– joj koja ekipa drukera se tu skupila.
– samo mi tu imamo i ocjenjivaćki žiri.
– njega pak ne možete prevariti.

– a možda nisu kupili dionicu na vrijeme pa ju ocjenama žele rušiti.

– ne znam što bih rekla, ali ocjene vam neću ispravljati.

– I love this game.
Pozdrav ! [lol]

http://www.seebiz.eu/hr/tvrtke/energetika/janaf-investicije-u-povecanje-kapaciteta-2%2c9-milijardi-kuna,62801.html

Ako je trenutno JNAF-u temeljni kapital : 2.720.676.600,00 kn onda se ulaganjem Investicije u povećanje kapaciteta 2,9 milijardi kuna povečava za otprilike 105 %! A gdje su tek popratni efekti i prihodi nakon investicije…….wow [shocked] [rolleyes]

– točno tako,
– u toj cijeni je uračunata i prodaja svih pet dionica gospodina Inverter-a.
– ali meni je glavno da smo se rješili i glavnog uroka na ovoj dionici.
– a to je, pogađate,
– gospodin Inverter.

– I love this game.
Pozdrav !

– evo prije pet dana je ovo bila dobra dionica jer ju je gospodin Inverter kupio.
– a danas nije jer ju je prodao.

– ali sada ide rušenje pisanim putem.
– normalno zbog jeftinog dokupa.

– jadno i žalosno što sve neki investitori tu ne pišu zbog svojih pet dionica koje su kupili ili prodali.

– I love this game.
Pozdrav !

– evo prije pet dana je ovo bila dobra dionica jer ju je gospodin Inverter kupio.
– a danas nije jer ju je prodao.

– ali sada ide rušenje pisanim putem.
– normalno zbog jeftinog dokupa.

– jadno i žalosno što sve neki investitori tu ne pišu zbog svojih pet dionica koje su kupili ili prodali.

– I love this game.
Pozdrav !
[/quote]
Pozdrav*+*
pofuk

http://www.vjesnik.hr/html/2009/12/06/Clanak.asp?r=tem&c=7

…mislim da ovdje više ništa ne treba nadodati….Osim da bi novosti mogle i stići nakon premjerkinog posjeta Moskvi…
Bilo bi lijepo kad bi na ZSE-u postojala bar još jedna firma s ovakvom strategijom…

Kolega, ako Vam nije problem da citirate bitnije dijelove, ja iz još neutvrđenog razloga ne mogu otvoriti stranicu.

lp

Ma, nema problema, samo sve je bitno…
………………………………………………
Svijet će u Omišlju i Sisku trgovati naftom

Ulaganja Jadranskog naftovoda omogućit će čuvanje mnogo više obveznih i tržišnih zaliha nafte i naftnih derivata za domaće i strane tvrtke, izvoz ruske nafte preko terminala na Krku te otvaranje međunarodnog tržišta naftom u Omišlju i Sisku
Zahvaljujući velikim već započetim investicijama Jadranskog naftovoda (Janaf), Hrvatska bi uskoro mogla postati važno mjesto na energetskoj karti Europe. Ta ulaganja omogućit će čuvanje mnogo više obveznih i tržišnih zaliha nafte i naftnih derivata za domaće i strane kompanije, izvoz ruske nafte preko Janafovog terminala na Krku te otvaranje međunarodnog tržišta naftom u Omišlju i Sisku.
Većina od nekoliko milijardi kuna vrijednih ulaganja odnosi se na omogućavanje reverzibilnosti (dvosmjernog transporta) duž cijele trase Janafa te na znatno povećanje spremničkog kapaciteta za skladištenje nafte i naftnih derivata na terminalima u Omišlju, Sisku, Virju i Slavonskom Brodu, jer postojeći ne zadovoljavaju rastuće potrebe tržišta transporta i skladištenja. Povećava se, uz ostalo, transport nafte za rafinerije u Bosanskom Brodu, Pančevu i Novom Sadu, u njihovim spremnicima čuvaju se i sve veće hrvatske obvezne zalihe nafte, a za takve je usluge zainteresirano i nekoliko stranih država. Zato samo u povećanje kapaciteta spremnika Janaf planira do 2014. uložiti 2,9 milijardi kuna. Omogućavanje dvosmjernog transporta važno je da bi se povećala iskoristivost postojećeg naftovoda i osigurala nova tržišta. Dosad dvosmjerni transport nije bio moguć na dionici od Siska do Omišlja, pa se na tom dijelu nafta mogla transportirati samo prema sjeveru, što je, na primjer, onemogućavalo opskrbu Inine riječke rafinerije ruskom naftom na najjeftiniji način naftovodom i izvoz ruske nafte preko Omišlja.
Zato je Janaf odlučio do sredine sljedeće godine, u sklopu modernizacije i dogradnje, tehničkim preinakama na svom naftovodnom sustavu omogućiti dvosmjerni transport duž cijele trase naftovoda. Dionica naftovoda od hrvatsko-mađarske granice do Siska reverzibilna je od 1989., a u projekt omogućavanja reverzibilnosti na cijelom naftovodu uključeno je i direktno povezivanje dionice Sisak-Omišalj s podmorskim naftovodom Omišalj-Urinj, odnosno opskrba Rafinerije nafte Rijeka.
To će, kad bude gotovo, omogućiti opskrbu riječke rafinerije ruskom naftom koja će stizati najjeftinijim i najkraćim putem -naftovodom, dok se sad mora dopremati tankerima preko Janafovog terminala u Omišlju ili vagonima-cisternama iz Siska.
Istodobno s omogućavanjem dvostranog transporta nafte u tijeku je i povećanje kapaciteta za skladištenje nafte i naftnih derivata kupnjom postojećih i gradnjom novih.
»U idućih pet godina planiramo intenzivni razvoj skladištenja nafte i naftnih derivata na svojim terminalima u Sisku i Omišlju te Virju i Slavonskom Brodu, zatim derivata na terminalima Omišalj i Žitnjak-Zagreb. Dugoročni plan povećanja kapaciteta spremnika za naftu je 1,36 milijuna prostornih metara (sadašnji kapacitet je 900.000 kubika), dok je plan povećanja kapaciteta spremnika za naftne derivate sa 100.000 na 260.000 kubika«, kažu u Janafu. Najveća ulaganja u povećanje spremničkog kapaciteta odnose se na terminale u Omišlju i Sisku. U Omišlju cjelokupan projekt obuhvaća izgradnju osam spremnika za naftu, svaki kapaciteta 80.000 protornih metara, odnosno ukupno 640.000 prostornih metara s pripadajućom infrastrukturom, čime bi se kapaciteti tog terminala povećali na 1,4 milijuna prostornih metara. Lokacijsku dozvolu dobili su u lipnju 2009., a sad se rade projekti za dobivanje građevinskih dozvola te se početak fazne izgradnje spremnika predviđa za kraj iduće godine.
Projekt rekonstrukcije i dogradnje spremničkog prostora na Terminalu Sisak omogućuje gradnju sedam novih spremnika za naftu kapaciteta po 80.000 prostornih metara, što ukupno iznosi 560.000 prostornih metara. Završetkom

Završetkom gradnje sve tri faze rekonstrukcije, uz postojeći kapacitet od 100.000 kubika, ukupni skladišni kapacitet za naftu na tom terminalu povećat će se na 660.000 kubika. Dva spremnika iz prve faze već se grade, a dovršetak je predviđen sljedeće godine. Druga faza rekonstrukcije počet će u drugom tromjesečju 2010., dok se treća faza gradnje predviđa realizirati u skladu s planovima transporta (u oba smjera) i potencijalnog otvaranja tržišta naftom Adriatic spot.
Porast transporta nafte u oba smjera te potražnja za skladištenjem utjecat će i na gradnju novih spremnika na terminalima Virje i Slavonski Brod, a u Janafu procjenjuju da će na svakom trebati kapacitete od 80.000 kubika.
Osim za naftu, Janaf planira i znatno povećati kapacitet spremnika za skladištenje naftnih derivata. U Omišlju projekt obuhvaća izgradnju devet spremnika kapaciteta 100.000 prostornih metara za derivate, od čega osam kapaciteta 10.000 kubika i jedan od 20.000 kubika. Time bi se postojeći kapaciteti spremnika sa 60.000 kubika povećali na 160.000 kubika. Predviđeno je da fazna izgradnja počne potkraj 2010.
Janaf je u lipnju ove godine od Diokija kupio Terminal Žitnjak s kapacitetom skladištenja naftnih derivata do 40.000 kubika. Predviđena je modernizacija i dogradnja kapaciteta i tog terminala do 200.000 prostornih metara i to većim dijelom do 2014. Zainteresirani su i za gradnju skladišta u bivšim vojnim objektima u Splitu, Zadru i Puli te jednog u središnjoj Hrvatskoj. Tim snažnim investicijskim ciklusom će, uz ostalo, osigurati i mnogo posla za domaće tvrtke, što je posebno važno u vrijeme recesije kad mnoge kompanije smanjuju ili odgađaju svoja planirana ulaganja. Primjera radi, u gradnju dvaju spremnika na sisačkom terminalu uključen je konzorcij domaćih tvrtki Đuro Đaković – Konstruktor. U Janafu napominju da će svi spremnici biti izgrađeni tako da neće biti opasnosti od onečišćenja okoliša.
»Zahvaljujući povoljnim globalnim, kao i čimbenicima na domaćem tržištu te postojećim kapacitetima, moderniziranom sustavu i fleksibilnosti naftovoda da transportira naftu u oba smjera, Janaf ima konkurentske prednosti, mogućnosti i snagu za ostvarenje snažnijeg razvoja, uz intenzivniji razvoj skladištenja nafte i derivata. Realizacija projekata je počela uz planiranje dinamične izgradnje i ulaganja u idućih nekoliko godina, a pri očekivanom rastu tržišta derivata i transporta nafte u regiji te formiranja potencijalnog tržišta Adriatic spot«, ističu u Janafu. Sredinom lipnja sklopili su ugovor s državnom agencijom za čuvanje obveznih zaliha sirove nafte HANDA-om, kojim se Janaf obvezao osigurati spremnike za skladištenje za potrebe države kapaciteta do 640.000 kubika, te za skladištenje naftnih derivata za regiju sjeverozapadne Hrvatske kapaciteta do 130.000 kubika, u skladu s odlukom Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva o regionalnoj raspodjeli zaliha.
Osiguravanje u cijelosti dvosmjernog transporta i dovoljno spremnika Janafu bi omogućilo i otvaranje tzv. spot tržišta naftom i naftnim derivatima. Pojednostavljeno rečeno, sirovom naftom bi se, prema riječima predsjednika Uprave Ante Markova, trgovalo u realnom vremenu i realnim količinama u Omišlju i Sisku, a da se pritom ne čeka isporuka.
O tome su, kaže, razgovarali s Gazpromnjeftom, a upite su poslali i drugim vodećim kompanijama kao što je Total. Svi su potvrdili zainteresiranost, pa je sad na Janafu da što prije izgradi infrastrukturu.
Omogućavanje reverzibilnosti na cijeloj trasi naftovoda od hrvatsko-mađarske granice do Omišlja otvara i mogućnost izvoza ruske nafte preko tog terminala. Rusi su zainteresirani za takav posao, a Janaf s ruskom kompanijom Transneft već razgovara o tehničkim pitanjima dopreme ruske nafte do Omišlja, što je dogovoreno u proljeće ove godine u Moskvi na sastanku predstavnika ruske i hrvatske vlade.

Sigurnija opskrba naftom i derivatima
Provedba razvojnih projekata Janafa donijet će višestruke koristi svima, kažu u toj tvrtki. Povećat