Mislim, kaj reci na ovo? Spamao si svaku jebenu temu koju sam na forumu otvorio s lizanjem i onda sam JA prvi poceo? Fakat svasta.
[/quote]

pesek prvi si počeo. nikad nisam spomenuo Ledo na ovom opicu dok ti nisi počeo s lizalicom. I tebi za inat onda ode Ledo 20% u dva dana. fakat svašta..

Mislim, kaj reci na ovo? Spamao si svaku jebenu temu koju sam na forumu otvorio s lizanjem i onda sam JA prvi poceo? Fakat svasta.
[/quote]

pesek prvi si počeo. nikad nisam spomenuo Ledo na ovom opicu dok ti nisi počeo s lizalicom. I tebi za inat onda ode Ledo 20% u dva dana. fakat svašta..
[/quote]

Citaj s razumijevanjem (ako mozes): rekoh da si spamao x tema s lizanjem. Moguce da samo ovu konkretno nisi, eto ak nisi za ovu ti se ispricavam. No, svejedno shvacas li poantu?

P.S.
Svaka cast na Ledu – x puta sam ti napisao da je firma ok. Usput, ja skoro tih 20% uvatio danas na PODR u par sati. Meni gud 😉

P.P.S.
Ajmo se odsad drzati teme tj JNAF? Moze?

Sumnjam da se kolega Lajava Gubica može držati teme………….. [lol]

ništa ja nisam spamao, usput… ja imam 100% na portfelj od proljeća do danas, s time da ni u jednom trenutku nisam bio full u pozicijama i cijelo sam vrijeme imam diverzificiran portfelj i bio izložen u minimalno 4 dionice, pa se nemam potrebu hvalisati.Tak da me ti tvoji trejdovi od 20% ne impresioniraju i ne kužim kaj ih uopće spominješ.

što se mene tiče rado bih da se držimo JNAF-a, a što se tiće ostalih tema ako sam neku dionicu spominjao spominjao sam u kontekstu i s argumentima, a ak se to tebi ne sviđa pa preskoči me brate mili

ništa ja nisam spamao, usput… ja imam 100% na portfelj od proljeća do danas, s time da ni u jednom trenutku nisam bio full u pozicijama i cijelo sam vrijeme imam diverzificiran portfelj i bio izložen u minimalno 4 dionice, pa se nemam potrebu hvalisati.Tak da me ti tvoji trejdovi od 20% ne impresioniraju i ne kužim kaj ih uopće spominješ.

što se mene tiče rado bih da se držimo JNAF-a, a što se tiće ostalih tema ako sam neku dionicu spominjao spominjao sam u kontekstu i s argumentima, a ak se to tebi ne sviđa pa preskoči me brate mili
[/quote]
kolega imate samo 100 posto????????
pa po vašem znanju ja sam mislio da ste i više ulovili
ja imam 75 posto,a da me nistu delistirali na 2 dionice bio bi i na 90 posto.
a nemam pojma o ničem,kupujem onako po osjećaju i na temelju informacija iz medija….cccc
mislio sam da ste bolje uhvatili
Janaf sam kupovao na temelju naslovnice u jutarnjem kad se uvodio krizni porez oko 1.8. po 1900 kn.
a vi svi toliki znalci…eh
ja sam u biti sretan luzer 🙂

kolege, shvatite da je JANAF budućnost. JANAF je energija, a energetika je grana u kojoj se očekuju najveće investicije EU-a i Hrvatske u nadolazećem razdoblju. nitko ne može bez energije, a potrebe za energijom su sve veće. one rastu nezaustavljivom brzinom, pa će stoga i investicije u ovaj sektor zasigurno biti astronomske, što se mora odraziti i na cijenu dionice. ulaganje u JANAF je neizbježno, jer on je krvotok ove države, a apetiti su sve veći, kao i potrebe za znanjem. o energiji ovisi povijesna perspektiva ovoga društva, i zato je JANAF krucijalan čimbenik i pokretač razvoja hrvatskog gospodarstva.

lijep pozdrav i ulažite u znanje [thumbsup]

GLAS ISTRE Online, 18.01.2005.

KOMISIJA ZA OCJENU PROJEKTA »DRUŽBADRIA« UTVRDILA NIZ NEPRECIZNOSTI O UTJECAJU PROJEKTA NA OKOLIŠ

Studija o »DružbAdriji« mora na doradu

Ravnatelj Hrvatskog zavoda za toksikologiju Franjo Plavšić oštro je zamjerio JANAF-u što, uz dijelove Studije proglašene vojnom tajnom, traži da se još neki dijelovi proglase poslovnom tajnom. Dodao je da nije procjenjivana bioakumulacija nafte u okolišu, kronični učinci na zdravlje i okoliš, ekotoksičnost, biorazgradivost i zapaljivost nafte, kao ni problem plinova u Omišlju

ZAGREB –
Već nakon jučerašnje prve sjednice Komisije za procjenu Studije utjecaja na okoliš projekta »DružbAdria« jasno je da će već ovoga tjedna dokument biti vraćen na doradu JANAF-u.
Svi stručnjaci koji su komentirali dio Studije koji govori o rizicima naftovoda na kopnenom dijelu, što je bila tema prvog od četiri dijela rasprave koja će trajati do četvrtka, složili su se da dokument treba dopuniti.

– Većina se slaže da Studija nije cjelovita i da određena poglavlja treba doraditi, promijeniti određene proračune i obaviti neka mjerenja, komentirao je raspravu predsjednik komisije Nenad Mikulić iz Uprave za zaštitu okoliša Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja, nastojeći ne prejudicirati odluku o stavljanju Studije na javnu raspravu, koja treba biti donesena tek u četvrtak.

Zaključak svih govornika bio je da konačni zaključak Studije umanjuje ili posve zanemaruje iznimno važna upozorenja koja navode parcijalni dijelovi studije koji razmatraju pojedine aspekte projekta te traže da se to promijeni.

– Parcijalna studija konstatira da postoji velik rizik od zagađenja strateških rezervi pitke vode i niza vodocrpilišta u kršu puknućem naftovoda. U zaključku studije pak piše da ispuštanje ne mora uzrokovati onečišćenje podzemnih voda, iako je vjerojatnost puno veća. To je nepotrebno ublažavanje potencijalne opasnosti, rekao je akademik Ivan Gušić.

Ravnatelj Hrvatskog zavoda za toksikologiju Franjo Plavšić oštro je zamjerio JANAF-u što, uz dijelove Studije proglašene vojnom tajnom, traži da se još neki dijelovi proglase poslovnom tajnom. Upozorio je i da su autori Studije pogriješili u računici potencijalnih rizika te da su u obzir uzete samo alternative zagađenja, ali ne i najgori mogući slučajevi, bez

Ravnatelj Hrvatskog zavoda za toksikologiju Franjo Plavšić oštro je zamjerio JANAF-u što, uz dijelove Studije proglašene vojnom tajnom, traži da se još neki dijelovi proglase poslovnom tajnom. Dodao je da nije procjenjivana bioakumulacija nafte u okolišu, kronični učinci na zdravlje i okoliš, ekotoksičnost, biorazgradivost i zapaljivost nafte, kao ni problem plinova u Omišlju

ZAGREB –
Već nakon jučerašnje prve sjednice Komisije za procjenu Studije utjecaja na okoliš projekta »DružbAdria« jasno je da će već ovoga tjedna dokument biti vraćen na doradu JANAF-u.
Svi stručnjaci koji su komentirali dio Studije koji govori o rizicima naftovoda na kopnenom dijelu, što je bila tema prvog od četiri dijela rasprave koja će trajati do četvrtka, složili su se da dokument treba dopuniti.

– Većina se slaže da Studija nije cjelovita i da određena poglavlja treba doraditi, promijeniti određene proračune i obaviti neka mjerenja, komentirao je raspravu predsjednik komisije Nenad Mikulić iz Uprave za zaštitu okoliša Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja, nastojeći ne prejudicirati odluku o stavljanju Studije na javnu raspravu, koja treba biti donesena tek u četvrtak.

Zaključak svih govornika bio je da konačni zaključak Studije umanjuje ili posve zanemaruje iznimno važna upozorenja koja navode parcijalni dijelovi studije koji razmatraju pojedine aspekte projekta te traže da se to promijeni.

– Parcijalna studija konstatira da postoji velik rizik od zagađenja strateških rezervi pitke vode i niza vodocrpilišta u kršu puknućem naftovoda. U zaključku studije pak piše da ispuštanje ne mora uzrokovati onečišćenje podzemnih voda, iako je vjerojatnost puno veća. To je nepotrebno ublažavanje potencijalne opasnosti, rekao je akademik Ivan Gušić.
Ravnatelj Hrvatskog zavoda za toksikologiju Franjo Plavšić oštro je zamjerio JANAF-u što, uz dijelove Studije proglašene vojnom tajnom, traži da se još neki dijelovi proglase poslovnom tajnom.(????) Upozorio je i da su autori Studije pogriješili u računici potencijalnih rizika te da su u obzir uzete samo alternative zagađenja, ali ne i najgori mogući slučajevi, bez čega studija nema smisla.

– Nije procjenjivana bioakumulacija nafte u okolišu, kronični učinci na zdravlje i okoliš, ekotoksičnost, a nije ispitana ni biorazgradivost i zapaljivost nafte, kao ni problem inertnih plinova u Omišlju, rekao je Plavšić.

Prof. Božidar Biondić je konstatirao da bi se pravi utjecaj naftovoda na pitku vodu vidio tek kada bi se napravila analiza kvalitete vode unazad 20 godina te da bez takve analize ne može tvrditi da je utjecaj zanemariv. Naglasio je da prema sadašnjim propisima o zaštiti izvora pitke vode, koji nisu važili kada je cjevovod izgrađen, naftovod uopće ne bi smio prolaziti trasom kojom prolazi jer je rizik od zagađenja izvora i vodotoka prevelik.

JANAF-u je zamjereno i što Studija ne navodi alternativna rješenja za vodoopskrbu dođe li do zagađenja izvora te da kompanija treba nužno napraviti niz rekonstrukcija.

Iz Ministarstva je komentirano da Studija ne sadrži odgovarajuće mjere za sprječavanje onečišćenja dođe li do puknuća cjevovoda te da pri ishođenju prostorno-planske dokumentacije treba voditi računa o velikim promjenama u prostoru u okolini cjevovoda.

Mladen Črnjar iz Primorsko-goranske županije upozorio je da je rasprava o Studiji posve besmislena jer se odnosi samo na povećanje transporta od pet milijuna tona nafte.
– Kad dođe do transporta od 15 milijuna tona ili više, stručnjake prema važećim zakonima uopće neće biti potrebno kontaktirati, a to je apsurd koji treba razjasniti, upozorio je i izazvao negodovanje predsjednika komisije.

Dr. Vladimira Vađić iz Instituta za medicinu rada rekla je da studija krivo interpretira podatke o kvaliteti zraka u Omišlju. Tvrdi se da je zrak zadovoljavajući, iako to uopće nije tako.

kolega jozo, svaki projekt ima svoje oponente, a korištenjem znanja možete razabrati razliku između nečije stvarne volje i očitovanja u medijima. ljude pokreću interesi, a uvjeren sam da je tako i sa većinom aktera koje ste naveli, zadnjih dana je svašta izašlo u javnost, pa ne bi isključio mogućnost da neki sudionici ove hajke na JANAF zapravo zastupaju interese neke strane sile koja bi željela raditi svoj naftovod, a JANAF poslati, kako ste rekli, u staro željezo. možda se neki nisu na vrijeme nakrcali janafom pa bi sada rušili cijenu. u svakom slučaju, siguran sam da taj film nećemo gledati. JANAF će biti jedna moderna hrvatska i europska tvrtka, a rast na burzi zadnjih tjedan dana je bio tek uvertira u ono što slijedi sve do konačne valorizacije stvarne vrijednosti ove tvrtke[wink]

kolega jozo daj pet, molim Vas link na europske ili svjetske naftovode stare 30.g. koji su otišli u staro željezo