Oznaka | Vrijednost | Promet | Količina | Kupovna | Prodajna | Promjena |
---|---|---|---|---|---|---|
JDRN | 1,32 | 4.343 | 3,292 | 1,30 | 1,40 | 17,80% |
3) Ako ukupna suma procjenjenih nekretnina koje Jadran d.d. ne koristi, nije dovoljna za namirenje preostalih ukupnih tražbina radnika stečajnih vjerovnika u novcu teoretski mogao isplatiti na takav način, da većinski vlasnik DUUDI i NO Jadran d.d. dopuste Upravi Jadran d.d. kreditno zaduženje za isplatu preostalih tražbina radnika radnika stečajnih vjerovnika.
4) Ukoliko Uprava Jadran d.d. ne namiri ukupne tražbine radnika stečajnih vjerovnika u zakonskom roku od 3 godine od okončanja stečajnog postupka, predstavnici UVBR JADRAN će poduzeti sve zakonom dopuštene korake za osiguranje naplate tih tražbina.
Takav način rješenja isplate preostalih tražbina u novcu radnika stečajnih vjerovnika prihvatljiv je i ima smisla za UVBR JADRAN jedino ako je dio realnog plana Uprave Jadran d.d. za namirenje ukupnih tražbina svih radnika, stečajnih vjerovnika Jadrana d.d. u stečaju mirenjem izvan suda dogovorom punomoćenika sudskim nagodbama.
4) Vezano za točku 5. navedenog Dopisa UVBR JADRAN od 27.04.2015. godine stav
UVBR JADRAN je:
Da DUUDI kao većinski vlasnik Jadrana d.d. inicira putem Nadzornog odbora Jadran d.d. aktivnosti vezano za rješavanje svih sporova, žalbi, tužbi, rezervacija koje oneomogućavaju proces privatizacije tvrtke u 2015. godini, jer bi privatizacija Jadran d.d. prema Zakonu o preuzimanju trgovačkih društava stvorila kupca Jadrana d.d. obvezu da otkupi dionice Jadrana d.d. od onih malih dioničara-radnika (koji imaju dionica u nominalnoj vrijednosti od 30.000.000 Kn) koji to žele.
Predsjednik uprave Jadran d.d. izvijestio je predstavnike UVBR JADRAN na zajedničkom sastanku održanom 13.05.2015. godine da je privatizacija tvrtke Jadran d.d. Crikvenica određena Planom upravljanja državnom imovinom za 2015. godinu, koju je donijela RH Vlada na svojom sjednici krajem 2014. godine, a provodi ju DUUDI.
U Planu upravljanja državnom imovinom za 2015. godinu, koja je objavljena na web stranicama DUUDI u vezi privatizacije tvrtke Jadran d.d. Crikvenica između ostalog stoji:
„DUUDI Plan upravljanja državnom imovinom za 2015. godinu“, str. 81.
Analiza većinskog Državnog portfelja – planirane provedbene mjere – Postupanja
Prodaja nakon što završe postupci kao što su sporovi, žalbe, tužbe, rezervacije 1. – 8.
4. Jadran d.d. Crikvenica
UVBR JADRAN traži od Uprave Jadran d.d. da ju Dopisom službeno izvijesti o svim sporovima, žalbama, tužbama, rezervacijama koje su uzrok ili mogu postati uzrok odgađanja na neodređeno vrijeme privatizacije Jadran d.d. unatoč navodnom angažiranju 25 odvjetničkih društava od strane stečajne upraviteljice tijekom stečajnog postupka Jadrana d.d. i navodnom trošku od nekoliko milijuna Kn za njihove usluge tijekom i nakon stečajnog postupka.
Također, UVBR JADRAN poznato je da je podnijeta Revizija na Vrhovni sud RH od strane razlučnog vjerovnika Veneto Banke d.d. Zagreb za pobijani iznos od 6.059.431,75 Kn, koja bi ostala prepreka privatizaciji tvrtke Jadran d.d., čak da se mirenjem i sudskim nagodbama riješe svi aktualni sudski postupci s radnicima vjerovnicima.
Prema Prilogu 17. Stečajnom planu Jadran d.d., Travanj 2013. tražbine razlučnih vjerovnika u iznosu od 7.613.220,41 Kn se ne pobijaju, dok se pobija pravo odvojenog namirenja u ukupnom iznosu od 17.066.186,96 Kn, od čega su tražbine radnika 6.715.068,94 Kn.
Prestavnicima UVBR JADRAN nije jasno zašto stečajna upraviteljica Jadran d.d. nije pobijala razlučnu tražbinu CROATIA OSIGURANJA d.d. Zagreb u iznosu od 7.283.709,85 Kn, upisanu na Hotel Kaštel, što također može biti prepreka bržoj privatizaciji tvrtke i uzrok ovršne prodaje Hotela Kaštel.
UVBR JADRAN očekuje od Vlade RH, DUUDIA, Nadzornog odbora i Uprave Jadrana d.d. da donesu Odluke koje će omogućiti provedbu stavova UVBR JADRAN.
Šta to sve znači onoj masi dioničara Jadran DD koji nisu bili radnici ili nisu
podnesli nekakve zahtjeve prema Jadran DD? Istima su nasilno, smišljeno oduzete dionice!
http://www.tportal.hr/biznis/kompanije/395741/Crikvenicki-Jadran-ambiciozno-priprema-strategiju-do-2025.html
poslovanje sve bolje,no zašto još ovdje nisu napravljene nikakve izmjene
http://www.mojedionice.com/dionica/JDRN-R-B
ulaganja u hotel Varaždin na 4*
http://www.seebiz.eu/hoteli-jadran-varazdin-i-omorika-ulaganjima-do-cetiri-zvjezdice/ar-122446/
Spor države s Veneto bankom koči brzu prodaju
U crikveničkim hotelima država ima 80%, a planira dobiti oko 400 mil. kuna
VEČERNJI LIST 21.03.2016. LIDIJA KISELJAK
Hotel Jadran iz Crikvenice jedan je od prioriteta na listi projekata koje država planira prodati kako bi smanjila proračunsku rupu, no zbog niza neriješenih sporova, a posebno onog s Veneto bankomkoja se nije htjela nagoditi s državom, prodaja nikako neće ići brzo. Tako je barem tvrdila bivša Vlada. Država u Jadranu ima 80 posto udjela, za što bi prema procjenama mogla dobiti oko 400 milijuna kuna, novije analize pokazuju da je vrijednost i manja, no u konačnici je teško cijenu i utvrditi zbog sporova i započetih ovrha, usto ni dionica nije izlistana na burzi. Navodno i ne može upravo zbog sporova pa time i neznanja kakva će biti vlasnička struktura, no Udruga vjerovnika bivših radnika misli da prepreka nema i teže izlistavanju dionice jer bi se tada utvrdila realna cijena. Žele i da se što prije nađe strateški partner.
– Voljeli bismo da to bude netko tko ima dugoročne planove – ističe predsjednik te udruge Mario Vukelić. Radnici i bivši zaposlenici u Jadranu imaju oko šest posto udjela, a s državom su u dva spora. U prvom sporu 840 stečajnih vjerovnika tražilo je na sudu da se ubrza povrat novca nakon završenog stečaja s pet na tri godine i taj će se zahtjev vjerojatno i ispuniti. Drugi spor vezan je za neisplaćene plaće radnicima od 1995. do 2000. godine. Dio radnika nagodio se za isplatu 50 posto iznosa u gotovini i 50 posto u dionicama, ali njih 70 na to nije pristalo te je tužilo državu i dobivaju sporove na temelju kojih je i krenula ovrha hotela Kaštel, jednog unutar Jadranova kompleksa. Zanimljivo je da je zbog otpora nagodbi tadašnja stečajna upraviteljica, kažu nam u udruzi, angažirala 20 odvjetničkih društava u borbi protiv radnika, za što su utrošeni milijuni kuna, no ni to nije pomoglo da sporove dobiju niti se država pokušala s radnicima nagoditi.
Već ranije postignut je dogovor s Erste bankom koja je pretvorila dug u udjel, ali ne i s Veneto bankom. Stečajna upraviteljica Marija Ružić nije priznala tražbinu Veneto banke na ispitnom ročištu u stečajnom postupku. Bivša vlada tražila je na dvije sjednice od stečajne upraviteljice da sporove s radnicima riješi nagodbom i da izbjegava duge sudske postupke zbog odugovlačenja s privatizacijom. Takvu politiku stečajne upraviteljice, tvrde u udruzi, nastavio je i predsjednik uprave Dino Manestar.
Za Jadran je lani bila zainteresirana jedna poljska kompanija, a sada interes pokazuju i mirovinski fondovi. Udruga smatra da bi cijena po kojoj bi se prodavao Jadran trebala biti kao ona procijenjena u stečajnom planu od 490 milijuna kuna.
DIONICE JADRANA D.D. CRIKVENICA MORAJU NA BURZU
NOVI LIST 02.03.2016. Anto Ravlić
Udruga vjerovnika bivših radnika Jadran d.d. Crikvenica u javnost je uputila prijedloge većinskom vlasniku Jadran d.d., Državnom uredu za upravljanje državnom imovinom (DUUDI), Nadzornom odboru i Upravi Jadrana d.d.:
Ministar turizma Vlade RH, g. Anton Kliman nedavno je u tisku najavio u vezi Jadrana d.d. da očekuje strateškog partnera koji će ući u tvrtku, da bi se podigla kvaliteta same destinacije, uz ulaganje u turističku infrastrukturu za bolju poziciju poduzeća, te da se nada da će se u daljnjim pregovorima za Jadran naći kvalitetnog strateškog partnera i da će Crikvenica postati turističko odredište kakvo ona i zaslužuje, što UVBR JADRAN podržava u cijelosti, ističe predsjednik Udruge Mario Vukelić, dodajući da jedan od ciljeva mora biti i veća zaposlenost.
UVBR JADRAN smatra da je za većinskog vlasnik i sve dioničare, posebno 840 radnika vjerovnika, odnosno malih dioničara Jadrana d.d. najkvalitetniji model privatizacije tvrtke prodaja većinskog paketa dionica Jadrana d.d. u cijelini na javnom natječaju po procijenjenoj vrijednosti iz stečajnog plana od 490.000.000 Kn u prvom krugu, jer Jadran d.d. ima 410.000 m² zemljišta, 9 Hotela i Autokamp u svom vlasništvu, a to je i uobičajeni način prodaje hotelskih tvrtki u većinskom državnom vlasništvu, kako bi se osigurala tržišna utakmica i izabrao za tvrtku i sve njezine dioničare najbolji kupac, strateški partner.
U slučaju da se pokaže nedovoljan interes na tržištu za kupnju većinskog paketa dionica Jadrana d.d. po nominalnoj cijeni na javnom natječaju u prvom krugu, zbog slabog interesa investitora, tek tada će se konačna vrijednost Jadrana d.d. pokazati u procesu usklađivanja uvjeta javnog natječaja za prodaju tvrtke s interesom kupaca, koji će odrediti koju su cijenu i uvjete prodaje investitori spremni prihvatiti. Većinski vlasnik, DUUDI može putem uvjeta javnog natječaja u slučaju da početna cijena tvrtke bude jednaka, a posebno ako bude manja od one procijenjene u stečajnom planu, uvjetovati da budući strateški partner – kupac Jadrana d.d. podigne sve hotelske objekte Jadran d.d. na nivo 4* sa pratećim sadržajima za cijelogodišnje poslovanje u roku od 5 godina (što je bio dosadašnji standard DUUDI-a kod prodaje hotelskih tvrtki ), a u istom roku se također ne bi mogli prodavati hotelski objekti Jadrana d.d., predlaže Vukelić.
Najbolji način zaštite interesa malih dioničara Jadrana d.d. je da se dionice Jadran d.d. izlistaju što prije na Zagrebačkoj burzi, što je i nužan uvjet da kupac kontrolnog paketa dionica Jadran d.d. bude u obavezi otkupiti dionice od malih dioničara koji to žele, prema Zakonu o preuzimanju Trgovačkih društava, smatra Vukelić.
Izlistavanjem dionica Jadran d.d. na Zg Burzi znala bi se njihova tržišna vrijednosti, jer trenutno nema neke velike trgovine dionicama Jadrana d.d., a zbog heterogenosti dobne strukture 840 malih dioničara, oni imaju različiti vremenski period interesa zadržavanja dionica u svom vlasništvu. Kako dionice Jadrana d.d. JDRN-R-B nakon izlaska iz stečaja početkom 2014. pa sve do danas nisu izlistane na Zagrebačkoj Burzi iz nepoznatog razloga, trenutno se ne zna njihova realna tržišna vrijednost, što otvara prostor “torbarenju” i raznim netransparentnim načinima otkupa dionica od radnika vjerovnika, malih dioničara Jadrana d.d., koja se navodno događaju u posljednje vrijeme, zaključuje Vukelić.
NEAMBICIOZAN STRATEŠKI PLAN RAZVOJA
Vukelić ističe da nisu u potpunosti zadovoljni predloženim strateškim planom razvoja Jadran d.d.:
U prezentaciji i istupima u medijima HTL Horwath spominje se mogućnost da Jadran d.d. s oko 150 mil.kn. prometa postane za 10 godina, vodeća hotelska tvrtka na Kvarneru, što nije realno jer je poznato da Jadranka d.d. Lošinj ima ukupni prihod od oko 370 mil.kn., a LRH d.d. Opatija ima oko 350 mil.kn. ukupnog prihoda…
Ključno pitanje je da li postoje bilo kakve institucionalne i zakonske mogućnosti da se prisili Upravu Jadrana dd ( Dino Manestar )da izlista dionice Jadrana dd na ZG Burzi za što ne postoje nikakve zakonske prepreke i koji bi bili njegovi mogući razlozi zašto to do sada nije učinio, čime bi se potaknula trgovina dionicama tvrtke?
Jadran Crikvenica – Bivši radnici nisu zadovoljni procjenom vrijednosti
Željka Laslavić, 6. ožujka 2016. 09:05
Udruga vjerovnika bivših radnika tvrtke Jadran Crikvenica poslala je nizu državnih institucija dopis u kojem dovodi u pitanje objektivnost nedavno donesenoga Strateškog plana poslovanja do 2025. godine, čiji je autor Horwath HTL.
Udruga optužuje Horwath da je podcijenio vrijednost tvrtke na 30 posto procijenjene vrijednosti tvrtke iz stečajnog plana, u kojem je temeljni kapital procijenjen na 490 milijuna kuna. Ujedno zahtijeva da se dionice Jadrana pod hitno izlistaju na Zagrebačkoj burzi, što smatraju nužnim uvjetom da budući kupac kontrolnog paketa dionica otkupi dionice od malih dioničara. Miroslav Dragičević, viši partner Horwatha, tvrdnje Udruge smatra potpuno iracionalnima.
– Ne pristupamo evaluaciji na emotivan već objektivan način kao stručnjaci koji se bave procjenom međunarodnoga hotelskog biznisa. Vrijednost Jadrana manja je nego u stečajnom planu jer se njezin obračun temelji na diskontiranoj vrijednosti budućih prihoda. To je jedini model procjene prema kojem bi privatni kapital preuzeo rizik ulaganja u tvrtku – tvrdi Dragičević.
Osvrnuo se i na želje Udruge da dionice dospiju na burzu, tvrdeći da Jadranu prije svega prethodi razdoblje poststečajne stabilnosti i podmirenja svih zaostataka. Nakon što nova vlast verificira strateški plan, tvrtka je spremna za pronalaženje strateškog partnera koji treba unijeti svježi kapital, a onda se može razmišljati o burzi. Dino Manestar, predsjednik Uprave Jadrana, kaže da je u stečajnom planu uvedena procijenjena građevinska vrijednost nekretnina, a ne procjena poslovne vrijednosti tvrtke te da je Horwathova procjena realna.
Ako želimo pomladiti uprave javnih poduzeća, bit će dovoljno da kandidati imaju pet godina iskustva
LIDER Tin Bašić i Jasmina Trstenjak, 10. ožujka 2016.
Izmijenit ćemo Uredbu o kriterijima za provedbu javnog natječaja za imenovanje predsjednika i članova uprava državnih tvrtki. Planiramo skratiti rokove za javne natječaje i sniziti kriterije za članove uprave. Nećemo tražiti deset godina radnog iskustva
Procjenjuje se da država u svojemu portfelju ima imovinu vrijednu trideset milijardi kuna. U njemu su dionice strateški važnih tvrtki, stanovi, negdašnje vojarne, ali i garaže i šupe koje nitko ne upotrebljava. Država, dakle, u svojem vlasništvu ima svega i svačega. Tom imovinom upravlja DUUDI na čije je čelo nedavno došao Tomislav Boban. S njime smo razgovarali o tome hoće li uspjeti ostvariti cilj premijera Tihomira Oreškovića i namaknuti petsto milijuna eura od prodaje imovine.
• Tražite ulagače za 10 turističkih projekata čiji je cilj ubrzanje privatizacije. Ima li ih?
– U suradnji s Ministarstvom turizma napravili smo knjižicu od 10 projekata i investitori iz Amerike sve su ih uzeli na razmatranje. To znači da smo ih dobro odabrali. Riječ je o društvu Jadran Crikvenica i Hoteli Makarska koje očekuje privatizacija državnog udjela, zatim o Hotelima Hrvatska te hotelu Krvavica koji su dio predstečajnoga procesa, a tu su i zemljišta u vlasništvu države veće površine. Vrijednost je oko 8,6 milijuna eura. Trudit ćemo se da se projekti brzo provedu, no nikad ne znate na što ćete naići, pogotovo kad se rješavaju imovinskopravni odnosi. U nekim slučajevima morat ćemo zadirati u zakone i mijenjati ih.
• Znači, država je žrtva vlastitih propisa, apsurdno…
– Zakone je netko predlagao. Iz kojih razloga, to zna samo predlagatelj. Možda se u tom trenutku to činilo kao najbolje rješenje. Ako je vrijeme pokazalo da više nije, onda se zakoni moraju mijenjati. Naime, preuzeli smo neke obveze od Europske komisije i toga se moramo držati. One nisu stroge, nego nam daju prostor u kojemu se možemo kretati i biti liberalniji. Ne bismo smjeli primjenjivati ‘ad hoc’ rješenja, ali sada nemamo vremena i moramo se kretati u zadanim okvirima. Usporedno s time moramo osmišljavati i novu strategiju.
• Što gori? Gdje gori?
– Gori na proračunu, financijski. Gori i organizacijski.
• Organizacijski?
– Pitanje je li trebala biti donesena uredba (u listopadu 2015., nap. a.) u koju su ugrađeni kriteriji koji nam ozbiljno vežu ruke. Primjerice, rečeno je kako će se članove uprava tražiti na javnim natječajima pa onda raspisati javni natječaj za ‘headhuntere’ koji će nakon toga analizirati natječaje za uprave. Istodobno imamo rokove kojih se moramo držati. Naime, rok za sazivanje skupštine dioničkoga društva jest najmanje 36 dana. Sada istječu mandati nadzornim odborima i ako propustimo taj rok, imamo problem. Može proći i dva mjeseca prije nego što se formiraju nove uprave državnih tvrtki. Od resornih ministarstava čekam prijedloge članova nadzornih odbora koje ćemo obraditi i izvijestiti zainteresiranu javnost radi eventualnih primjedbi. Nakon toga će se izmijeniti Uredba o kriterijima za provedbu javnog natječaja za imenovanje predsjednika i članova uprava trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, što će sljedećeg tjedna biti u proceduri. Prema tom prijedlogu, planiramo skratiti rokove za javne natječaje i sniziti kriterije za članove uprava. Ako želimo pomladiti uprave, nećemo tražiti deset godina radnog iskustva. Dovoljno je pet, ali u struci, na tome ćemo inzistirati.
Odluka CERP-a od 22.04.2016. o pokretanju postupka javnog prikupljanja ponuda za prodaju dionica društva JADRAN d.d. Crikvenica – prvi krug?
Ovo je pisalo jučer u Novom Listu između ostalog: “S dnevnog reda skinuti su prijedlozi o pokretanju postupaka prodaje društava Jadran iz Crikvenice, RIZ-Odašiljača iz Zagreba te slatinskog Agroduhana, a Boban je pojasnio da je do toga došlo kako bi se napravile dodatne konzultacije s resornim ministarstvima i potencijalnim ulagačima…” ???
Odluka CERP-a od 22.04.2016. o pokretanju postupka javnog prikupljanja ponuda za prodaju dionica društva JADRAN d.d. Crikvenica – prvi krug?
Ovo je pisalo jučer u Novom Listu između ostalog: "S dnevnog reda skinuti su prijedlozi o pokretanju postupaka prodaje društava Jadran iz Crikvenice, RIZ-Odašiljača iz Zagreba te slatinskog Agroduhana, a Boban je pojasnio da je do toga došlo kako bi se napravile dodatne konzultacije s resornim ministarstvima i potencijalnim ulagačima…" ???