Država ponovno prodaje Club Adriatic, a gdje je nestao dug prema vjerovnicima?
…U tom se krugu prodaje, naime, od potencijalnih ponuditelja tražilo i da se u obvezujućoj ponudi obvežu osigurati financijska sredstva da Club Adriatic podmiri sve obveze prema predstečajnoj nagodbi, odnosno namiri sve vjerovnike čije su tražbine utvrđene u postupku predstečajne nagodbe, te prioritetne tražbine radnika i potraživanje Slatinske banke, koja se kao razlučni vjerovnik odlučila na izdvojeno namirenje tražbina…
Club Adriatic radnicima isplaćuje desetogodišnju razliku plaća
Do petka, 3. svibnja 2019. godine. svim će radnicima Cluba Adriatic d.o.o. iz Makarske biti dostavljeni konačni obračuni razlike plaća u bruto iznosu za razdoblje od 1. svibnja 2008. godine do zaključno s 31. prosincem 2019. godine.
…To je rezultat sklopljenih sporazuma Uprave Cluba Adriatic d.o.o. sa Sindikatom turizma i usluga Hrvatske i Sindikatom Istre, Kvarnera i Dalmacije, kao i nagodbom s radnicima. Direktor Cluba Adriatic, Goran Fabris, obavijestio je danas pismom čelnike obaju sindikata koji djeluju u tom makarskom kolektivu, Marinu Cvitić i Eduarda Andrića, da su pripremljeni izračuni zaostalih plaća u proteklom desetogodišnjem razdoblju koji će biti tijekom dva radna dana poslije Praznika rada dostavljeni svakom zaposleniku na suglasnost i potvrdu, a isplate na račune zaposlenika će uslijediti u roku tri dana od primitka potpisanih suglasnosti..
http://www.seebiz.eu/club-adriatic-radnicima-isplacuje-desetogodisnju-razliku-placa/ar-193243/
P.S. Koliko je Club Adriatica stvarno koštao s dugovima i vrijednosnim usklađenjima Jadran dd, prema izjavama članova Uprave Jadrana dd zajedno s svim dugovima tvrtke 154 mil kn, iako je nominalno prodan Jadranu dd za 50 mil kn..
Goran Fabris, predsjednik Uprave tvrtke Jadran Crikvenica I. DIO
CRIKVENICA I SELCE UNIŠTENA SU MJESTA I TREBAT ĆE SNAGE DA SE STANJE PROMIJENI
LIDER MEDIA 03.05.2019. Ž.L.
Dugo godina bio je prvi čovjek operative u najuspješnijim hrvatskim hotelskim kompanijama, u Valamaru i Maistri, a prije točno godinu dana Goran Fabris prvi put u karijeri preuzeo je čelnu funkciju predsjednika Uprave, i to u propaloj i ‘nagriženoj’ kompaniji – Jadran Crikvenici,pred kojom su nakon dugoočekivane privatizacije vrlo izazovna vremena. Fabris je praktički donedavno radio paralelno u Maistri i Jadranu, u kojem je pripremao teren za novi početak koji je za Jadran slijedio nakon ulaska mirovinskih fondova, PBZ-CO-a i Erste fonda
u njegovu vlasničku strukturu.
• U etabliranim i posloženim hotelskim kompanijama bili ste prvi čovjek operative. Što vas je nagnalo da prijeđete u kompaniju u kojoj sve treba graditi ispočetka, uključujući i samo odredište?
– U svakome od nas čuči želja da neke stvari napravimo na svoj način, a Crikvenica je priča koja, na neki način, kreće ispočetka. U odluci je vrlo relevantan faktor bio ulazak mirovinskih fondova sa svojim kapitalom u Jadran Crikvenicu. Njihova politika odgovara mojem načinu razmišljanja, a to je da se turizam mora sagledavati dugoročno. Pojavio se investitor koji povrat očekuje na dugi rok i neće ga forsirati već nakon prve ili druge godine. Vlasnik daje vremena da sve posložiš onako kako treba. To je bio motiv da se maknem iz operative i preuzmem upravljačku funkciju.
• Turizam se kod nas percipira kao uslužna djelatnost, često kao društveni aspekt više nego biznis. Kako ga vi promatrate?
– Turizam je uslužna djelatnost, ali i nekretninski biznis i tako ga treba i promatrati. Svijet je odavno shvatio da ta dva segmenta treba razdvojiti, vjerujem da to vrijeme dolazi i u Hrvatsku. Nekretnine treba promatrati s aspekta njihove dugoročne vrijednosti i one moraju donositi sigurne prihode i štititi ulaganja investitora. Turizam se ne može razvijati bez kapitala i to mora biti jeftin kapital s dugoročnom vizijom.
• Jadran Crikvenica vapila je za svježim kapitalom desetljećima i zapravo propustila cijelo razdoblje privatizacije. Zbog čega su se baš sada fondovi odlučili na ulaganje, a ne prije?
– Vjerojatno su neki radnici, bez obzira na potraživanja prema Jadranu, pa i mali dioničari, više navijali za to da situacija ostane nepromijenjena nego da se uhvate u koštac s novim vlasnikom, jer to nosi promjene u organizaciji, pristupu poslu itd. U Jadranu je postojala velika zaduženost i bilo kakav investicijski ciklus bio je nemoguć. Samo je uz svjež kapital bilo moguće pokrenuti destinaciju. Sreća što je Ministarstvo državne imovine uvidjelo da ‘status quo’ ne vodi ničemu, da tvrtku treba realno procijeniti i privatizirati.
• Je li 260 milijuna kuna za portfelj od devet hotela, dva kampa i četiri turistička naselja realno procijenjena vrijednost?
– Toliko je iznosila transakcija, a još dodatnih 200 milijuna kuna uloženo je u dokapitalizaciju. Koliko je to jeftino ili skupo kupljeno najbolje govori podatak da je danas, godinu dana nakon prodaje, vrijednost dionice ista, čak i malo niža od vrijednosti po kojoj je tvrtka kupljena. Breme prošlosti nije malo. Istina, potencijal je velik, ali traži vremena, novca, znanja i truda da bi se realizirao.
• Nije li malo obeshrabrujuće da vrijednost dionice nije nimalo porasla nakon ulaska novog vlasnika?
– Znamo da naše tržište kapitala baš i ne reagira na tržišne podražaje, a i promet dionicama Jadrana relativno je malen jer su fondovi vlasnici 80 % udjela. Procjena je bila realna, a tek će se nakon investicijskog ciklusa vrijednost kompanije korigirati. Već prošle godine ostvaren je rast prihoda od 10 % u odnosu na 2017. uz rast marže EBITDA-e od gotovo 100% , ali činjenica je da nešto što je provedeno 2018. ne bi bilo moguće bez osigurane financijske stabilnosti…
Goran Fabris, predsjednik Uprave tvrtke Jadran Crikvenica II. DIO
CRIKVENICA I SELCE UNIŠTENA SU MJESTA I TREBAT ĆE SNAGE DA SE STANJE PROMIJENI
LIDER MEDIA 03.05.2019. Ž.L.
• Nedavno ste u dugoročan najam preuzeli hotel
Delfin na Krku. Zbog čega takav model?
– Hotel Delfin bio je dio paketa koji smo ugovorili sa Štedbankom, zajedno s tri paviljona Ad Turresa jer su svi ti kapaciteti u njezinu vlasništvu. Naime, u loša vremena Jadran Crikvenice tvrtka je prodala manji dio portfelja Štedbanci na ime duga za hipoteke i neplaćanja. Odlučili su izaći iz operativnog posla i prepustiti nam ukupni portfelj. Vlasnici ih za sada nisu spremni prodati jer vjeruju da će sve nekretnine u Crikvenici dugoročno dobivati na vrijednosti. Počne li gradnja LNG terminala, Delfin bi mogao biti velik potencijal, ako ništa drugo za smještaj inženjera koji će raditi na tom projektu. Delfin je lijepo mjesto s finom plažom i čudnim pogledom na Dioki, ali svi su gabariti takvi da može biti pristojan smještaj s tri zvjezdice uz relativno mala ulaganja.
• Praktički ste u paketu dobili i Club Adriatic za dodatnih 50-ak milijuna kuna. Imaju li ti kapaciteti kakvu dugoročnu perspektivu?
– Kapaciteti Cluba Adriatic na još su neiskorištenim atraktivnim lokacijama od Baške Vode do Makarske i nakon razgovora s načelnikom općine Baška Voda mislim da smo na dobrom putu da uskladimo svoje i njihove želje i planove. Potrebne su neke urbanističke izmjene i do kraja godine mogli bismo predstaviti detalje investicijskog plana kako bismo s ulaganjima počeli nakon sezone 2021. Nažalost, postojeći objekti potpuno su uništeni te će i ovdje iznimno važno za investicijsku budućnost biti to što su mirovinski fondovi novi vlasnici i stabilan izvor kapitala.
• Postoje li možda neke prilike na tržištu koje trenutačno ne bi trebalo propustiti?
– Ideja je bila da se ide postupno u razvoj i širenje, ali neke se tržišne prilike neće ponoviti. Tržište je u uzlaznoj putanji i svi očekujemo određeno usporavanje ili stagnaciju u turizmu. Ipak, trenutačno postoje prilike koje zahvaljujući dugoročnoj razvojnoj viziji fondova možemo pokušati iskoristiti. Riječ je o kompanijama i destinacijama koje uz pravilan pristup imaju predispozicije za dugoročan rast.
• Udio fondova u turističkim projektima sve više raste. Kako to?
– Hotelske kompanije svojim su investicijama znatno utjecale na razvoj destinacija, ali to zapravo nikada nije bio prirodan put. Prirodno bi bilo da u njih, uz podršku države, ulažu lokalna samouprava i investitori, poput nekretninskih fondova koji su svjesni da će im se ulaganja u destinaciju vratiti unutar baznog biznisa, ali u razdoblju od pet, deset ili više godina. U ovom trenutku u trećoj, četvrtoj godini poslovanja možemo fondovima jamčiti pristojne prinose, mnogo veće nego što ih mogu ostvarivati na, primjerice, državnim obveznicama.
• Kako namjeravate privući goste veće platežne moći s obzirom na imidž Selca i Crikvenice?
– Segmentirano. Crikvenica u ovom trenutku treba iskoristi ono što nema nitko drugi i to plasirati što prije na tržište. Prvi takav pravi projekt radimo u suradnji s Termama Selce, čiji su vlasnici bračni par Brozičević, poznati stručnjaci u fizikalnoj terapiji i rehabilitaciji. Oni su jedan od najjačih medicinskih brendova u Hrvatskoj, kod njih se liječilo više od 160 olimpijskih pobjednika. U tom projektu Jadran će ulagati u prostore buduće klinike, u hotel Katarina gdje pripremamo tisuću četvornih metara, u koje će se, nadamo se, Terme Selce useliti do početka iduće sezone. Ondje će obitelj Brozičević nuditi svoje medicinske i wellness usluge, a mi ugostiteljske i smještajne. Bit će to prvi takav kompletno zaokružen proizvod zdravstvenog turizma u Hrvatskoj. Svjesni smo da se ta investicija neće moći isplatiti kratkoročno iz samog smještaja, ali uspijemo li njome podignuti prepoznatljivost, postigli smo svoj cilj.
Goran Fabris, predsjednik Uprave tvrtke Jadran Crikvenica III. DIO
CRIKVENICA I SELCE UNIŠTENA SU MJESTA I TREBAT ĆE SNAGE DA SE STANJE PROMIJENI
LIDER MEDIA 03.05.2019. Ž.L.
• Da bi se govorilo o podizanju uništene destinacije, potrebno je više od gradnje hotela. Što očekujete od lokalnih poduzetnika i gradske vlasti?
– Selce i Crikvenica uništena su mjesta, ali ne samo u kontekstu nekretnina, nego i urbanizma. Svatko tko onuda prođe vidi da se jako izlazilo u susret građevinskim poduzetnicima i da nije baš svaka zgrada na pravome mjestu i u prihvatljivim gabaritima. Teško je graditi hotel s četiri zvjezdice, a ne biti u mogućnosti gostima osigurati prihvatljivu okolinu. Crikvenička rivijera ima 16 kilometara plaže. Plaže kakve bi u jednoj Istri bile bogom dane. No gospodarenje tim plažama još nije na potrebnoj razini.
• Koliko ih vi imate u koncesiji?
– Samo jednu plažu, onu na Kačjaku.
• Malo neuobičajeno za jednu hotelsku kompaniju. Kako to mislite riješiti?
– Crikveničkim plažama uglavnom upravljaju privatni koncesionari kojima je to izvor prihoda, ali samimtime postoje ograničenja u ulaganjima. Sama gradska plaža već se drugu godinu daje na korištenje putem koncesijskih odobrenja i ona će sada za sve nas biti test – i za lokalnu upravu, i za županiju koja daje koncesije, za ‘stakeholdere’, ali i za lokalno stanovništvo. Tu treba pomiriti jako mnogo interesa. Postojeći najmoprimci osjećaju sigurno svojevrstan strah od gubitka pozicije, što je jednim dijelom i opravdano jer su svjesni da veliki sustavi mogu financijski ponuditi više. S druge strane, nemoguće je očekivati rast destinacije ako gost hotela s četiri ili pet zvjezdica ne može imati dostupnu plažu i ležaljku ili ako mora platiti ulaz na plažu. Počeli smo razgovore s lokalnom upravom i za sada nam se čini da sve ide u dobrom smjeru.
• Koji su vaši konkretni uvjeti i očekivanja?
– Voljeli bismo iduće godine na plažu izaći kao grupa ponuditelja, s jasno definiranim interesima. Već smo razgovarali s nekim hotelijerima i oni će zajedno s nama tražiti svoj komadić plaže. Za to smo da se mali privatni poduzetnici i dalje bave svojim poslom, ležaljkama,vodenim parkovima, pedalinama, sladoledom i dr., ali to mora biti jasno definirano, a plaže čiste i uređene do detalja. Za hotelijere su plaže sastavni dio ponude, jedan od kreatora doživljaja, spremni smo ulagati u njih kao što ulažemo u arhitekturu naših hotela i njihov okoliš. U pregovorima smo za otkup koncesije ispod hotela Kaštel, kako bismo stvorili preduvjete za njegov daljnji razvoj. Imamo podršku Ministarstva kulture da taj spomenik kulture pretvorimo u vrhunski hotel, a to bez plaže nije moguće. Općenito gledano, može se reći da bez ‘izlaza’ na plažu nema opravdanosti za nove investicije.
• Kakav ste razvojni tempo odredili u iduće tri godine?
– Sljedeće godine sigurno ćemo usporiti jer je dosta imovinskopravnih odnosa koje treba riješiti, pa velike investicije treba očekivati tek nakon sezone 2021. Kao dva najvažnija projekta izdvojio bih novi hotel Slaven u Selcu s 250 soba i projekt na Kačjaku, koji su pokrenule prijašnje uprave, a mi ga trebamo do kraja definirati, pri čemu očekujemo novih 450 jedinica visoke kategorije. Naravno, tu je i Kaštel koji sam već spomenuo.
• Znači li to brendiranje Kačjaka i menadžmentske ugovore?
– Govorim o brendiranju, ali i o menadžmentu. I za sada postoje dva ozbiljna kandidata, no naš je uvjet da kompanija partner jednim dijelom uđe i u ‘equity’. Time partner potvrđuje vjeruje u projekt.
Goran Fabris, predsjednik Uprave tvrtke Jadran Crikvenica IV. DIO
CRIKVENICA I SELCE UNIŠTENA SU MJESTA I TREBAT ĆE SNAGE DA SE STANJE PROMIJENI
LIDER MEDIA 03.05.2019. Ž.L.
• Može li Crikvenica biti odredište za udomljivanje, a ne samo ugošćivanje stranaca u ljetnoj sezoni?
– To je otprilike moja vizija otkad sam došao u Crikvenicu. Cijelo vrijeme razmišljam o tome kako pronaći prostor za kvalitetan koncept ‘mixed-use’, da dovedemo strance koji tu žele živjeti. Crikvenica je u povijesti bila ‘al pari’ Opatiji, samo prema njoj nije gravitirao Beč, nego Pešta i Prag. Urbanističko uništavanje bit će velika kočnica u razvoju i trebat će snage da se katkad i bez kompromisa mijenjaju neke pojedinosti, ali taj spori razvoj uvjetovan problemima u Jadranu zapravo je utjecao na to da još postoje fantastične neiskorištene lokacije koje bi bile idealne za projekte mješovite namjene.
• Bilo je još takvih pokušaja, no nitko se do sada baš nije obogatio na tom konceptu. Gdje zapinju projekti mješovite namjene u Hrvatskoj?
– Rekao bih da su takvi projekti uvijek bili neželjeno dijete lokalne uprave jer su tretirani kao apartmanizacija na mala vrata. Tek se Punta Skala u posljednjih nekoliko godina počela kvalitetno profilirati, dok su nama bliski Novi resort i drugi slični projekti krenuli ukrivo. Jasan je interes investitora jer time olakšavaju zatvaranje financijske konstrukcije, ali to je i najlakši način da se ožive trenutačno relativno neatraktivna odredišta. Potrebno je razmotriti takve projekte na otocima, uza svu pozornost da se posao odradi na pravi način, poštujući
interese investitora, ali i lokalne zajednice.
• Stranci ionako bjesomučno kupuju nekretnine po Hrvatskoj, zašto bi im za to trebale turističke kompanije?
– Kod nas se to događa na mala vrata, a samim time nekontrolirano. To otvara mogućnost sivog tržišta i teže je usmjeravati strategiju u željenom smjeru. Zar ne bi bilo bolje da gradimo luksuzne komplekse s hotelskim sadržajima i apartmanima koji će ostati u turističkoj funkciji, a njima će upravljati domaći menadžment? To bi trebao biti pravi spoj.
Iz Intervuja predsjednika Uprave Jadran d.d. LIDER 03.05.2019. možda se može naći rješenje zagonetke zašto je smanjen temeljni kapital Jadran d.d. na Izvanrednoj Skupštini Jadran d.d. 24.08.2018. za
208 mil kn, bez povrata dijela kapitala manjinskim dioničarima, prema čl. 342 ZTD što nije baš čest slučaj na ZG burzi, pa su mirovinci mogli steći veći udjel u temeljnom Kapitalu Jadrana d.d. dokapitalizacijom od 200 mil kn u 2018., pa niži temeljni kapital možda odgovara i interesima strateškog partnera iz hotelskog sektora koji se spominje u članku u LIDERU za ulazak u equity Jadrana d.d., ali i značajnije investicije tek 2011. godine. Pravo pitanje je da li je ulazak strateškog partnera iz hotelskog sektora u equity Jadrana dd dobra ili loša vijest za male dioničare Jadrana d.d. i o čemu u stvari ovisi navjiše kretanje cijene dionice Jadrana d.d.?
Iz Intervuja predsjednika Uprave Jadran d.d. LIDER 03.05.2019. možda se može naći rješenje zagonetke zašto je izvršeno redovo smanjenje temeljnog kapitala Jadran d.d. na Izvanrednoj Skupštini Jadran d.d. 24.08.2018. za 208 mil kn uz istovremeno povećanje za 200 mil kn, bez povrata dijela kapitala manjinskim dioničarima, prema čl. 342 ZTD što nije baš čest slučaj na ZG burzi, jer niži temeljni kapital možda odgovara i interesima strateškog partnera iz hotelskog sektora koji se spominje u članku u LIDERU za ulazak u equity Jadrana d.d., ali i značajnije investicije od 2011. godine. Pravo pitanje je da li je ulazak strateškog partnera iz hotelskog sektora u equity Jadrana dd dobra ili loša vijest za male dioničare Jadrana d.d. i o čemu u stvari ovisi navjiše kretanje cijene dionice Jadrana d.d.?
“CRIKVENICA I SELCE UNIŠTENA SU MJESTA I TREBAT ĆE SNAGE DA SE STANJE PROMIJENI”
Potpisujem sve rečeno od g. Fabrisa. Posebno dio koji se odnosi na plaže u Selcu a mislim da je i u Crikvenici slično. Gosti u hotelima ili kampovima se nemaju gdje okupat a da ne plate . Lokalna uprava I prijašnje uprave su omogućile privatnim koncesionarima da zauzmu veliku većinu slobodnih mjesta po plažama i postave svoje rekvizite koje normalno treba platit . Minimum 100 kn 2 ležaljke i suncobran. Katastrofa. Ispada da je smještaj jeftiniji od samog kupanja. Koncesionari se posljednjih godina razbahatili te uz pomoć poznanstava sagradili dvorce na plažama iako je poznato da se ne smije ništa betonirati. Komunalni redari postoje a ne postoje. U pšici sezone kada boravi cca. 10 000 ljudi u Selcu gosti se kupaju po pristaništima za barke i brodove gdje ionako nebi smjeli jer je praktički jedino to ostalo besplatno. Jasno je šta je privatizacija i šta je kapitalizam ali da gosti koji borave u objektima od Jadrana koji kao imaju svoju plažu i to prezentiraju tim istim gostima nemaju besplatnih mjesta je suludo. Bojim se da je tako sve više duž cijele obale. Zaboravljamo da nas turizam hrani a i to ćemo s ovakvim ponašanjem uništit kao i privredu i sve.
A šta se tiče plana poslovanja jasno je da je prvi korak bio riješavanje dugova , zatim istovremeno se radi na dodatnim ulaganjima između ostalog radi veće kategorizacije a tek nakon toga slijedi normalno poslovanje i moći ćemo pričat o brojkama. Samo treba imat snage i znanja za nastavit započeto. Jadran dd. vrijedi više od uloženog ako ništa zbog samih vrijednosti nekretnina i njihovih lokacija. To je neupitno.
Naravno da vrijedi samo atraktivne lokacije da ne govorimo dalje…
ZAŠTITA PRAVA MANJINSKIH DIONIČARA U JADRANU DD CRIKVENICA
Mali dioničari hotelske tvrtke Jadran dd Crikvenica koji su zainteresirani za detaljnije
informacije o poslovanju tvrtke, planiranim investicijama mogu kontaktirati pitanjima
ili porukom FB stranicu Udruga vjerovnika radnika i malih dioničara Jadran d.d. Crikvenica.
Manjinski dioničari prema Zakonu o Trgovačkim društvima (ZTD) svoja prava između ostalog ostvaruju i na redovnoj Glavnoj skupštini društva i bilo bi dobro da ih što više dodje na redovnu Glavnu Skupštinu Jadrana d.d., koja se prema ZTD obično održava do kraja 8. mjeseca 2019. u Hotelu Omorika u Gradu Crikvenici. Poziv i Dnevni red redovne Glavnoj skupštini društva objavljuje se na ZG Burzi i određen je Zakonom o Trgovačkim društvima, a na njoj prisutni mali dioničari ilinjihovi opunomoćenici mogu postavljati pitanja vezana za poslovanje i budući razvoj tvrtke Upravi i NO društva usmenim i pismenim putem..
Manjinski dioničari očekuju od Uprave Jadran d.d. do redovne glavne skupštine Jadran dd javnu objavu sažetka novog poslovnog Strateškog plan razvoja Jadran d.d. 2018. – 2023. na ZG Burzi zainteresiranoj javnosti i svim stakeholderima, odnosno svim manjinskim dioničarima društva (CERP-a, Hrvatske vode, Grad Crikvenica, Murvica d.o.o. Crikvenica, Turistička zajednica Grada Crikvenica, mali dioničari – bivši radnici vjerovnici i branitelji itd. ), što je Uprava Jadrana dd dužna učiniti, jer svi dioničari, veliki i mali, imaju prema ZTD ista prava pod istim uvjetima u društvu, uključujući i pravo na obavještenost, tako da većinski dioničari ne mogu dobivati od Uprave društva povlaštene infomacije, koje manjinski dioničari nemaju, već se o njima informiraju putem različitih informacija putem medija..
Uprava društva je prema napisima u medijima ( Primorske Novitadi 19/2018., Intervju Goran Fabris, predsjednik Uprave Jadrana d.d. Crikvenica: „Zapošljavanje lokalnih radnika je najbolja solucija za hotele“ prezentirala Strateški poslovni plan razvoja Jadran d.d. 2018. – 2023. većinskim vlasnicima društva, obveznim mirovinskim fondovima (OMF) PBZ CO i ERSTE Plavi još krajem prošle godine 2018. Strateški poslovni plan razvoja Jadran d.d. 2018. – 2023, vrijedan prema brojnim izjavama Uprave u medijima 117 milijuna EUR trebao bi biti u skladu s javnom ponudom za preuzimanje društva JADRAN od 15.06.2018. objavljenoj na ZG Burzi, a dobra poslovna praksa bila bi projekcija iznosa ulaganja nekoliko godina unaprijed u Jadran dd, kao što to svake godine radi tvrtka VALAMAR… Za detaljnije informacije o ostvarivanju prava manjinskih dioničara obratite se pitanjem ili porukom na FB stranicu Udruge vjerovnika radnika i malih dioničara Jadran d.d. Crikvenica: