Teško je na to odgovoriti Serislav precizno, ako ste unutra trebalo bi pogledati izvještaje cijele grupe i sve bilješke. Što se tiče JDOS-a, zadnje detaljnije izvješće koje imamo je nažalost za kraj 2015. (ako gledate 2016. treba gledati RDG AOP 133-146 i bilanca AOP 17-35, ali iz samih brojki se ne može puno toga pametnog zaključiti).

Pogledajte u ovom za 2015. (Iako smatram da to niti približno ne pokazuje pravu sliku):

str 13 – Tablica financijska ulaganja
str 64 bilješka 19 – Ulaganja raspoloživa za prodaju

Ako gledate str 64 i koliko imaju kojih dionica ništa strašno, ali treba gledati tablicu str 13, a tu je onda problem jer ne znamo što je u dosta stavki i koliko su puta koji instrumenti korišteni za repo. Svejedno da li dionice ili obveznice (pogotovo državne na koje vam davatelj novaca zaračunava manji diskont), jer sve je to lijepo dok funkcionira ali što više multiplicirate tu imovinu kao zalog to je veći problem kada zaglavi onaj koji u konačnici to sve plaća – Agrokor.

Drugi problem je što ne znamo kako se sve to prebacuje unutar grupe, recimo Agram Invest ako gledate imaju imovinu u 2016 malo iznad milijardu kuna[/url].

Pogledajte onda u izvještaju (opet 2015) što sami kažu.

Prvo: 4,6 mlrd kuna je promet realiziran po vodećem računu Društva ostvaren tijekom 2015. godine odnosno ostvaren obrtaj kapitala je veći od 100 puta godišnje.

Drugo: Broj zaposlenika – 5 (u upravi ih je 3).

Da li je ovo dvoje moguće ako se baviš normalnim ulaganjem ili je to znak da očito samo upravljaju sa kombinacijama na razini grupe?

Pogledajte bilješku 8 na stranici 31. Prihodi kamata duplo veći od rashoda (kamatni gap na račun boniteta koji sam objašnjavao na SLPF već), i tečajne razlike gotovo na nuli jer ovdje praktički nema rizika po tom pitanju, sve se odigrava najčešće unutar istog dana. Pogledajte i bilješke 13, 16 i 20 vezane za repo.

Agram Invest spominjem jer se tu najčišće vide rezultati tih transakcija. JDOS na prvu nije toliko izložen, ali JDOS je biznis koji generira cash unutar grupe, čak i daleko veći nego banka te zato smatram da je gore navedena tablica sa stranice 13 JDOS izvještaja problem. Jer Agram Invest nema cash (niti ga skuplja više od klijenata već upravlja sa svojom imovinom za svoj račun), KBZ isto nije baš tvornica novaca tako da se najveći dio generira upravo iz JDOS-a.

Da se razumijemo, ne mislim da će JDOS propasti jer je riječ o jakom biznisu s jakom bilancom, ali da će nekih umanjenja i gubitaka u konačnici biti to je sigurno. Biti će ove godine sigurno vesele revizije i umanjenja.

u najboljem je interesu svih ns buregdzija ovdje da agrokor dobije kakav takav kontrolirani rasplet. 30 posto će svi vjerovnici, tj oni veci koji i jesu na burzi, će preživjeti, ali stečaj bi povukao hrv u recersiju, a onda bismo opet morali tko zna koliko dugo gledati one mučne scene iz 2011 i 2012 – svaki dan pad, pa opet pad, pa pad prometa, pa opet pad. noćna mora

investimir
Znam da nije tema, JDOS je, ali opet mi se čini da svi prenaglašavaju utjecaj Agrokora na ekonomiju. MMF je povisio procjene rasta, sjećate se? A i brojke su jasno govorile sve. Supstituti postoje, ne potpuni, ali postoje. I nekontroliranog raspleta niti ne može biti. Država će ako treba i produljiti trajanje Lexa, duboko sam uvjeren u to. I svi će šutjeti jer je kontrolirani rasplet svima, pa i bankama koje imaju osiguranja, bolji nego nekontrolirani. A i stečaj kad bi bio, što neće iz razloga koji sam naveo, je samo stečaj Agrokora, tijekom koje ide prodaja firmi, uz otpis svima kad se imovina proda. Ne brinite brigu. Otpisa će biti, ali to će se pokriti već dok prođe ova godina. I ne samo to, nego je za budućnost dobro to što će se sad svi morati trgnuti. Nema više dogovorne ekonomije.

Svi veći igrači počev od jdos pa do podravke mogu podnijeti otpis od 30 posto. ali nitko ne moze podnijeti otpis od recimo 90 posto – ni lura, ni podravka, čak i jedan adris bi bime gadno zaglavio ako ostane bez 700 milja kn.

zato drzim najozbiljnije da stecaj nosi tolike rizike da su svi – od drzave do banaka – nasli zajednicki jezik da to ne bude, barem zasad. kad banke puštaju novce maim dobavljačima, a ne sebi, onda znate koiko je sati. to da agrokor ne čini veliki dio gospodarstva, to mmogu pričati profesori na sveučilištima, tisuće ljudi živ od agrokora, stotine tisuća. npr uzmite ovum – sad im agrokor vise ne placa, a oni ui njihovi imaju desetke radnika. a tisuće je takvih ovuma.

brr, ne dogodilo se. jdos moze bez opasnosti progutati 100 milja, ali zajmovi i dionice mu cine oko 400 milja. ako rokne 300 milja toga, ode 7, 8 godina rads. dakle, samo polako i kontrolirano s agrokorom

Dečki, ako vam je promaklo, JDOS se bavi osiguranjem. To je konzervativan posao. Ne ulažeš u rizične financijske instrumente ako si osiguranje, barem ne bi to trebao činiti.

Opametit ce se. Ovo.je tvornica novca. I noga u tur je korak naprijed.

zajmovi najvećem poduzeću u državi uz zalog dionica nisu rizični. dok to poduzeće ne završi u stečaju. onda jesu.

obveznice države nisu rizičan posao. dok ta država ne završi u bankrotu a la grčka. onda jesu.

Naglasak na ne bi trebao. Ovdje čak nije riječ o tome koliko su rizični instrumenti nego koliko je prevelika izloženost jednom subjektu (odnosno usko povezanoj grupi)

Naglasak na ne bi trebao. Ovdje čak nije riječ o tome koliko su rizični instrumenti nego koliko je prevelika izloženost jednom subjektu (odnosno usko povezanoj grupi)
[/quote]

nema toga tko nije izlozen agrokoru – jedan adris , pa jedan slpf, pa jdos pa itd. pa banke – jest da većina moze podnijeti otpis, ali bome nitko ne želi otpisivati 100 milijuna plasmana.

i zato ponavljam – da nm živi živi agrokor. tj. ako mu dode smrtni cas, da to bude civilizirano i kontrolirano. nikako ne bih htio doživjeti da kažem serislavu – vidiš sad da sam ja bio u pravu, vidi što napravi agrokor.

Ako su svi izloženi Agrokoru, koliko je Croatia osiguranje izložena Agrokoru?

nisam doslovno, tpng recimo nije tu i sl.

glede cros – uopće me ne bi čudilo da imaju pozajmice prema agrokoru kad vecinski vlasnik adris ima 700 milja potrazivanja prema agrokoru. a teko osiguravajuće police – pa i to je potraživanje, a ako agrokor rokne, tko će to croatiji platiti. tako da nije se s tim igrati.

Izvještaj je KBZ za Q1, ali usko je vezano i ovdje.
Vaš link …

Zadnja dva odlomka na stranici 8, malo sam sumnjičav ali možda stvarno to revizori sve potvrde. Ako je stanje stvarno kako kažu onda se očito gubici sele negdje drugdje, a ako dalje pretpostavimo da neće htjeti kvariti ni JDOS, moglo bi sve skupa na Agram Investu završiti koji ipak nije na burzi. Pitanje je da li ih i koliko HANFA uopće gleda nakon što više ne upravljaju s nikakvim fondovima.