a tak završi [smiley2]

(inače, cijenim gornju prepisku – rijetke analize iz kojih se dade koješta naučiti a koje nemam baš priliku često vidjeti. a vorda, ko da je diplomirao na analizama.)

Kolega, više manjese slažemo samo bih ja neke stvari dopunio ili korigirao malo.
Inaće, napočetku da kažem , istina je da ne pratim toliko JANAF, upučeniji ste od mene, no:

U pravu si, ne bih rekao katastrofalno, ali da je loše, loše je, to sam i sam spomenuo u svom postu.
Međutim, gledajući ukupnu situaciju oko ove dionice, ovo je praktički jedini ” nedostatak ” ove dionice, profitne marže su istina loše. Ali ako pogledate npr. usporedbu sa Končarom, možete napraviti sličnu usporedbu, ista stvar je sa Končarom , loše profitabilne marže , međutim kao i kod Janafa, postoje – očekivanja i to prilično realna.
I zato je Končar porastao u zadnjih nekoliko godina par stotina postotaka.
I janaf je na tom putu.
Pa pogledajte malo usporedbu ( da pronađemo ta ” očekivanja ” ), u izvješću za 2006. stoji da je Janaf isporučio 6,4 miliona tona nafte u cijeloj godini.Samo realizacijom naftovoda od Constaze do Trsta kroz naftovod bi godišnje prolazilo između 60-90 miliona tona nafte. I laiku u tim stvarima je jasno što znaći brojka ( sadašnja ) od 6,4 miliona tona nafte , u odnosu na projekciju ( samo od novog naftovoda ) 60-90 milona tona nafte. Kao što znaš , prihodi od transporta nafte čine 70 % prihoda Janafa.

Ne radi se o nekoliko milijardi kuna, već koliko sam ja saznao o ca.700 miliona do 1 milijarde kuna.I nije točno da neće biti ekonomske koristi , ako će biti izgrađeno 5 novih spremnika.

Moguće i to.

Upravo tako, nije bilo izvanrednih prihoda, a dobit je povečana, dakle odlično.
I sreća igra bitnu ulogu u ekonomiji ( tečajne razlike npr. ).

Opet povlačim paralelu sa Končarom, ista priča, godinama je tako i sa Končaom, kod ovakvih tvrtki sa velikim P/E potrebno je da postoje velika i realno ostvariva očekivanja , mislim da je upravo tako sa Janafom ( kao i sa Končarom )

Oko tih rezervacija , znaš i sam kao to ide , moguće da je i tako, moguće da Uprava radi zalihe , za slučaj kada zatreba isto pretočiti nazad u dobit.

Mali samo dodatak, bez ovih 5 novih spremnika i kompletne modernizacije, ovo je kai da bi rekli da ina neće imati koristi od modernizacije svojih rafinerija.

Kakvu će korist Ina imati od modernizacije rafinerija mislim da je svima jasno.
Meni osobno, a možda i još nekome, nije jasno kakvu i koliku korist će Janaf imati od tih rezervoara. Ako imaš neka saznanja, pogotovo ako su popraćena nekim brojkama, molio bih te da ih izneseš ovdje.

Pozdrav

upravo sam popricao sa svojim brokerom, cijeli dan zali, iskrcao svoju vecinu na 4515, sutra idemo 8% gore.

ne bojmo se susjeda!

Janaf u 2006. ostvario dobit od 36,64 mil. kuna
Dobit je za 85,5% viša u odnosu na plan, a veća je i zarada po dionici
Tvrtka za transport nafte, Jadranski naftovod (Janaf), u 2006. godini ostvarila je ukupni prihod od 342,25 milijuna kuna koji je za dva posto veći od prihoda iz 2005. godine kada je ostvareno 335,49 milijuna, stoji u poslovnom izvješću tvrtke na Zagrebačkoj burzi. Neto dobit tvrtke u protekloj godini iznosila je 36,64 milijuna kuna i bila je za 7,9 posto veća od dobiti iz 2005. godine. Dobit je za 85,5 posto viša u odnosu na planiranu, a za isti postotak veća od planirane je i zarada po dionici, koja je iznosila 49,33 kune, objašnjavaju iz Jadranskog naftovoda. Prebačaj plana Uprava tvrtke pripisuje ostvarenju većih financijskih prihoda kao rezultatu rasta prihoda od kamata, dobitka od prodaje dionica i pozitivnih tečajnih razlika. Prihodi od transporta nafte tijekom 2006. godine u iznosu od 196,4 milijuna kuna čine 70,2 posto prihoda od prodaje. Prihodi od skladištenja nafte iznosili su 41,9 milijuna kuna i višestruko su povećani u odnosu na godinu prije i plan, dok su prihodi od skladištenja derivata porasli za 30,7 posto u odnosu na prethodnu godinu i iznose 32,7 milijuna kuna. Istovremeno, ukupni rashodi u 2006. su u odnosu na 2005. godinu povećani za 1,3 posto i iznosili su 305,61 milijuna kuna. Poslovni rashodi čine 89,7 posto ukupnih rashoda i za 7,5 posto su veći u odnosu na 2005. Prema podatcima iz poslovnog izvještaja tijekom 2006. godine, Janaf je isporučio 6,4 milijuna tona nafte, što je za 10,3 posto manje nego 2005. godine. Janafova Uprava to tumači smanjenjem prijevoza inozemnim partnerima i Rafineriji nafte Rijeka te ističe da je smanjenje kompenzirano značajnim povećanjem obujma i prihoda od skladištenja nafte i derivata. Janaf je dioničko društvo u mješovitom vlasništvu s pretežito državnim kapitalom koje danas zapošljava 356 radnika. Bavi se cjevovodnim transportom nafte te prekrcajem, manipulacijom i skladištenjem nafte i naftnih derivata. Jadranski naftovod d.d. je sagrađen kao savezni projekt tadašnje Federacije, a nakon naftnih kriza početkom 1970.-ih godina.
Cijena gradnje iznosila je oko 1,5 milijardi dolara, uglavnom kreditnih sredstava Pariškog i Londonskog kluba. Naftovod je pušten u rad 1979. godine kada ga je vodila državna tvrtka Jugoslavenski naftovod (Junaf). Početkom rata tvrtka mijenja ime u Jadranski naftovod d.d. (Janaf) i do danas je u mješovitom, no većinski državnom vlasništvu Hrvatske. Iako društvo ima ukupno 928 dioničara, najveći vlasnici dionica su Hrvatski zavod za mirovinsko i invalidsko osiguranje s 50,54 posto, Republika Hrvatska sa 21,73 posto, INA 16 posto, Državna agencija za sanaciju banaka (DAB) 5,84 posto, te ostali dioničari sa 5,89 posto. Kroz Hrvatsku prolazi 610 kilometara naftovoda kojemu je polaznica tankerska luka u Omišlju na otoku Krku. Luka je spojena podvodnom cijevi s rafinerijom u Rijeci, druga cijev odlazi prema Sisku, gdje se grana jednim krakom prema Mađarskoj i Sloveniji, a drugim prema Slavonskom Brodu i Srbiji. Prema dostupnim podatcima, Janaf je u svojem dosadašnjem radu “prevezao” oko 150 milijuna tona nafte, a kao teorijsko maksimalni godišnji kapacitet je navođena količina od 34 milijuna tona nafte. Do prošle godine je bilo aktualno i proširenje naftovoda u kontroverznom projektu Družba Adria kojim se ruska nafta planirala dopremati u Omišljaj, a otkuda bi trajektima išla po čitavom svijetu. Projekt je predviđao da bi cjevovod naftu transportirao u oba smjera, sada je transportira samo iz Omišlja prema rafinerijama. No nakon žestogog protivljenja ekoloških udruga i dijela javnosti – projekt je za sada odbačen.
I BiH želi Janaf
Predsjedajući Vijeća ministara BiH Nikola Špirić izjavio je početkom tjedna da je Jadranski naftovod dio sukcesijske mase bivše Jugoslavije, a da će Bosna i Hercegovina poduzeti sve potrebne mjere kako bi u tome zaštitila svoje interese. Premijer BiH tvrdi da su projekt prije rata

Kod ove dionice više nije bitno kakve rezultate ima već kakav je interes za samu dionicu i interes je velik od susjednih zemalja pa sve od najvećih naftnih kompanija i EU…… dakle danas ćemo vidjeti kakva će biti trgovina, trebala bi biti jaka, jer te cijevi vrijede, da ne vrijede nitko ne bi ni tražio ono što nije njegovo( mogli su tako i za sve kompanije na području RH tražiti udio u vlasništvu).
POzdrav[smiley2]

Hvala BigBoss, ni sam to ne bih bolje slozio. My point exactly: predvidjanja mora da su velika kada se srbija usudi ulaziti u dvojbeni spor, a pogotovo nakon sto im je vracen ulog. Za bosance mi je jasno, oni su trazili i izlaz na more samo zato jer im je blizu granice.

prodaja:

4700 – 4 kom
4745 – 10 kom
4800 – 4 kom

dizi cijenu!!! [smiley2]

Kupio prvo kolovođa pa redom svi za njim.
Nadam se da se neće ponoviti priča kao sa Fnvc-om.
Ljudi moji , svako trijezan će se složiti da Janaf ne može vrijediti 3,5 milijardi po tržišnoj kapitalizaciji sa ovakvom cijenom.
O skupoći dionice da ne govorimo.