Nevjerojatno kakve se ovdje gluposti pišu. KBZ je minimalno “umocena” ako ćemo koristiti tvoju seljačku terminologiju. Nitko nije toliko lud da “umoči” banku, ako ima kapital van banke. A ni HNB im to ne bi dopustio. Računi na kojima se equity pozicije su računi drugih društava, a imovina na tim računima je imovina na skrbništvu kod KBZ-a.
Ma, o čemu ti pričaš – jel ti nas pokušavaš uvjeriti da KBZ nije posudivala pare Agrokrou, da nema plasmana prema Agrokoru.
A OTKUD ONDA 300 MILJA TRAZBINA, 300 MILJA, ne 300 kn
To sto je kbz banka skrbnik, to svatko pismen zna što to znači i to me en brine, mene brinu krediti prema Agrokrou, a znamo iz medija da je hnb prisilno natjerao kbz da smanji izlozenost prema Agrokoru, onda mozes mislit koliko su se bili zaletili da im je hbn morala narediti da smanje plasmane
Svi su nesto tpisali – hpb, zagrebacka banka, slatinska banka, samo se kbz pravi luda – oni posluju bolje ne go ikada
jdos je veliki suvlasnik i to je problem – ako je kbz u redu, onda i ako popuse recimo 200 milja, opet njihova bilanca to moze podnijeti. ali, ako kbz nije u redu, onda govroimo mozda o pola miljarde kuna, uzevsi sve skupa, tko ce ga znati, maslo sigurno nije.
Ti nist ne kužiš. Brkaš izlozenosti ostalih članica koncerna prema sustav Agrokora i izloženost same banke. Banka je tu samo skrbnik i posrednik s minimalnom izloženošću sustavu Agrokora. KBZ ima knjigovodstveno gledano kapital od cca 330 milijuna kuna. Kako se onda prema jednom klijentu ili grupi povezanih osoba može izloziti 200 ili 300 miiijuna kuna?
Prema našoj analizi, u grupi A koju čini 47 razlučnih vjerovnika “teških” ukupno 3,3 milijarde kuna, koji imaju najbolje zaloge za svoje kredite, najveći vjerovnik je Adris grupa s milijardu kuna potraživanja, slijedi Splitska banka sa 450 milijuna kuna potraživanja, Tvornica duhana Rovinj sa 380 milijuna kuna, Hrvatska banka za obnovu i razvitak sa 300 milijuna kuna, tvrtka AWT International sa 204 milijuna kuna, Croatia osiguranje 180 milijuna, Sokol Marić sa 150 milijuna, Saponia 136 milijuna, Medika 101 milijun, Podravska banka 66 milijuna, Jadranska banka 53 milijuna kuna, Kreditna banka 33 milijuna kuna, HPB 24 milijuna kuna, a zanimljivo je da su Viro tvornica šećera i Žito d.d. uspjeli dobro osigurati po pet milijuna kuna.
To je grupa A – razlučni vjerovnic
B- obvezničari
C – rolaper
D – banke sa sudužništvima
Ta grupa D vrijedna je 2,5 milijardi kuna i ima devet članova, od kojih Privredna banka Zagreb potražuje 664 milijuna kuna, Raiffeisen banka Zagreb 551 milijun kuna, NP Paribas i Credit Suisse AG London Branch po 376 milijuna kuna, Hrvatska poštanska banka 249 milijuna kuna, OTP banka 205 milijuna kuna, HBOR 102 milijuna kuna, Slatinska banka 16,4 milijuna kuna te Hipotekarna banka 14 milijuna kuna.
Tu dakle nema KBZ
E – neosigurani vjerovnic – tu mora da su onda KBz sa druhim plasmanima na koje nemaju osigiranja
Moj je mišljenje da sav novac Grgićev uložen u Agrokro u bilo kojem vidu će biti izgubljen – ako je agram invest posudio od jdosa, pa posudio agrokoru, nakraju će jdos to morati otpisati. Ako kbz bude morala puno otpisati, to ce se opet odraziti na vriednsot udjela jdos u kbzu
Jedna velika papzjanija,a izvještaji ne nude odgovore.
Prema našoj analizi, u grupi A koju čini 47 razlučnih vjerovnika “teških” ukupno 3,3 milijarde kuna, koji imaju najbolje zaloge za svoje kredite, najveći vjerovnik je Adris grupa s milijardu kuna potraživanja, slijedi Splitska banka sa 450 milijuna kuna potraživanja, Tvornica duhana Rovinj sa 380 milijuna kuna, Hrvatska banka za obnovu i razvitak sa 300 milijuna kuna, tvrtka AWT International sa 204 milijuna kuna, Croatia osiguranje 180 milijuna, Sokol Marić sa 150 milijuna, Saponia 136 milijuna, Medika 101 milijun, Podravska banka 66 milijuna, Jadranska banka 53 milijuna kuna, Kreditna banka 33 milijuna kuna, HPB 24 milijuna kuna, a zanimljivo je da su Viro tvornica šećera i Žito d.d. uspjeli dobro osigurati po pet milijuna kuna.
To je grupa A – razlučni vjerovnic
B- obvezničari
C – rolaper
D – banke sa sudužništvima
Ta grupa D vrijedna je 2,5 milijardi kuna i ima devet članova, od kojih Privredna banka Zagreb potražuje 664 milijuna kuna, Raiffeisen banka Zagreb 551 milijun kuna, NP Paribas i Credit Suisse AG London Branch po 376 milijuna kuna, Hrvatska poštanska banka 249 milijuna kuna, OTP banka 205 milijuna kuna, HBOR 102 milijuna kuna, Slatinska banka 16,4 milijuna kuna te Hipotekarna banka 14 milijuna kuna.
Tu dakle nema KBZ
E – neosigurani vjerovnic – tu mora da su onda KBz sa druhim plasmanima na koje nemaju osigiranja
Moj je mišljenje da sav novac Grgićev uložen u Agrokro u bilo kojem vidu će biti izgubljen – ako je agram invest posudio od jdosa, pa posudio agrokoru, nakraju će jdos to morati otpisati. Ako kbz bude morala puno otpisati, to ce se opet odraziti na vriednsot udjela jdos u kbzu
Jedna velika papzjanija,a izvještaji ne nude odgovore.
Previše se oslanjaš na članke i novinske napise. Pogledaj izvorne tablice. Al i kad njih “usnimis” opet nećeš vjerojatno biti puno pametniji. Zato pričekaj GS i godišnje izvješće pa ako u njemu nece ništa pisati odnosno neće detaljno pisati, pitaj na GS.
Zajmovi se neće skroz otpisati, ali jedno barem 70% da. Do 80 % realno.
Zapravo zavisi kakva je narav posla. Ako je repo onda bok. Ako nije onda možda nešto izvuku.
Ali dionice ne vrijede ništa.
U revizorskom za 2016 pod događaji poslije izvještajnog razdoblja piše:
– da su imali 115 mil. kn po onim cijenama vrijednosti dionica Todeksa, ali da su do tada već ogromnu većinu prodali, znači u prije i za vrijeme prvog velikog pada,
– da su posudili Agrokoru 90-100 mil kn u travnju 2017. Ne piše da li je prije 10. travnja ili poslije, ali piše da je osiguran dionicama. Znači čista pušiona u zadnjoj sekundi.
Morat će u revizorskom biti mnogo konkretniji.
Prošlo je ipak godinu dana i metenje pod tepih više nije opcija.
Također, s obzirom na dostupne javne informacije više apsolutno ne dolazi u obzir da se Todex dionice u portfelju vrednuju po nekoj izmišljenoj metodi već je moguće samo po cijeni na burzi ili čista nula.
Ovdje bi revizor trebao odbiti potpisati bilo što drugo, a mogu se očekivati gadna trvenja oko toga jer bi pisanjem na taj način, koji je jedini realan, Grgić indirektno priznao stvar, a sprema se na pravnu bitku.
Ovdje je velika neizvjesnost i zato je cijena tako potonuula – tko moze reci koliko je grgić umočen – 200, 300 ili 500 milja. Pa jedan adris je umočen miljardu kn. Grgić ipak neće biti toliko, ali čovjk ima para, mogao je recimo 300 milja usuti – iz raznih izvora
I u tome je upravo poanta – iz raznih izvora – jdos, kreditna banka, euroherc – tko to zna – mi ne znamo da li je jdos ili kbt ili euroherc najvise para iskrcao – nema veze posredno ili neposrdno – ako j ezvrsil na kraju u agrokoru, piši kući npropalo.
Jdos ima jaku bilnacu, mogu oni otpisati i 200 milja – ali zamislite kako bi to izgledalo u izvescu – nitko ne zeli biti unutra kad izade izvjesce 200 milja minusa
jdos je suvlasnk kbz, a u kbz pjevu ptičice – najbolji rezultati u povijesti. a u tablicama a koje vavvau upuucje i to s pravom jer to je ejdino relevantno – kbz j eumocena STOTINAMA MILJUNA KUNA. u reddu, nek imaju zaloge, ali ai otpis od 50 posto je 100 i vise miljuna kn, a kbz nij eba toliko velik abanka da to moze provuci kroz jedan ili dva kvartala
Ja baš želim biti unutra kad izađe tih 200 milja minusa.
Jer to znači da nije 300.
S 200 milja book je 5500.
Eventualno se spusti na 5000 kad se revalorizira KBZ.
I to je onda kraj.
stotine miljuna kuna – grgić – jadtansko – kreditna banka – euroherc
Ivan Vrdoljak nije nam potvrdio da se vraća u Vladu, ali nije ni demantirao. Prema našim informacijama, papire s naknadama konzultanata i drugih sudionika u poslu oko Agrokora plasirao je poznati biznismen koji je neko vrijeme prije sloma Agrokora posudio novac Ivici Todoriću, uzimajući kao zalog dionice Todorićevih tvrtki, računajući na to da će novac dobiti nazad s kamatom ili ući u vlasništvo tvrtki preko dionica.
No odlukom suda u Londonu, Agrokor je de facto proglašen tvrtkom u stečaju, a Ramljakov plan restrukturiranja Agrokora podrazumijeva stvaranje dviju tvrtki – bezvrijednog Agrokora, s dugovima, i vrijednog, s proizvodnjom. Poduzetnik koji se “prekombinirao” tako je ostao na suhom – stotine milijuna kuna koje je uložio u dionice najedanput su postale bezvrijedne.
https://www.express.hr/top-news/vasini-hdz-ovci-slave-dalicka-ce-dobiti-nogu-iz-vlade-14205
stotine miljuna kuna – grgić – jadtansko – kreditna banka – euroherc
Ivan Vrdoljak nije nam potvrdio da se vraća u Vladu, ali nije ni demantirao. Prema našim informacijama, papire s naknadama konzultanata i drugih sudionika u poslu oko Agrokora plasirao je poznati biznismen koji je neko vrijeme prije sloma Agrokora posudio novac Ivici Todoriću, uzimajući kao zalog dionice Todorićevih tvrtki, računajući na to da će novac dobiti nazad s kamatom ili ući u vlasništvo tvrtki preko dionica.
No odlukom suda u Londonu, Agrokor je de facto proglašen tvrtkom u stečaju, a Ramljakov plan restrukturiranja Agrokora podrazumijeva stvaranje dviju tvrtki – bezvrijednog Agrokora, s dugovima, i vrijednog, s proizvodnjom. Poduzetnik koji se “prekombinirao” tako je ostao na suhom – stotine milijuna kuna koje je uložio u dionice najedanput su postale bezvrijedne.
https://www.express.hr/top-news/vasini-hdz-ovci-slave-dalicka-ce-dobiti-nogu-iz-vlade-14205
Sumnjam da se ” prekombinirao “. Vec do sada je zaradio. Za ostatak se bori.
Ma daj Grgiću koja je to smijurija od Odluke o otkupu vlastitih dionica!!! To dakle znači da ti dionice otkupljuješ od svojih rodijaka mimo burze po cijeni kako se dogovorite a ostali mali dioničari se mogu slikati odn. pokloniti ti svoje dionice jer kako mali dioničari nisu jednako vrijedni kao tvoji rodijaci tako ni njihove dionice nisu ništa vrijedne.
Sramota od Odluke koju su sklepali tvoji plaćenici u Upravi društva. Nek ova sramota bude vidljiva na ovom forumu. Valjda smo zbog takvih šuć-muć kompanija dno-dna u Europi i svijetu.
-strana 7 Broj: GS-7/2017
Moje pitanje klanu Grgić glasi: Tko je ovlastio Upravu odstupiti od odredbe članka 211. Zakona o trgovačkim društvima? Sabor-zastupnici?
Citiram čl. 211. ZTD
“Načelo jednakog položaja dioničara
Članak 211.
Pod jednakim uvjetima dioničari imaju jednaki položaj u društvu.”
Mislim da je krajnje vrijeme da se uključi istraživačko novinarstvo i istraži u koje sve protuzakonite igre je uključien ovaj klan. Ma javit ću i Pernaru. Kad institucije koje u opisu posla imaju kontrolu i nadzor zakonitosti donošenja odluka – naprosto žmire i prave sa da ništa ne vide.
Zbog gore navedenog izasao davno iz jdos, makar smatram da je firma odlicna , ali uvijek neke kemije kod njih .