ZAGREB, 13. studenog 2007. (Hina) – Najavljujemo važnije događaje za srijedu, 14. studenog.
OSIJEK – Predstavnici Dalekovoda i tvrtke HEP – Operator prijenosnog sustava potpisat će Ugovor za izgradnju hrvatske dionice 2×400 kilovoltnog dalekovoda Ernestinovo – Pečuh. Vrijednost radova na 44,1 kilometarskoj dionici od Ernestinova do hrvatsko-mađarske granice iznosi približno 159 milijuna kuna, odnosno oko 21 milijun eura, a rok završetka radova na ovoj dionici je predviđen za 1. prosinca 2009. godine. Ukupna dužina cijelog dalekovoda Ernestinovo-Pečuh iznosi 86,4 kilometara, a vrijednost projekta je veća od 40 milijuna eura. (11,00 sati, Hotel Osijek)
ZAGREB – Europski patentni ured i Državni zavod za intelektualno vlasništvo organiziraju seminar “Prava intelektualnog vlasništva – zaštita softvera”, na kojem će biti predstavljena patentna zaštita izuma koji se izvode uz pomoć računala, autorskopravnu zaštitu softvera, druge oblike postojeće pravne zaštite softvera te provedbu prava intelektualnog vlasništva u području softvera. (9,15 sati, Kino dvorana, Ulica grada Vukovara 78)
ZAGREB – Agenciji za poticanje izvoza i ulaganja bit će dodijeljen ISO 9001 certifikat za sustav upravljanja kvalitetom sukladan zahtjevima iz norme. (13,00 sati, APIU, Hebrangova 34)
ZAGREB – U Hrvatskoj gospodarskoj komori nakladnička kuća Novum predstavit će knjigu “Europsko lobiranje” autora Daniela Gueguena. (11,00 sati, HGK, Rooseveltov trg 2)
ZAGREB – Tijekom prvih devet mjeseci ove godine u Hrvatskoj je zabilježen porast broja prevezenih putnika od 15,8 posto te 6,9 postotni rast u prijevozu robe prema istom prošlogodišnjem razdoblju, objavio je Državni zavod za statistiku. Ukupno je u prvih devet mjeseci ove godine zabilježen prijevoz 105,35 milijuna putnika te 92,26 milijuna tona robe. Rast broja prevezenih putnika od 46,7 posto zabilježen je u željezničkom prijevozu, u kojem je prevezeno 45,83 milijuna putnika. Taj snažan rast rezultat je povećanja broja putnika u prigradskom prijevozu, posebno povećanja broja učenika koji putuju vlakom, čiji prijevoz financiraju jedinice lokalne samouprave. U cestovnom prijevozu ostvaren je pad broja putnika od 1,4 posto, a ukupno je prevezeno 47 milijuna putnika.
EBRD predviđa rast BDP-a u Hrvatskoj od 5,5 posto
ZAGREB, 13. studenog 2007. (Hina) – Europska banka za obnovu i razvitak (EBRD) predviđa da će rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) u Hrvatskoj ove godine iznositi 5,5 posto, nakon prošlogodišnjeg rasta od 4,8 posto, navodi se u godišnjem izvješću EBRD-a pod nazivom Transition Report 2007., objavljenom u utorak u Londonu.
Nadalje, Banka predviđa daljnji snažni rast hrvatskog BDP-a u 2008., koji bi trebao dosegnuti 5,2 posto.
Po procjenama EBRD-a, inflacija u Hrvatskoj ove će godine iznositi 2,3 posto, nakon lanjskih 3,2 posto. U 2008. inflacija bi trebala dosegnuti 2,8 posto.
Proračunski manjak trebao bi biti smanjen s lanjskih 3,0 posto BDP-a na ovogodišnjih 2,6 posto. Deficit platne bilance pak bit će u visini od 8,3 posto BDP-a u ovoj godini, nakon lanjskih 7,8 posto.
U svom izvješću EBRD navodi da su ključni izazovi za Hrvatsku u predstojećem razdoblju privatizacija i restrukturiranje preostale imovine u državnom vlasništvu, pri čemu bi vlada trebala zajamčiti njihov nastavak.
Američki ratovi stoje 1,5 bilijuna dolara (izvor:Net.hr)
Ubroje li se u iznose i ‘skriveni troškovi’, ukupna cijena ratova u Iraku i Afganistanu za SAD je gotovo dvostruko veća nego što se mislilo i dostiže gotovo 1500 milijardi dolara.
Svota od 1,5 bilijuna dolara gotovo je dvostruko veća od 804 milijarde koliko je Bijela kuća potrošila ili zatražila iz proračuna za vođenje ratova u Iraku i Afganistanu, uključujući i 2008. godinu, navodi se u izvještaju demokratskih članova Zajedničkog gospodarskog odbora Kongresa, koji su u cijenu rata uključili i veće cijene nafte, trošak liječenja ranjenih veterana i kamate na kredite kojima se financira rat, piše The Washington Post.
U izvještaju pod nazivom Skrivena cijena rata u Iraku, koje bi trebao biti podnijet Kongresu, procjenjuje se da su ratovi u Iraku i Afganistanu do sada prosječnu američku četveročlanu obitelj stajali više od 20.000 dolara.
“Puna ekonomska cijena rata za američke porezne obveznike i ukupno gospodarstvo SAD-a ide daleko preko neposrednih proračunskih troškova o kojim je već izviješteno”, navodi se u izvještaju.
Ocjenjuje se da je financiranje rata skrenulo milijarde dolara “proizvodnih investicija” američkih tvrtki u SAD-u.
Također se ukazuje na gubitke od milijardu do dvije milijarde dolara koje imaju poslodavci zbog mobiliziranja njihovih radnika, pripadnika Nacionalne garde ili pričuvnog sastava vojske.
“Ono što ovaj izvještaj čini kristalno jasnim jest to da je cijena rata za našu zemlju, u izgubljenim životima i potrošenim dolarima, tragično neprihvatljiva”, izjavio je demokrat Charles Schumer, predsjednik Zajedničkog gospodarskog odbora Kongresa.
Cijene nafte gotovo su se utrostručile od američke invazije na Irak 2003. godine, i približile se cijeni od 100 dolara za barel. Iako rat u Iraku nije jedini uzrok povećanju cijena, on je jedan od važnih čimbenika koji utječe na naftna tržišta, ocjenjuje se u izvještaju.
Također se procjenjuje da će liječenje veterana stajati još dodatnih 30 milijardi dolara, uključujući i plaćanje za pomoć i njegu, te izgubljene prihode veterana oboljelih od PTSP-a.
The Washington Post napominje da su financijski stručnjaci ocijenili da su neki izračuni u izvještaju spekulativne naravi.
Brian Hart, glasnogovornik vodećeg republikanca u odboru, senatora Sama Brownbacka, rekao je da se “demokrati nisu potrudili konzultirati niti s jednim republikanskim članom ili pripadnikom stručne službe odbora”.
Iako su troškovi rata rasli svake godine, a zahtjev za fiskalnu 2008. je najveći do sada, izravni i neizravni troškovi ratova u Iraku i Afganistanu znatno su manji od troškova II. svjetskog rata i neznatno veći od cijene Vijetnamskog rata.
Procijenjeno je da bi II. svjetski rat, prema današnjim cijenama, stajao 4,9 bilijuna dolara. Prema izvještaju Istraživačke službe Kongresa troškovi Vijetnamskog rata su 600 milijardi u današnjim dolarima, a Zaljevskog rata iz 1991. godine – 80 milijardi dolara.
Preminuo Sanaderov otac
ZAGREB – Ante Sanader, otac predsjednika HDZ-a i premijera Ive Sanadera, umro je večeras u splitskoj bolnici nakon duge i teške bolesti, potvrdio je direktor HDZ-ove kampanje Ratko Maček.
Pogreb Ante Sanadera bit će u subotu, a predsjednik HDZ-a Ivo Sanader sasvim sigurno će se privremeno povući iz kampanje, rekao je Maček Hini. (s.h./hina/foto:hdzonline.hr)
ZAGREB – Čak 200 tisuća Hrvata, prema procjenama, odlazi ove godine na skijanje. Turističke agencije požuruju skijaše na rezervacije termina, a prodaja skijaških aranžmana 30 posto je bolja nego lani.
Glavnina je izabrala termin školskih praznika, koji počinju 5. siječnja i uključuju blagdan Sveta tri kralja, zbog čega su cijene aranžmana za desetak posto više nego lani.
Na otvaranje sezone skijanja uputit će se više od tri tisuće skijaša, piše Novi list.
Skijaške karte u špici sezone poskupjele su za 1 do 2 eura, no zato su u pred i posezoni jeftinije i do 5 eura nego lani. Veliki je interes za skijališta u Bosni i Hercegovini, a ima i onih koji za skijanje odvajaju i do 18 tisuća kuna po osobi, za dva tjedna uživanja u St. Moritzu. Većina Hrvata skija na dug, a ima onih koji zimski užitak otplaćuju i do 36 mjeseci. (s.t.)
Izvor:Radio Dalmacija
http://business.hr/Default2.aspx?ArticleID=aa7166e0-427a-4f43-a43a-ace0931aa73c&open=sec
http://business.hr/Default2.aspx?ArticleID=1516362f-7fde-451d-b3ab-4ad1de349a08&open=sec
——————————————————————————–
Hrvatska među zemljama s najvećim rastom mobilne telefonije
Business.hr/Hina
07.02.2008 08:39
Siromašne zemlje još su uvijek daleko iza bogatih u dostupnosti i korištenju mobilnih telefona i internetske tehnologije, a Hrvatska se nalazi među zemljama s najvećim rastom mobilne telefonije u Europi, objavili su Ujedinjeni narodi.
Najveću zapreku povećanju korištenja informacijske i komunikacijske tehnologije predstavlja ograničeni pristup širokopojasnom internetu, rezultati su istraživanja konferencije Ujedinjenih naroda o trgovini i razvitku (UNCTAD), objavljenih u četvrtak u Ženevi.
Mobilni telefoni najraširenije su korišteni oblik informacijske tehnologije u zemljama u razvoju, u kojima se broj korisnika u posljednjih pet godina gotovo utrostručio a njegov udjel u ukupnom stanovništvu penje se do 58 posto, navodi se u izvješću o informacijskoj tehnologiji za 2007. i 2008.
Najveći porast korisnika mobilne telefonije u Europi zabilježen je u Hrvatskoj, Estoniji, Latviji i Poljskoj. Afričke zemlje imaju najveću stopu rasta korisnika mobilne telefonije na svijetu, a slijede ih Azija i Latinska Amerika.
Procjenjuje se da je u Africi 2007. bilo 200 milijuna korisnika. Zemlje s najvećim brojem korisnika u Africi su Južna Afrika i Nigerija, a slijede ih Alžir, Egipat i Maroko.
Azija broji do 40 posto korisnika mobilnih telefona u odnosu na ukupni broj stanovnika, a najveći broj korisnika bilježe bogatije države poput Japana i Južne Koreje, zatim države bogate naftom kao što su Kuvajt i Katar te azijski “tigrovi” poput Singapura i Tajvana.
U izvješću se navodi da informacijska tehnologija u zemljama u razvoju olakšava malom poduzetništvu pristup kreditima, dok poljoprivrednicima i ribarima daje komercijalnu prednost omogućujući im informiranje o cijenama, tržištu i vremenskim uvjetima.
Unatoč fleksibilnosti mreža mobilne telefonije, ruralna područja u Africi pate zbog nedovoljne pokrivenosti i skupoće uređaja.
Izvješće navodi nagli porast broja korisnika kao i stope korištenja interneta u zemljama u razvoju. Dostupnost interneta u zemljama u razvoju u 2002. bila je deset puta manja nego u razvijenim zemljama, dok je u 2006. ta razlika smanjena na šest puta.
BSE: Belex tjedan završio s rastom jedan posto
Nenad Gujaničić, Sinteza Invest Group
08.02.2008 16:44
Posljednji dan u tjednu na Beogradskoj su burzi obilježili minoran obujam prometa i rast glavnih burzovnih indeksa pa je tako ukupan promet u trgovanju dionicama iznosio 116,7 milijuna dinara, dok je Belex 15 porastao nešto više od jedan posto.
Najlikvidnija dionica bila je beogradska Agrobanka koja je ostvarila promet od 24 milijuna dinara, uz rast cijene nepunih tri posto. Najveći dio današnjeg prometa ostvaren je na cijeni od 22.000 dinara.
Niška AIK banka zabilježila je rekordno nizak promet od 1,7 milijuna dinara, uz blagi rast cijene, a ni ostale bankarske dionice nisu imale zapažene promete.
Beogradska Informatika zabilježila je blagi pad vrijednosti uz promet od 7,7 milijuna dinara, dok je bečejski Sojaprotein porastao više od jedan posto uz promet od 6,3 milijuna dinara.
Nakon jučerašnjeg velikog prometa na rekordnoj cijeni od 11.200 dinara Projektomontaža se spustila gotovo 20 posto, na razinu od 9001 dinar. Ukupan promet u trgovanju tom dionicom iznosio je 6,3 milijuna dinara.
Solidan promet od 11,8 milijuna dinara ostvarilo je i proizvodno-montažno poduzeće Jedinstvo iz Sevojna: na cijeni od 13.000 dinara protrgovano je 910 komada te dionice.
Stojić: Na tržištu su zavladali medvjedi
Business.hr/Hina
08.02.2008 17:46
Nakon oštrih padova cijena dionica na Zagrebačkoj burzi zbog kojih je tijekom dan Crobex zaronio i do 3,8 posto u minus, do završetka trgovanja burzovni indeks nadoknadio je dio gubitaka.
Crobex je zaključio trgovanje na najnižoj razini od ožujka 2007., na 4108 bodova, što je 1,34 posto manje u odnosu na dan ranije. Nakon uzleta na 5355 bodova u listopadu lani, sada je oko 23 posto na gubitku.
“Crobex je ovoga tjedna ispao znatno iz trend kanala od 2004. do sada, a probijeno je i više ključnih pomičnih prosjeka. Ispod je 200-dnevnog pomičnog prosjeka, što je indikacija dugoročnog negativnog trenda. Probio je s gornje strane 100-dnevni pomični prosjek, što je karakteristični signal daljnje prodaje”, kaže Hrvoje Stojić, voditelj Odjela za ekonomske analize Hypo Alpe-Adria grupe.
Burzovni indeks je do konca današnjeg trgovanja nadoknadio dio gubitaka. Stojić to pripisuje tehnici trgovanja “bottom fishing”, koja podrazumijeva da neki ulagači kupuju dionice za vrijeme oštre korekcije jer smatraju da je povoljna prilika po tim cijenama.
“Na tržištu su zavladali medvjedi s obzirom na tehničke pokazatelje. Pitanje je koliko će još dugo ta korekcija potrajati, no oporavak neće biti brz”, smatra Stojić.
Suzdržanost institucionalnih investitora te nastavljeno povlačenje inozemnih investitora iz regije stoje iza aktualne oštre korekcije na tržištu, koja traje od utorka.
Situacija u kojoj institucionalni investitori strpljivo čekaju s agresivnijom kupnjom izaziva zabrinutost malih ulagača. Stoga tržište uopće ne reagira na pozitivne vijesti, kažu analitičari.
Investicijski fondovi na domaćem tržištu također oklijevaju s kupnjama u očekivanju stabilizacije situacije. Nisu ni previše likvidni u ovome trenutku. U siječnju im se imovina smanjila za čak 4,1 milijardu kuna, što zbog povlačenja novca iz fondova, što zbog pada cijena imovine na tržištu.
“Veći institucionalni investitori koji su uživali prošlih godina na blagodatima rasta tržišta sada bi se trebali ponašati puno odgovornije. Jer produljena snažna korekcija cijena dionica nije posljedica nikakvih dramatičnih promjena u poslovanju domaćih kompanija. Štoviše, očekujem rast zarada kompanija čije su dionice sastavnice Crobexa otprilike 30 posto”, ustvrdio je Stojić.
Čak 17 dionica danas je zabilježilo minuse veće od 10 posto.
Primjerice, dionica T-HT-a zaronila je na 290 kuna, što je njezina najniža razina od uvrštenja na burzu. Prema procijenjenom profitnom multiplikatoru za 2008. njome se trguje uz diskont u odnosu na prosjek telekomunikacijskih operatera u srednjoj i istočnoj Europi.
Dionica Belišća potonula je 7,6 posto, na 970 kuna, nakon što je Uprava odbacila danas spekulacije u medijima oko toga da je kompanija na meti preuzimanja. Ustvari, Uprava razmatra reviziju svojih proizvodnih i financijskih planova za ovu godinu zbog visokih troškova sirovine.
Ipak, bilo je i dobitnika. Dionica Ine ojačala je 0,3 posto, na 2310 kuna. Dionica Ingre ojačala je 2,7 posto, na 38.500 kuna, a Istraturista 0,3 posto, na 470 kuna.
Impresivan rast rudarskog sektora pomaže oporavak europskih burza
Business.hr/Hina
08.02.2008 14:50
Vrijednosti europskih burzovnih indeksa danas su crpile podršku iz dobitaka u sektoru nafte i ruda, poduprtim rastom cijena nafte i bakra, dok je dobitke u farmaceutskom sektoru ograničio pad cijena dionica GlaxoSmithKlinea.
Londonski FTSE indeks dosegnuo je 5720 bodova, zadržavši se još uvijek na manjem gubitku od 0,07 posto. Frankfurtski DAX indeks bio je pak na dobitku 0,3 posto, popevši se na 6753 boda.
Cijene sirove nafte na svjetskim tržištima poskočile su više od dolara zbog potražnje za loživim uljem u SAD-u. To je potaknulo jačanje dionica naftnih kompanija BP-a i Totala, čije su dionice porasle jedan odnosno 0,4 posto.
Na strani dobitnika bio je i rudarski sektor, pod utjecajem rasta cijena bakra. Stoga su rudarske kompanije, poput Kazakhmysa i Antofagaste, ostvarile rast cijena dionica od oko četiri posto.
Nasuprot njima, farmaceutske dionice povukao je naniže GlaxoSmithKline budući da je upozorenje o nižoj dobiti u 2008. godini, koje je objavio dan ranije, potaknulo niz brokerskih tvrtki na snižavanje ciljane cijene njegovih dionica. Stoga su mu dionice potonule 3,3 posto. Od pripadnika toga sektora još su pojeftinile dionice Astra Zenece, 2,7 posto, te Rochea, 1,1 posto.
Unatoč sadašnjim dobicima, europske dionice od početka su godine u prosjeku na gubitku od gotovo 14 posto, a analitičari su mišljenja da situacija na makrorazini i dalje ostaje sumorna.
Petrokemijina gnojiva poskupjela do 64 posto
Business.hr/Hina
08.02.2008 13:49
Kutinska tvornica gnojiva Petrokemija priopćila je da su cijene njihovih proizvoda od danas povećane u prosjeku 44 posto.
Vezane vijestiZSE uživo: Crobex potonuo unatoč globalnom rastu
Tako je od danas urea skuplja 20 posto, KAN 15 posto, a NPK u prosjeku 64 posto, zavisno od formulacija, a pokskupljenja obrazlažu visokim rastom cijena sirovina.
Kako je došlo do velikog poremećaja na svjetskom tržištu sirovina, posebno kalijevog klorida, fosfata i sumpora (osnovnih sirovina za proizvodnju NPK gnojiva), i enormnog povećanja cijena od 80 do 300 posto, proizvođači mineralnih gnojiva, pa tako i Petrokemija, također su morali povećati svoje cijene, navode iz Petrokemije.
U Petrokemiji smatraju da to neće dovesti do pada potrošnje mineralnih gnojiva budući da su i poljoprivredni proizvodi, osobito žitarice, također doživjeli veliki skok cijena.
Njemački izvoz dosegao novi rekord
Business.hr/Hina
08.02.2008 12:48
Njemački izvoz dosegnuo je u 2007. novu rekordnu vrijednost od 969,1 milijardu eura, što je 8,5 posto više u odnosu na prethodnu godinu, objavio je u petak njemački ured za statistiku.
Uvoz je u 2007. porastao za pet posto, dosegnuvši vrijednost od 770,4 milijardi eura, pokazuju dalje podaci toga ureda.
Dobri izvozni rezultati pomogli su rastu njemačkog vanjskotrgovinskog viška na 198,8 milijardi eura, u odnosu na višak od 159 milijardi eura u 2006.
Na tekućem račune bilance plaćanja Njemačka je zabilježila višak od 162 milijarde eura u odnosu na višak od 114,1 milijardu eura godinu ranije.
Na temelju navedenih brojki Njemačka je uspjela zadržati status najvećeg izvoznika u svijetu, ispred Kine, zaključuje njemački statistički ured.