Neki pad ispod 5 kn ovih dana ne treba očekivati, ali niti rast iznad 9 kn obzirom da se količina na prodaji na 10 kuna stalno povećava i sad je već preko 70.000 dionica (700.000 kuna).
Treba sačekati pa vidjeti kako će proći ova prodaja državnog paketa po 5,xx kuna pa ako netko kupi mogla bi ova cijena 7-8 biti ok, no ako ne kupi cijena na burzi mogla bi lako na 5kn pa i ispod.

Vidim sve smo bliže 5,58.
Kako država kaže tako mora biti.

CERP je zaprimio 22 pisma namjere za kupnju, tako da teško da nitko neće kupiti.
Znat će se u ponedjeljak nakon 14,00 sati. Od utorka cijena će na burzi vjerojatno porasti.
Ne pozicioniraju se ovi kupci na 7+ kuna bez razloga.

Udruga vjerovnika bivših radnika i malih dioničara crikveničkog Jadrana podupire brzu i kvalitetnu privatizaciju tvrtke, zalaže se za izvansudsku nagodbu radnika vjerovnika i Uprave Jadrana te očekuju imenovanje nove i stručne Uprave, priopćeno je u četvrtak iz te udruge.
Udruga podupire odluku Centra za restrukturiranje i prodaju (CERP) o početnoj cijeni i provedbi postupka prikupljanja obvezujućih ponuda za kupnju 70,74 posto dionica Jadrana i očekuje da CERP prihvati obvezujuću ponudu za kupnju Jadrana jedne od renomiranih hotelskih tvrtki koja ima reference u hotelijerskoj djelatnosti, putem samostalne ili zajedničke ponudu s nekim od mirovinskih fondova u Hrvatskoj, i koja ima dugoročne interese razvoja hotelijerstva u Crikvenici…

https://lider.media/aktualno/tvrtke-i-trzista/poslovna-scena/vjerovnici-mali-dionicari-jadrana-za-brzu-privatizaciju-novu-upravu/

Pa firma nema uopće kapitala, obveze su joj u visini imovine. A imovinu čini i 22 mil kn zajmova koji su tko zna kako naplativi. Jedino ako imovina (nekretnine) u knjigama nije vrednovana po fer vrijednosti već su neke povijesne vrijednosti?

40-tak bivših radnika razlučnih vjerovnika potražuje od Jadrana d.d. oko 4-5 mil kn i očekuje
se skoro potpisivanje nagodbe s njima, i to neće ometati privatizaciju tvrtke..

Ne piše nigdje da će ovih 200 milijuna ući sa štancom novih dionica. Piše da su dužni uložiti u objekte i infrastrukturu i to za ovu količinu dionica koja se spominje. Mogla je država reći i da trži 393,9 milijuna za te dionice bez ikakvih dodatnih obaveza kupcu. Ovako će kupac proći jeftinije na dionicama, ali je obavezan unaprijediti nekretnine i uslugu. Njemu bolje. A i državi, ak ta firma sa tih uloženih 200 milijuna bolje profunkcionira, zaposli ljude, plaća porez …
[/quote]

Bolje se nemojte baviti burzom kada ne znate osnovne stvari. Nego kako bi novi vlasnik dokapitalizirao tvrtku za još 200 milijuna kuna nego izdavanjem novih dionica??
Što mislite da država traži od novog vlasnika, unos prava ?

lp
[/quote]

Evo ti plavi, čitaj. Uči. Nove dionice samo ako več nema ovih 200 milijuna kuna, a ne želi se zaduživati i ne želi dizati kredit. A pretpostavlja se da ima tih 200 milijuna, ak ulazi u ovu priču. Ne mora izdavanjem nove emisije dionica prikupljati tih 200 milijuna. Dokapitalizacija nije nužno izdavanje nove emisije dionica. Barem ne po ovom što piše u ovom članku.

https://burza.com.hr/portal/dokapitalizacija-i-javna-ponuda-za-preuzimanje-dionickog-drustva/159

“Podsjetimo se i razjasnimo i pojam dokapitalizacije. Dakle, radi povećanja opsega posla, proširivanja smještajnih kapaciteta, nabavke nove opreme, uređivanja hotela, ostale infrastrukture, itd., a u slučaju da se želi izbjeći zaduživanje i uzimanje kredita, nabavka kapitala vlasničkog tipa ide povećanjem broja dionica i njihovim širenjem na nove ulagače. Tada se izdavanjem novih dionica nabavlja novi kapital, povećava temeljni kapital-glavnica društva, a novim ulagačima izdaje nova emisija dionica[/i]”

Znači dokapitalizacija izdavanjem novih dionica samo ako nemaju osiguranih ovih 200 milijuna kuna što im je uopće uvijet da kupe po 5,58 kuna. Ak će tih 200 milijuna morati tek prikupljati, onda nek izdaju novu emisiju dionica.

Postoji sumnja da aktualni predsjednik Uprave društva nije vodio poslove društva s pozornošću urednog i savjesnog gospodarstvenika prema odredbama Zakona o trgovačkim društvima, i da je time naštetio interesima društva, stakeholdera, radnika stečajnih i razlučnih vjerovnika, odnosno malih dioničara na slijedeći način:

I. Postupanje Uprave društva dovelo je do odgode početka privatizacije tvrtke za nekoiko godina zbog mnogih neriješenih imovinsko-pravnih sporova koje je pokrenula stečajna upraviteljica Jadrana d.d. u stečaju Marija Ružić sredinom 2012., a tužbu protiv 100-njak radnika razlučnih vjerovnika pokrenula je angažiranjem više od 20 odvjetnika iz Rijeke bez suglasnosti odbora vjerovnika Jadrana d.d. u stečaju. Iako je Vlada RH Zorana Milanovića još na svojoj 37sjednici održanoj 05.07.2012. naložila stečajnoj upraviteljici Jadrana d.d. u stečaju Mariji Ružić da riješi sudske sporove s 60-tak radnika razlučnih vjerovnika žurno sudskim nagodbama, da bi tvrtka mogla što prije u privatizaciju, stečajna upraviteljica tu preporuka nije poštovala i izvršila.
Nakon izlaska iz stečaja Jadrana d.d. predsjednik Uprave Jadrana d.d. je nastavio voditi te skupe, nepotrebne i dugotrajne sudske sporove s radnicima razlučnim vjerovnicima, koje Jadran d.d. gubi na svim sudskim instancama, a ukupni sudski i odvjetnički troškovi Jadrana d.d. se od 2010. do danas procjenjuju na najmanje 4 mil. kn, što približno odgovara iznosu duga prema preostalih 40-tak radnika razlučnih vjerovnika. U tijeku je i ovršna prodaja nekoliko vrijednih objekata Jadrana d.d. ( objekt HAK kod hotela Ad Turres i Hotel Kaštel ), čija vrijednost višestruko nadmašuje vrijednost upisanih hipoteka radnika razlučnih vjerovnika. Istovremeno troškovi za intelektualne usluge Jadrana d.d. ( u kojima dobar dio čine odvjetnički i sudski troškovi sporova s radnicima vjerovnicima, i razni konzultanti koji su radili nekoliko modela privatizacije tvrtke ) rastu iz godine u godinu, tako da su iznosili u 2014. godini 885.889 kn, u 2015.godini 622.212 kn, u 2016. 1.858.132 kn, a u prvih 6 mjeseci 2017. Iznose oko 1.67 mil kn, dok se obaveze prema preostlih 40-tak radnika razlučnih vjerovnika procjenjuju na oko 4-5 mil kn.

Posljednji zajednički sastanak Uprave Jadrana d.d. s predstavnicima UVBRIMD JADRAN i punomoćenikom radnika, održan je 05.09.2016. godine i na njemu je UVBRIMD JADRAN predložio Upravi društva model nagodbe s isplatom 60-tak radnika razlučnih vjerovnika 80% u novcu i 20% u dionicama tvrtke. Uprava tvrtke je preuzela obavezu da nakon sastanka napravi simulacije izračuna prema ponuđenim varijantama isplate od strane punomoćenika radnika razlučnih vjerovnika, koju do danas nije ispunila, a o svemu tome postoji pisana Promemorija sa zajedničkog sastanka. Pretpostavka je da ukupni dug prema preostalih 40-tak radnika razlučnih vjerovnika protiv kojih Jadran dd gubi sudske sporove na svim instancama iznosi oko 4-5 milijuna kuna. UVBRIMD JADRAN je ispunio svoju obavezu s predmetnog sastanka i poslao je Upravi Društva Dopis u kojoj daje podršku drugačijem načinu namirenja radnika s kojima je Jadran d.d. u sudskom sporu, a koji ne mora biti jednak po financijskim učincima načinu na koji su namireni radnici, stečajni vjerovnici prema uvjetima iz Stečajnog plana Jadran dd iz 2013. godine. U nekoliko presuda Trgovačkog suda u Rijeci u korist radnika, suci su presudili da niti predsjednik Uprave društva, niti bivša stečajna upraviteljica Marija Ružić nemaju aktivnu legitimaciju da vode sudske sporove protiv radnika razlučnih vjerovnika, jer je to trebalo pisati u Rješenju o potvrdi stečajnog plana od 16.09.2013. godine. U Presudi Visokog Trgovačkog suda RH u Zagrebu 64. Pž-3752/15-3 od 27.05.2015. potpisanoj od predsjednice vijeća Alice Pelicarić stoji strani 3. stoji mišljenje o osnovanosti tužbe stečajne upraviteljice Marije Ružić protiv radnika razlučnih vjerovnika:

“…Tuženici su u odgovoru na žalbu osporili tužiteljeve navode istaknuvši da je cilj svakog pobijanja s obzirom na pravne posljedice koje trebaju nastupiti tim pobijanjem da se u stečajnu masu vrati ono što je pobijanom pravnom radnjom izašlo iz nje. Kako je u konkretnom slučaju stečajni plan već predvidio, odnosno namirio sve vjerovnike pa bi stjecanjem bilo koje dodatne stvari odnosno prava za tužitelja koji više nije u stečaju, a mimo stečajnog plana, došlo do situacije da ta stvar pripadne samom tom društvu, a ne bi mogla biti raspodijeljena stečajnim vjerovnicima. Navedeno bi bilo suprotno smislu vođenja stečajnog postupka i samom stečajnom planu…Žalba nije osnovana.”

U presudi i rješenju Trgovačkog suda u Rijeci, Posl. Br. 11 P-1207/2012-107 od dana 19.12.2014.g. potpisanoj od sutkinje Željke Štrk-Vozila stoji na stranici 13.:

“…Nije osnovana tvrdnja tužitelja da bi Uprava društva bila ovlaštena nastaviti voditi parnice za pobijanje pravnih radnji stečajnog dužnika. Naime, takvo ovlaštenje istoj nije dano odredbama Stečajnog zakona, već je to ovlaštenje dano isključivo stečajnom upravitelju, odredbom članka 255. St.3. SZ-a, i to samo uz uvjet da je tako predviđeno u rješenju o potvrdi stečajnog plana. Ovdje se napominje da prema odedbama Stečajnog zakona u svim fazama postupka ovlaštenje za vođenje postupka za pobijanje pravnih radnji stečajnog dužnika uvijek ima isključivo stečajni upravitelj. U tijeku stečajnog postupka, to njegovo ovlaštenje proizlazi iz odredbe članka 141. Stavak 1 . SZ-a, nakon zaključenja stečajnog postupka nakon završne diobe, to ovlaštenje mu je dano odredbom članka 199. Stavak 1. SZ-a, a u slučaju zaključenja stečajnog postupka, uslijed obustave zobg nedostatnosti stečajne mase, to ovlaštenje mu je dano odredbom članka 203. Stavak 4. SZ-a.
Iz navedenog slijedi da je parnice radi prikupljanja imovine koja ulazi u stečajnu masu ovlašten voditi stečajni upravitelj, i to samo za vrijeme dok stečajna masa egzistira. Iz navedenog dalje slijedi da tužitelj nije ovlašten, odnosno aktivno legitimiran voditi ovu parnicu, i to niti u konkretnoj situaciji kada to u njegovo ime čini njegova uprava, niti bi to bio u situaciji da to u njegovo ime čini stečajni upravitelj, budući stečajnom upravitelju to ovlaštenje nije dano rješenjem o potvrdi stečajnog plana…”

Znači jeftino prodaju 😂, hmmmm uložili su koliko u modernizaciju? 120 mil kn? Sad prodaju za manje od 200?? za 70-80 mil. Kn zarade prodaju jedno podrucje koje moze biti biser…

Iako ne kužim zašto se prodaje? Šta nebi bilo bi logičnije da nađu strateškog partnera za dokapitalizaciju i daju mu 50-60% vlasništva i upravljanja, a drzavno vlasnistvo stave u mirovinski fond, da imaju budući umirovljanici

Znači jeftino prodaju 😂, hmmmm uložili su koliko u modernizaciju? 120 mil kn? Sad prodaju za manje od 200?? za 70-80 mil. Kn zarade prodaju jedno podrucje koje moze biti biser…

Iako ne kužim zašto se prodaje? Šta nebi bilo bi logičnije da nađu strateškog partnera za dokapitalizaciju i daju mu 50-60% vlasništva i upravljanja, a drzavno vlasnistvo stave u mirovinski fond, da imaju budući umirovljanici
[/quote]

Ti vidi mi se ništa ne kužiš, a s brojevima si očito na “vi”. Savršen primjer za zgubiti novce.

Jel znaš uopće koliko je trenutna tržišna kapitalizacija firme?

Uvjeti prodaje državnog udjela su 5.58 + 200 mil kn ulaganja.Stigla su dakle 22 pisma namjere tj. ponude za kupnju. Od njih 22 prioritet će imat naravno oni koji ponude više od tih 5.58 a isto tako i oni koji imaju već osiguranih 200 mil kn. Da se radi o par zainteresiranih onda bi mogli bit skeptični ali obzirom na ponudu ni ne sumnjam da će Jadran imat uskoro novog vlasnika. Također je poznato da su sve firme koje se bave sličnim turističkim dijelatnostima i prošle sličan put od stečaja do ulaska novog privatnog vlasnika doživjele kontinuirani rast cijena svojih dionica. Tako će bit i sa Jadranom nakon skorašnje prodaje bez obzira na sadašnju cijenu ili nakon 15.01. kada se otvaraju ponude.