VELIKA STRATEŠKA ULAGANJA AMERIKANACA I RUSA MOGU SE UKRSTITI I U HRVATSKOJ
Amerikanci preko Balkana zaobilaze ruske dobavne pravce
Započinje otvoreni rusko-američki energetski sukob radi uspostavljanja kontrole nad balkanskim naftovodima
Prema jednoj od analiza novijeg datuma Američke državne agencije za energetiku, kaspijska regija ozbiljan je kandidat da do 2010. postane najveći svjetski izvoznik nafte i plina. Kaspijski bazen obuhvaća zemlje oko istoimenog mora: Azerbajdžan, Kazahstan i Turkmenistan, dijelove Rusije, Irana i Uzbekistan, koji nema izlaz na Kaspijsko more, ali je najveći proizvođač plina u regiji. Rezerve nafte i plina bazena procjenjuju se na 3 do 4% ukupnih svjetskih rezervi, negdje između 17 i 33 milijarde barela, a struka predviđa da će proizvodnja nafte regije 2010. preskočiti Venezuelu, najvećeg južnoameričkog proizvođača.
Oživljavanje regije
Energetski potencijal regije vrlo je kompliciran, nema adekvatnu infrastrukturnu podršku, no otežavajuća su mu okolnost neusuglašenost zemalja oko novih izvoznih ruta te neriješeni granični problemi. Pored velikog prirodnog bogatstva navedenih zemalja, one su i dalje minorni proizvođači jer poslije raspada SSSR-a njihove su ekonomije znatno oslabljene jer se raspala i regionalna trgovina. Krajem 90-ih regija počinje oživljavati, pa podaci iz 2001. govore da je BDP po glavi stanovnika u Azerbajdžanu, Kazahstanu i Turkmenistanu još ispod razine iz 1992., kada je iznosio 1995 dolara per capita. Veliki problem privrednom oporavku regije predstavlja okruženje. Južno od Kaspijskog mora su Iran, Irak, Afganistan, Pakistan, Sirija, kao i kurdska pustinja istočne Turske na granicama s Irakom. Upravo u ovom okruženju nalazi se i središte muslimanskih fundamentalista, pa slike razaranja i uništenja gotovo svakodnevno pune televizijske vijesti. Poboljšanje ekonomskih i životnih uvjeta, prema analizi Američke državne agencije za energetiku, ovisi o uspješnosti razvoja potencijala za naftu i plin. Iako dogovor između pet zemalja oko Kaspijskog mora, točnije o korištenju podmorskih naftnih rezervi, još ne postoji – tri su se zemlje dogovorile o podjeli morskih voda. U svibnju 2003. učinile su to Rusija, Azerbajdžan i Kazahstan, te razdijelili 64% sjevernog dijela mora. Kazahstan je dobio 27, Rusija 19 i Azerbajdžan 18% mora i podmorja. Proizvodnja nafte već je drastično povećana. U usporedbi s 1992. povećanje iznosi oko 70%, a najviši rast zabilježen je u Kazahstanu i Azerbajdžanu. Razvoj naftnog sektora predvode dva projekta: Tengiz u Kazahstanu i Azeri u Azerbajdžanu. U Tengizu naftu eksploatira Chevron, a na suprotnoj strani Kaspijskog mora uveliko rade BP i Exxon. Europski naftni kartel Total, Fina i Elf isto je prisutan, ali u znatno manjoj mjeri. Naftni giganti pripremaju puno veću proizvodnju, zahvaljujući koncesijama koje su svojedobno dobili od ranjivih novonastalih država, no sada je problem kako tu naftu što jeftinije i sigurnije prenijeti do potrošača u Europi i SAD-u, jer naslijeđena transportna infrastruktura SSSR-a jednostavno nije adekvatna. Neki novi naftovodi već su izgrađeni, a među onima koji su u planu nalaze se i tri balkanska projekta: Burgas – Aleksandropolis, Burgas – Vlora, i PEOP (Paneuropski naftovod Constanza – Trst). Podsjetimo, političko “da” za PEOP potpisano je prošli utorak u Zagrebu, no kada će započeti gradnja naftovoda nije poznato, jer sve ovisi o privatnim investitorima. A kako niti jedna naftna kompanija još nije izrazila želju da transportira naftu PEOP-om, mnogi su se počeli pitati ne radi li se ponovno o političkom friziranju nikad zaživjelog projekta. No, Matthew J. Bryza, pomoćnik zamjenika državne tajnice SAD-a za europska i euroazijska pitanja, tvrdi da će američke kompanije, kako projekt bude odmicao, uvelike početi iskazivati interes.
Disfunkcionalno tržište
Što se naftovoda Burgas – Aleksandropolis tiče, čak je i vlada Kazahstana iskazala interes da sudjeluje u gradnji. Baktikozha Izmuhambetov, kazahstanski mi
edo: ” Grafovi potvrđuju skori rast , a i značenje jadranskog naftovoda je sve veće. ” 14.03 na vrijeme vam je ukazano na vrijednost JNAF-a[smiley2] tad je cjena bila ispod 4000 kn a danas??????? Koliki je to postotak,negdje oko 30% za 20 dana ,fina zarada.[smiley2] ali nemjerljiva sa BL-berzom.
Ne tvrdim da cijena neće više rasti, ali iz citata koje je postao kolaga BigBoss, a vezano uz PEOP, ja ne vidim da se tu igdje spominje JANAF.
Evo jednog citata iz teksta objavljenog u jednim neovisnim stručnim novinama:
“Nakon potpisivanja deklaracije o PEOP-u, Sanader je istaknuo:
– Radi se o iznimno važnom projektu za Hrvatsku, ali i za EU i SAD, budući da se njime nafta može transportirati sve do Genove i dalje u SAD.
Ekonomska korist za Hrvatsku vidi se u činjenici da PEOP ide kroz Hrvatsku dužinom 660 km i kapaciteta je 100 milijuna tona nafte godišnje. Hrvatska će tek odlučiti hoće li, u svrhu energetskog povezivanja istoka i zapada Europe, koristiti postojeći JANAF ili će graditi novi paneuropski naftovod,…”
Pozdrav
Na Janafu je primjetno jačanje kupnje,proteklih dana se čistilo sve oko 5000kn,pazeći da cijena ne poraste,a
danas je ljestvica podignuta na 5100.
Još dva/tri šuta i evo nas na +6000kn.
Izgleda da se cjevari dobro piše,a i dobro je čuti da se Ameri tu motaju kao da spriječe monopol…
svašta i oni lupetaju,pa valjda se motaju zbog profita isključivo,a ne zbog dobročinstva.
[color=blue]Janaf i dalje profitira od skladištenja nafte[/color]
Jadranski naftovod (Janaf) i dalje profitira od povećanog obujma poslovanja skladištenja nafte, pokazuju najnoviji financijski izvještaji koje je ta kompanija proslijedila Zagrebačkoj burzi. Janaf je, tako, u prvom tromjesečju ove godine ostvario neto dobit od 14 milijuna kuna, [color=blue]53%[/color] više od 9,1 mil. kuna dobiti zabilježene godinu dana ranije, a istovremeno su ukupni prihodi Janafa porasli za gotovo petinu na 89,2 milijuna kuna. Poslovni prihodi povećani su za 19,4% na 85,8 mil. kuna i to zahvaljujući prihodima ostvarenim od prodaje u inozemstvu koji su povećani sa 41,6 na 59,9 mil. kuna (+44%)… (opširnije)
http://www.bankamagazine.hr/dnevnevijesti/janaf-i-dalje-profitira-od-skladistenja-nafte
[smiley2][smiley2][smiley2]
Opet došlo u Fokus, ta Janaf, kaj ne? Dobra poslovanje, popravila dobit, bila odličan. Ušlo na vrijeme za brzih 10 posto, he,he[smiley2]
Moglo bi sutra biti svašta! Samo ne znam, jel mi može netko odgovoriti budući da JNAF nisam baš pratio, je li ova vijest očekivana pa je onda to sve već uračunato u cijenu ili..? Vidim da je od početka godine jako porasla ali zadnjih dana mi se čini nekako suzdržana pa mi izgleda kao da bi moglo sutra par postotaka gore, možda i više od par [smiley1]
Moglo bi sutra biti svašta! Samo ne znam, jel mi može netko odgovoriti budući da JNAF nisam baš pratio, je li ova vijest očekivana pa je onda to sve već uračunato u cijenu ili..?
Da,da sve je uračunato u cijenu,samo nisu dodali još PDV.[smiley2]
mitko:
”
Moglo bi sutra biti svašta! Samo ne znam, jel mi može netko odgovoriti budući da JNAF nisam baš pratio, je li ova vijest očekivana pa je onda to sve već uračunato u cijenu ili..? ”
Da,da sve je uračunato u cijenu,samo nisu dodali još PDV.[smiley2]
Jel to znači da ide +22% [smiley2]
mmstanic: ” mitko: ” Moglo bi sutra biti svašta! Samo ne znam, jel mi može netko odgovoriti budući da JNAF nisam baš pratio, je li ova vijest očekivana pa je onda to sve već uračunato u cijenu ili..? ” Da,da sve je uračunato u cijenu,samo nisu dodali još PDV.[smiley2] ” Jel to znači da ide +22% [smiley2]
Vrijeme će pokazati….
Danas sam očekivao malo više [smiley5]
A gdje nam se žuri..?
mitko:
”
Danas sam očekivao malo više [smiley5]
”
A gdje nam se žuri..?
Ma u pravu si, samo sam nekako imao filing da bi moglo danas malo agresivnije. Ali dobro, polako, ima vremena, bolje da je rast laganiji ali stabilniji.