U blokadi je, još nisu dali obavijest kad će kreniti. Na prodaji su samo dva naloga jedan od 9.899 i 10.500.

U 12 sati je nastavak trgovanja.

prošle dvije kupnje i opet blokada, to je to za danas, JNAF je armiran i zabetoniran na 9.000,00 [smiley2]

Prijatel moj dragi imam ja gore još nekih FRENDOVA a i tako mladih a već RUSKINJA pa poziv vrijedi da malo posjetimo dacie i sasljik a PERCOVKA samo za one koji se moraju HITNO otrijezniti jer je sastanak u rano jutarnjim časovima.
I DALJE SMO HRABRI

Sutra opet blokada?

DIPLOMACIJA Ukrajinski i hrvatski predsjednici razgovarali o Družbi Adriji i gospodarstvu
Juščenko pozvao Hrvate da grade stadione za EP
Autor Vanja Moskaljov

Domaći bi građevinari ipak mogli imati koristi od gradnje za potrebe Europskog prvenstva u nogometu 2012. iako Hrvatska nije dobila organizaciju prvenstva, izgubivši od Ukrajine i Poljske.

Politička odluka
Upravo je ukrajinski predsjednik Viktor Juščenko, koji je u dvodnevnom posjetu Hrvatskoj, jučer svom kolegi Stjepanu Mesiću predložio da hrvatske tvrtke sudjeluju u gradnji infrastrukture za potrebe EP-a u njegovoj zemlji. Mesić je prijedlog prihvatio, pa sada ostaje da se pojedinosti dogovore na nižim razinama.
Takva bi suradnja trebala biti dio povećanja gospodarske suradnje dviju zemalja, koja u posljednje vrijeme značajno napreduje, pa je robna razmjena u posljednje dvije godine povećana nekoliko puta, a ove bi godine, rekao je Juščenko, trebala rasti 80 posto.

Dio gospodarske suradnje mogao bi se ostvariti i projektom Družbe Adrije, o kojem je ukrajinski predsjednik razgovarao s Mesićem i predsjednikom Sabora Vladimirom Šeksom, a vjerojatno i s premijerom Ivom Sanaderom. Iako se nisu mogle čuti pojedinosti razgovora, rečeno je da će konačna odluka o projektu biti politička te je naglašeno da svakako u obzir treba uzeti mišljenja ekologa i javnosti.

Energenti prioritet
Neka zemlja ima perspektivu ekonomskog razvoja samo ako osigura energente, a Ukrajina i Hrvatska žele osigurati energente za svoje zemlje izjavio je Mesić nakon susreta. Razvoju odnosa, suglasila su se dvojica predsjednika, pridonijet će i liberalizacija viznog režima, jer sadašnji je prepreka razvijanju gospodarskih odnosa te turizma.

Mesić je izvijestio da je nedavno od ministrice vanjskih poslova Kolinde Grabar-Kitarović zatražio da se hitno poduzmu mjere kojima bi se pojednostavio vizni režim. Ministarstva vanjskih poslova dviju država za nekoliko bi tjedana trebala početi konzultacije o tome, izvijestio je Juščenko.

http://www.jutarnji.hr/dogadjaji_dana/clanak/art-2007,5,31,mesic_juscenko,76702.jl

Prema riječima Juščenka, za nekoliko tjedna kreću konzultacije o tome na razini ministarstava vanjskih poslova i “vizni režim bit će liberaliziran”. Dvojica predsjednika također su razgovarali o unapređenju bilateralnih odnosa kroz jaču gospodarsku suradnju, stanju u Europi, svijetu i regiji, te projektu Družba Adria.

Govoreći o projektu Družba Adria, Mesić je rekao da su razgovarali o energetskim pravcima u Europi, posebice onima koji se tiču Ukrajine i Hrvatske, a jedan od tih pravaca, dodao je, je i Družba Adria.

Janaf posluje tri puta bolje od srpske Transnafte

Srbija kontrolira 154 km bivšeg zajedničkog naftovoda, a Hrvatska 422 km

Tvrtka Naftagas, koja danas upravlja srpskim dijelom nekadašnjeg Jugoslavenskog naftovoda, tvrdi da ima 60 posto udjela u njegovoj gradnji. Međutim, točna vrijednost današnje kompletne trase naftovoda nije poznata, a kada se bude određivala, utvrdit će je komisija sastavljena od osnivača iz Hrvatske, BiH, Slovenije i Srbije. Tadašnja vrijednost gradnje i punjenja naftom bila je 638 milijuna dolara, dok je korigirana vrijednost ulaganja s kraja 1990. iznosila milijardu dolara. Srbija danas kontrolira samo 154 kilometara bivšeg naftovoda, dok Hrvatska drži 422 kilometra, što je istočnim susjedima, čini se, trn u oku, posebice uzme li se u opbzir nedavno potpisivanje memoranduma o gradnji 1320 kilometra dugog Paneuropskog naftovoda, od kojeg najveći dio (435 kilometara) ponovno otpada na Hrvatsku.
Srbima i Bošnjacima smo vratili njihov dio ulaganja, kažu u Janafu
Sporna presuda
Podsjetimo, JUNA je polazila od hrvatske luke Omišalj, snabdijevala rafineriju Rijeka, odakle se račvala ka slovenskoj rafineriji Lendava te rafinerijama Sisak i Bosanski brod, odakle je ulazila u Srbiju. Dio naftovoda do srpske granice od 1991. zove se Jadranski naftovod presudom Općinskog suda u Rijeci, no i Srbi i Bošnjaci tu presudu ocjenjuju nepravomoćnom jer je donesena bez njihove suglasnosti. Razlog njihova potraživanja suvlasuištva u Janafu lako je čitljiv iz poslovnih rezultata srpskog i hrvatskog nasljednika JUNA-e. U prošloj je godini preko srpskog dijela transportirano oko 2,6 milijuna tona uvezene i oko 370.000 tona domaće sirove nafte. S druge strane, Janaf je lani isporučio 6,4 milijuna tona nafte, gotovo tri puta više nego od srpske Transnafte, tvrtke koja danas upravlja njihovim dijelom negdašnje JUNA-e. Ukupni prihodi Janafa 2006. iznosili su 342,25 milijuna kuna i bili su dva posto veći od prihoda iz 2005. Upravo zato istočni susjedi žele revitalizaciju vlasništva, što je po Upravi Janafa nemoguće.
– Mi smo i Srbima i Bošnjacima njihov dio ulaganja odavna vratili, a kredite za gradnju još danas otplaćujemo – tvrde u Janafu. JUNA, očito je, ima burnu povijest koja seže do današnjih dana. Nakon 11 godina rada i promjene naziva iz JUNA u JANAF Hrvatska je početkom rata, 1991. godine, prestala transportirati naftu rafinerijama u Bosanskom brodu, Novom Sadu i Pančevu. To je trajalo do 1995., kada se dio Jugoslovenskog naftovoda, koji je prelazio preko Srbije, predaje na korištenje NIS – Rafinerija nafte Pančevo (NIS-RNP). Ovim sistemom je sve do formiranja “Transnafte” 2005. upravljala NIS-RNP. Međutim, u NATOvom bombardiranju 1999. dio terminala u Novom Sadu bio je razrušen, a nakon njegove gradnje i gradnje novih rezervoara 2000. i 2001. ponovo se uspostavio transport sirove nafte.
Starost sistema
Postojeći transportni sistem star je 27 godina iako je optimalan vijek takvog sistema uz održavanje 25 godina. Ispravnost naftovoda se provjerava spravom zvanom “inteligentni kracer” koja prolazi kroz naftovod, čisti ga i snima debljinu zida cijevi i stanje njene izolacije. Iako bi se provjera trebala vršiti svakih pet godina, od kako je naftovod sagrađen, u Srbiji je rađena nakon više od 25 godina – 2005., i to samo na kraćoj trasi od hrvatske granice do Novog Sada. Cijena provjere stoji od 800 do 1000 eura po kilometru, a Transnafta tijekom 2007. planira i provjeru dijela naftovoda od Novog Sada do Pančeva. Janaf pak, svoj dio trase uredno obnavlja i provjerava, no to ne znači da će za nedavno potvrđenu gradnju Panneuropskog naftovoda trebati proširiti njegove kapacitete. Hoće li se stare cijevi obnoviti, ili će se graditi potpuno nove, odlučit će struka, naglasio je prilikom potpisivanja memoranduma o gradnji PEOP-a u Zagrebu premijer Sanader.

http://www.poslovni.hr/44454.aspx

Meni ova slikica ( iz članka o Janafu ) govori da je geostrateški položaj Janafovog naftovoda jako dobar. A vama?

Kako sam ga zahaklao danas na dnu,a dionica vrijedi……..[smiley2]

Družba bi mogla zaživjeti…

http://www.poslovni.hr/44553.aspx

U svakom slućaju prenapuhana cijena trenutno. Koliko god se neki veselili, takav omjer definitivno je previsok.