi već iduće godine.
Inače, Slovenija je ove godine dogovorila s Rusijom gradnju plinovoda od Mađarske do Trsta preko svog ozemlja.
Jutarnji list, 12.11.2006.
ZAGREB – Ministrica Kolinda Grabar-Kitarović tijekom posjeta Rusiji početkom studenog najviše je lobirala za dvije stvari: za posjet premijera Sanadera predsjedniku Vladimiru Putinu u prvoj polovici 2007. i za povećanje isporuke ruskog plina Hrvatskoj već 2009., a ne 2012. kako su Rusi planirali. No i jedno i drugo ostaje problem jer je ruska strana – sudeći prema službenim bilješkama sa sastanaka do kojih je ekskluzivno došao Jutarnji list – vrlo rezervirana prema Hrvatskoj, najviše zbog lošeg iskustva s projektom Družba Adria.
Ministrica je objašnjavala Lavrovu da Omišalj više nije opcija i da Hrvatska pregovara o prelasku preko Kopra do Trsta, na što joj je Lavrov odgovorio da su Rusi spremni razmotriti i tu varijantu “uspije li se Hrvatska dogovoriti sa Slovenijom i Italijom”.
No čini se da se Rusi, zbog prijepora s Hrvatskom o projektu Družba Adria, oglušuju na drugo energetsko pitanje koje je, kako je na sastancima naglašavala Kolinda Grabar-Kitarović, “od izuzetne važnosti za Hrvatsku”. Riječ je o zahtjevu za povećanje isporuke ruskog plina Hrvatskoj 2009., što je toliko strateški važno da su i predsjednik Mesić i premijer Sanader u pismima predsjedniku i premijeru Rusije doslovno molili za rješavanje tog pitanja. Znakovit je, međutim, bio odgovor Georgija Poltavčenka, opunomoćenog predstavnika Vladimira Putina za Središnji federalni okrug (Moskvu i širu okolicu), čovjeka koji ima izniman odnos s ruskim predsjednikom, ako hrvatski predsjednik i premijer nisu mogli učiniti da se ostvari projekt strateški važan za Rusiju, ni ruski predsjednik i premijer ne mogu Hrvatima pomoći da ostvare strateški interes s povećanjem isporuke ruskog plina. Da je u pitanju vezana trgovina govori i Poltavčenkova izjava iz bilješki da bi “pozitivno rješenje projekta Družba Adria ubrzalo rješavanje niza drugih pitanja”.