E kolega vidim imate dobru viziju. Kad bi bilo tako onda sam i ja za LNG
Iako se ne slažem s vama da je drybulk pokopan, biti će tu još dobre zarade
Pa ja želim investirati, ali u što…uprave u DLKV,IGH,INGR,PTKM mi se gade, zbog toga godinama čučim u nekolicini kompanija čije uprave poštujem! A prolazi se kroz lijepa i teška vremena!
Mi smo u zadnjim godinama lobotomirani, izgubili smo zdrav razum, svega se bojimo, a ponajmanje vjerujemo sebi, promjene ne prihvaćamo, a ne bunimo se protiv nepravde! Dokad!
Ovo je novinski uradak od jučer, 13.11.2012. Vidim ne spominje se Jadroplov. Molim korisnika frankie, nastavno na upit mnogih malih dioničara koji su iskazali želju za posjedovanjem vrijednosnog papira službenih oznaka jdpl-r-a, da prokomentira uradak. U svezi toga, a glede privatizacije jadroplova svaka pametna riječ na ovu temu dobro bi došla.
Domaći brodari na izdisaju
Hrvatski brodari su u sve većim problemima, a nekima od njih je u pitanje ozbiljno došla i egzistencija. Od četiri tvrtke u tom sektoru: Atlantske plovidbe, Lošinjske plovidbe, Tankerske plovidbe te Uljanik plovidbe, u najgoroj situaciji je brodar s Lošinja. Ta tvrtka operira s četiri broda i 220 zaposlenih, a u samoj Lošinjskoj očekuju da će im banke zbog dugova zaplijeniti tri broda. U najboljem slučaju tvrtka bi zadržala pedesetak zaposlenih koji bi, prema nekim optimističnim scenarijima, trebali postati jezgra nove i uspješnije tvrtke.
Niske vozarine
Da je trenutačna situacija u brodarskom sektoru izuzetno nepovoljna, naglašava i Davor Špoljar, stariji analitičar tržišta kapitala u Službi za ekonomska istraživanja Erste&Steiermärkische banke. “Vozarine u prijevozu rasutih tereta na rekordno su niskim razinama zahvaljujući u prvom redu višku ponude brodova na tržištu. Naručen je velik broj brodova, a kinesko gospodarstvo kao glavni generator potražnje pokazuje tendenciju usporavanja pa je izgledno da će takva situacija na tržištu potrajati. Iako su vozarine dovoljne za pokriće operativnih troškova poslovanja, teret kamata i dugova izuzetno opterećuje poslovanje brodara.” Špoljar kaže da najveće probleme imaju kompanije s dosta nategnutom bilancom, posljedicom nabave brodova po visokim cijenama uz financiranje dugom. Uvažavajući trenutnu razinu vozarina, nedovoljnu za pozitivno poslovanje, ključni čimbenik uspješnosti poslovanja brodarskih tvrtki bit će razina dugoročnih “time charter” ugovora te vrijeme u kojem kompanije mogu apsorbirati negativan novčani tijek iz poslovanja, naglašava analitičar Erste banke. Od četiri promatrane brodarske kompanije u prvih devet ovogodišnjih mjeseci samo je zadarska Tankerska plovidba zabilježila pozitivan rezultat. Najveća zadarska tvrtka prijavila je 15,6 milijuna kuna dobiti. Dubrovački prijevoznik Atlantska plovidba za to je vrijeme poslovao sa 20 milijuna kuna konsolidiranoga gubitka. U istom je razdoblju prošle godine ta tvrtka imala gotovo 44 milijuna kuna dobiti. I pulska Uljanik plovidba ove je godine zabilježila lošiji rezultat nego lani te joj se gubitak s prošlogodišnjih 10,8 milijuna kuna u ovogodišnjem razdoblju povećao na 32,9 milijuna kuna. Kako se gotovo ni jedna domaća brodarska tvrtka ne bavi samo brodskim prijevozom, već dio prihoda ostvaruju i od drugih djelatnosti, ponajprije turizma, ukupni konsolidirani rezultati na kraju obračunskog razdoblja nešto su im bolji nego što je realna situacija na brodarskom tržištu. Tako iz Atlantske, koja raspolaže sa 16 brodova ukupne nosivosti 880.000 bruto tona, ističu da im je ovogodišnji pad u segmetnu brodskog prijevoza bio očekivan zbog rekordno niskih vozarina, no da je situaciju na razini grupe popravila neočekivano dobra turistička sezona.
Loš potez za banku
U Lošinjskoj plovidbi ističu da su im 2011. i 2012. bile povijesno loše. To objašnjavaju time što su još početkom prošle godine na računu imali 10 milijuna dolara gotovine. No kriza je učinila svoje i rezerve su potrošene. U Upravi lošinjske tvrtke boje se da bi svakog trenutka njihov vjerovnik, Hypo banka, mogla zaplijeniti dva broda koja operiraju oko Kameruna i Bangladeša. Upućeni naglašavaju da bi to bio relativno loš potez za banku jer bi zaplijenjene brodove sada teško prodala pod povoljnim uvjetima.
___________________
@zelembac
Kao prvo odgovor topalovu.Nigdje nisam rekao da ce Jadroplov u stecaj ali da je situacija teska,teska je.
Ma te sve price lijepo zvuce,ali ne piju vodu. Znaci imas 20 godina sustavnog unistavanja svega. I sad mi pricas o zatvorenom ciklusu. Hrvatska brodogradilista ce gradit LNGje(da li imas predodzbu koliko takav jedan brod kosta,koliko je tehnoloski slozen i koliko je ovo moguce) koje nikad nisu gradili nakon sto su doveli brodogradilista na rub stecaja i kad je izgubljen kontinuitet u skolovanju kadrova,pracenju tehnologije,a sve sto je vrijedilo uteklo vani.Pa to je manje vjerojatno nego da Crvena zastava iz Kragujevca kaze da ce od sutra raditi Buggatija. Te LNGije u snovima kad ih izgradimo tko ce upravljat s njima(Mozda poznavatelji prilika na tom trzistu Kruno Peronja ili Vesna Podlipec ili neki drugi ADZ/SDP kadar???).
I hrvatski pomorci od kojih je 20-25 tisuca naslo posao vani nakon sto smo im upalili svitlo i pokazali put prema Shellu,Golaru,NYK,Pronavu, Knutsenu ,Mitsuiju, Maerska odmah potrcat u sigurno utocisce Croatia LNG dreams company PTE. LTD.,a ti brodovi ce vozit izmedju Qatara i imaginarnog LNG terminala na Krku jer je Radi u miru u svojoj glavi to vec zgradio.Samo se ceka tanker da spojimo manjigu i da pocme iskrcaj. I na kraju ja uopce nisam pesimista nego ovo jednostavno sa realnoscu nema veze.
@Dr Oetker
Onih 30 postova se odnosilo do momenta pisanja onog posta i ako naknadno predjem brojku nemam ga namjeru osic eventualno pogladit. Puno mi je dobar.
@dr Oetker
Tek te sad odmoderiralo pa sam tek sad vidio post.Ne znam sto prokomentirat.Da li zelis reci da zato sto Jadroplov nije spomenut u clanku(drzim da je slucajno ispusten) znaci da nije u problemima(i u gubitku kako kvartalnom tako i kumulativnom za ovu godinu) i da mu poslovanje nije otezano kao i drugim navedenim brodarima.Nadalje stavljanje LPLH i ostalih brodara u zajednicki kontekst je potpuno promaseno. Jos dalje stavljanje ATPL i usporedba sa ULPL te TNPL je po meni potpuno promaseno. Jedina moguca uspredba bi bila usporedba ATPL(mada opet tesko jer ATPL pored core businessa ima i nekakve hotele i imala je i avio kompaniju) i JDPL jer obje operiraju s istom vrstom brodova.Tko je uspjesniji zakljucite sami po broju brodova i kvartalnom ili kumulativnom gubitku u 2012.
Takodjer dalo bi se usporedjivat mozda TNPL i ULPL jer oba brodara imaju brode kako za rasuti teret tako i tankere.
Brodovi stariji do 25 godina nemaju šta drugo nego otići u rezalište. Svaki brod koji nije na nekom dugoročnom ugovoru trenutno stvara gubitak. Što se tiče novih brodova, tu ima ekonomskog smisla čekati u nadi da će cijene porasti. Ali stari brodovi nemaju šta čekati, za koju godinu dok tržište poraste će ionako biti za rezalište. Čemu ih držati sad i raditi sa gubitkom?
Prema Eagle Bulk Shippingu nekih 17% ili 1200 sub-panamax brodova u svijetu je starije od 25 godina. Pretpostavljam da su mnogi od tih brodova već na putu za rezališta, slično kao i Karolina i Hana od Lošinjske plovidbe.
Bojim se na me ponekad uhvati pozitivna euforija, ali da je Frankie u pravu!
Frenkie, ne slažem se s time da ATPL bolji od JDPL jer ima bolje rezultate u 2012. Na temelju tih rezultata je teško reći tko je bolji, iz razloga što je ATPL prodala 4 broda i za njih dobila 145 mil. kuna (gotovo polovica ukupnih prihoda brodarstva). Ja iz njihovog izvještaja ne mogu iščitati koliko je išlo na trošak vezano uz tu prodaju, odnosno koliki je bio efekt na dobit. Npr. Tankerska je prodala 3 broda i lijepo u izvještaju napisala da je efekt tih prodaja na dobit bio plus od 100 mil. kuna.
Inače, meni važnija stvar od trenutne profitabilnosti (koja može ovisiti o jednom dobrom ugovoru koji možda baš sad ističe – na žalost naši brodari ne prate praksu stranih brodara koji svi do jednog izvješćuju o tome koliki su im ugovori i za koje razdoblje ugovoreni) je omjer neto duga i vrijednosti flote. Izračunao sam da je taj omjer kod JDPL 40%, TNPL 65%, ATPL 90%, a ULPL 100%.
I danas bdi malo gore…jel to dobro za JDPL ili ne?????????
Baltic Dry Index (BDI) +26 1011
Doviđenja JDPL, prodao sve danas, s ogromnim gubitkom. Nemam više živaca gledati ovo mrcvarenje, 4 godine mi ova dionica vadi mast. Sad kad sam ja izašao, očekujte skok na bar 220.
Frenkie, ne slažem se s time da ATPL bolji od JDPL jer ima bolje rezultate u 2012. Na temelju tih rezultata je teško reći tko je bolji, iz razloga što je ATPL prodala 4 broda i za njih dobila 145 mil. kuna (gotovo polovica ukupnih prihoda brodarstva). Ja iz njihovog izvještaja ne mogu iščitati koliko je išlo na trošak vezano uz tu prodaju, odnosno koliki je bio efekt na dobit. Npr. Tankerska je prodala 3 broda i lijepo u izvještaju napisala da je efekt tih prodaja na dobit bio plus od 100 mil. kuna.
Inače, meni važnija stvar od trenutne profitabilnosti (koja može ovisiti o jednom dobrom ugovoru koji možda baš sad ističe – na žalost naši brodari ne prate praksu stranih brodara koji svi do jednog izvješćuju o tome koliki su im ugovori i za koje razdoblje ugovoreni) je omjer neto duga i vrijednosti flote. Izračunao sam da je taj omjer kod JDPL 40%, TNPL 65%, ATPL 90%, a ULPL 100%.
Nazovite me površnim ali u situaciji s vozarinama kakva je sada meni je osobno na prvom mjestu omjer prihoda i kratkoročnih obveza. Ne želim niti primirisati brodarima kojima su prihodi manji od ukupnih kratkoročnih obveza. Svi takvi ovise o bankama ili ostalim vjerovnicima i nisu u mogućnosti biti vladari svoje sudbine.
Primjerice, JDPL ima kratkoročne obveze 188 mil kn, a godišnji prihodi će biti nešto iznad 200 mil kn što znači da su vrlo teškoj situaciji te da će ili morati prodavati brodove ili refinancirati obveze. ULPL je u katastrofalnoj situaciji jer na 220 mil kn prihoda imaju kratkoročne obveze 237 mil kn, a da ne spominjemo da su prije šest mjeseci kratkoročne obveze bile 437 mil kn. Očito još uvijek imaju podršku banaka i uspjeli su dobar dio refinancirati, vjerojatno su dio smanjili i prodajom broda ali pitanje je koliko će još dugo to moći raditi jer brodovi koje prodaju su sve mlađi i mlađi. Kod ULPL ima još dosta stavki iz bilance koje mi nisu baš potpuno jasne ali o tom potom. ATPL je među njima u daleko najboljoj situaciji. Na vrijeme su refinancirali kratkoročne obveze i one sada iznose samo 107 mil kn i smanjuju se konstantno. Na kraju 2010. su one bile čak tri puta veće. Jedini su pravovremeno povukli pametne i logične poteze, riješili se balasta, avio kompanije i usputnog hotela i nekih brodova, posvetili se core biznisu, a istovremeno nisu odustali od modernizacije flote. Prihodi su im oko 500 mil kn i za njih mi je jedine apsolutno jasno da mogu sami gospodariti svojom sudbinom i još dosta vremena izdržati bez obzira na poslovanje s gubitkom. TNPL izgleda na prvi pogled još bolje ali to je priča za sebe.
Da moram rangirati ATPL (moj favorit) i TNPL bi bili ipak puno puno ispred JDPL i ULPL. Trenutna cijena je kod brodara ipak sada sporedna stvar jer se svi od reda bore za preživljavanje pa podatak da li se trže na 0,15 ili 0,20 booka i nije nešto pretjerano bitno.