Hrvatska na stoji tako loše? Ma naravno!

Najrelevantiji podatak je kretanje bilance tekućih plaćanja sa inozemstvom kao postotak BDP-a. Za Hrvatsku je daleko važnije to da od svog prvog dana nezavisnosti vuče sva tri deficita – budžetski, vanjskotrgovinski i bilance tekućih plaćanja s inozemstvom od ispunjenja maastriških kriterija.

I to unatoč prodaji Plive, INE, HT-a itd. što je dovelo do ogromnog priljeva stranog nnovca (ne kapitala) u Hrvatsku i održavanja nerealno visokog tečaja kune.

Što sada dalje? Odgovor se može naći u tekstu koji je nedavno objavio Wolfgang Schaueble (njemački ministar finacija) u Financial Timesu (“Banking union must be built on firm foundations) 13.05.2013: “As Cyprus showed, we need predictability about when shareholders and creditors – and in what order – will be called upon to bal in or wind up a bank”.

Kada Hrvatska bude morala svečano objaviti da više nije u stanju servisirati vanjski dug i zatažiti pomoć kod njegovog reprogramiranja od MMF-a, biti će joj isto tako svečano priopćeno koliki njegov dio može servisirati a koliki ne. Za taj ostatak će se “strići” depoziti građana, baš kao na Cipru.

Prije toga će na red vjerojatno doći Slovenija.