Pomoću ICT-a može se uštedjeti gotovo milijardu eura godišnje

http://www.poslovni.hr/59036.aspx

Trendovi u hrvatskoj industriji osiguranja

http://www.poslovni.hr/59037.aspx

Elvis Presley najbogatiji slavni mrtvac

Business.hr/Hina
31.10.2007 11:44

Elvis Presley na prvom je mjestu liste najbogatijih mrtvih slavnih osoba magazina Forbes sa zaradom od oko 49 milijuna dolara u proteklih godinu dana.
Presley, koji je na vrhu popisa posljednji put bio prije dvije godine, umro je 1977. godine. Zarada potječe od prodaje njegove glazbe, DVD izdanja, ugovora o davanju licenci i turizma u Gracelandu.

Na drugom mjestu je John Lennon sa 44 milijuna dolara, a slijede autor Charliea Browna Charles Schulz sa 35 milijuna dolara, član Beatelsa George Harrison sa 22 milijuna dolara i Albert Einstein sa 18 milijuna dolara. Na popisu najbogatijih slavnih mrtvaca su i Andy Warhol, Marilyn Monroe, Steve McQueen, James Brown, Bob Marley i James Dean.

Hrvatska na ljestvici konkurentnosti 57.

ZAGREB, 31. listopada 2007. (Hina) – Hrvatska je na ovogodišnjoj listi globalne konkurentnosti Svjetskog gospodarskog foruma (WEF) zauzela 57. mjesto od obuhvaćene 131 zemlje svijeta, a u odnosu na prošlu godinu položaj Hrvatske nije se značajnije mijenjao, iako je bilo blagih pozitivnih pomaka, rekao je predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost (NVK) Darko Marinac na današnjem predstavljanju WEF-ovog Izvješća o globalnoj konkurentnosti za ovu godinu.

Ovogodišnje je izvješće rađeno po nešto izmjenjenim kriterijima, pa iako je prošle godine Hrvatska zauzela 51. mjesto, kada bi se rangiranje u 2006. godini provelo po metodologiji iz ove godine, to bi zapravo bilo 59. mjesto.

Iz toga proizlazi da je ove godine po indeksu globalne konkurentnosti Hrvatska napredovala za dva mjesta, dok je po indeksu poslovne konkurentnosti, koji mjeri konkurentsku sposobnost kompanija, napredovala sa 61. na 60. mjesto, rekao je Marinac te je dodao da zapravo poslovna kvari sliku hrvatske globalne konkurentnosti.

Istaknuo je i kako usporedba sa zemljama regije pokazuje da je Hrvatska sve bliža ‘novim’ članicama Europske unije, posebice Poljskoj, Mađarskoj i Slovačkoj, no da primjerice Češka i Slovenija značajno ‘bježe’ te će trebati dodatni napori da ih se sustigne.

Istodobno, razmak između Hrvatske i ‘najnovijih’ članica EU – Rumunjske i Bugarske, te zemalja bivše Jugoslavije, sve se više povećava u korist Hrvatske, kazao je Marinac.

Prema WEF-ovom izvješću u najveće konkurentske prednosti Hrvatske, mjereno rangom na ljestvici, spadaju među ostalim kvaliteta prirodoslovno-matematičkog obrazovanja (28.), broj telefonskih linija (31.), kvaliteta osnovnog obrazovanja (34.), broj korisnika interneta (35.), broj mobilnih pretplatnika (40.), pristup internetu u školama (42.) i broj osobnih računala (42.).

Konkurentske nedostatke Hrvatske pak čine, među ostalim, trošak poljoprivredne politike (119.), suradnja u odnosima zaposlenik-poslodavac i jačina zaštite investitora (113.), rigidnost zapošljavanja (91.) i dr.

Marinac je kazao kako se NVK i zalaže da se konkurentnost Hrvatske temelji na informatičkoj i komunikacijskoj tehnologiji, kao što to pokazuju i rezultati ovogodišnjeg izvješća te je dodao kako će preporuke Vijeća temeljena na ovom izvješću biti da se “više koncentriramo na ono gdje smo jaki, nego da plačemo nad onim gdje smo slabi”.

Izvješće WEF-a komentirali su i predstavnici sindikata. Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever ne bi želio da je Hrvatska na boljem mjestu glede rigidnosti tržišta rada “jer te ljestvice obično predvode zemlje u kojima je radno zakonodavstvo u tragovima”.

Predsjednica Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Ana Knežević ocijenila je da su radnici već dali svoj obol rastu konkurentnosti s obzirom je od 2000. do 2006. proizvodnost rada porasla za 23,4 posto, te da je sada red na ostalim strukturama društva, ponajprije javnoj upravi.

Američko gospodarstvo najkonkurentnije u svijetu – WEF

ZAGREB, 31. listopada 2007. (Hina) – SAD je zauzeo vodeće mjesto na ljestvici globalne konkurentnosti Svjetskog gospodarskog foruma (WEF), dok je Hrvatskoj pripalo 57. od ukupno 131 mjesta, priopćeno je u srijedu iz WEF-a.
Drugo mjesto zauzela je Švicarska, a slijede redom Danska, Švedska, Njemačka, Finska i Singapur, navode autori “Izvješća o konkurentnosti u svijetu u 2007/2008”.
“SAD je potvrdio poziciju najkonkurentnijeg gospodarstva u svijetu”, zaključio je Xavier Sala-i-Martin, jedan od urednika izvješća.

Među glavnim su potpornjima konkurentnosti američkog gospodarstva navedeni efikasan mehanizam tržišnog natjecanja, sofisticirana poslovna zajednica i impresivni kapacitet za tehnološke inovacije koji sačinjavaju sveučilišta i znanstveni instituti.
Američkom gospodarstvu ipak prijete i slabosti povezane s makrogospodarskim neravnotežama, koje je u prvi plan gurnula kriza na tržištu drugorazrednih hipotekarnih zajmova i potonji manjak likvidnosti na svjetskim tržištima, upozorava on.

Među prvih 10 na svjetskoj ljestvici konkurentnosti našli su se još Japan, Velika Britanija i Nizozemska.
Kina i Indija ponovno predvode skupinu velikih zemalja u razvoju po konkurentnosti, zauzevši 34. odnosno 48. mjesto. Čile je najbolje rangirana latinoamerička zemlja a slijede ga Meksiko i Kostarika.

Izrael, Kuvajt, Katar, Tunis, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati najbolje su rangirane zemlje iz regija Bliskog Istoka i sjeverne Afrike. Singapur, Japan, Koreja i Hong Kong predvode pak skupinu devet zemalja azijsko-pacifičke regije među 30 najbolje rangiranih zemalja na WEF-ovoj ljestvici.

U dijelu studije posvećenom mikrogospodarskim faktorima konkurentnosti autori upozoravaju da su u mnogim europskim zemljama, posebno Švicarskoj, Norveškoj i Španjolskoj, plaće znatno iznad razine koje podupire konkurentnost njihovih gospodarstava.

Na zapadnom ulazu u Zagreb gradi se najveći shopping centar u Hrvatskoj i regiji

Business.hr
31.10.2007 12:55

Počela je gradnja shopping centra West Gate, koji bi prema najavama austrijskog investitora s ukupnom površinom većom od 215.000 četvornih metara i više od 200 dućana trebao biti najveći shopping centar u Hrvatskoj i regiji.
Planirano otvorenje centra je proljeće 2009. godine, a za realizaciju projekta zaslužne su austrijske tvrtke Braunsberger Holding, Immobilien-Consulter Redserve, arhitektonski ured ATP Achammer Tritthart & Partner.
West Gate je lociran na sjeverozapadnom izlazu iz Zagreba, na području općine Zaprešić. Njegova točna lokacija je zemljište “trokutastog” oblika koji s istoka omeđuje autocesta prema Sloveniji, a sa zapada zagorska magistrala.
West Gate će biti središnji element budućeg Shopping Cityja Zagreb, u kojem će se, osim spomenutog shopping centra, izgraditi mnogobrojne specijalizirane trgovine, zabavni, poslovni i sportski sadržaji.

Najam poslovnog prostora do sada su potvrdili:
Adidas
Bata Superstore
Calvin Klein
Calzedonia
Champion
Geox
Hervis
HG Spot Electronics
Humanic
Intersport
Intimissimi
Jack & Jones
Levis
Mandarina Duck
Marco Polo
Marks & Spencer
Mercator Hypermarkt
Müller Drogeriemarkt
Nera Shoes
New Yorker
Orsay
Peek & Cloppenburg
Prenatal
Profil Megastore
Samsonite
Sportina
Stiefelkönig
Technomax
Tom Taylor
Varteks
Vera Moda
VIP Net
Xanaka

Pregovori se vode još s H&M-om, kao i svim markama grupe Inditex, među kojima su Zara, Pull & Bear, Massimo Dutti i Zara Home.

Trećinu bogatstva građani će ulagati u dionice

Današnji, Svjetski dan štednje, hrvatski građani dočekuju sa godišnjim rastom štednje u bankama od gotovo 8 posto, odnosno s iznosom kunskih i deviznih štednih i oročenih depozita u bankama, koji su se krajem rujna ove godine popeli na čak 101 milijardu kuna

Premda bi se (i) na osnovi spomenutih rekordnih brojki moglo zaključiti kako građani i bankari ‘idilično posluju’ – bolji poznavatelji prilika, kažu kako stanje i nije tako ružičasto. Ističu, kako je danas možda (i) primjerenije reći da štediše svoj ovogodišnji praznik dočekuju i sa spoznajom da je u novije vrijeme sve prisutniji i bijeg’ štednje iz banaka u druge investicijske kuće. Analitičari tu tvrdnju potkrepljuju i brojkama. Izračunali su, naime, kako su se samo u rujnu ove godine štedni depoziti i oročena štednja hrvatskih građana u poslovnim bankama ‘stanjili’ za više od 3 milijarde kuna u odnosu na prethodni mjesec. To je dosad i najveće (po obujmu) ikad zabilježeno (jednomjesečno) smanjivanje iznosa štednje stanovništva u našim bankama.

Na pitanje zašto je došlo ili dolazi do stagnacije, pa i smanjivanja štednje u bankama, analitičari spremno odgovaraju kako su hrvatski građani najveći dio ušteđevine samo u ovogodišnjem rujnu podigli, ne kako bi ‘pokrili’ povećane troškove života i luksuza (primjerice, nabavku novog auta) – nego prije svega radi kupovine dionica T-HT-a, ali i drugih dionica. Naime, sve više građana, umjesto u štednju, u novije vrijeme plasira svoju mjesečnu zaradu, pa i ušteđevinu u dionice (i)li u investicijske fondove. ‘Boju dresa’, kažu, mijenjaju iz jednostavna razloga što im ulaganje u dionice donosi, bar po dosadašnjim kretanjima, i nekoliko puta veće prinose nego da im štednja ostane ležati u bankama.

Analitičari u svojim predviđanjima idu i korak dalje. Naime, procjenjuju kako će već do 2009. godine hrvatski građani čak 32 posto ( ili gotovo trećinu) svojeg bogatstva ulagati u dionice dok će samo 7 posto imati (ili držati) u gotovini i na štednji. (lider.hr)

krecemo se prema europi..

počeo rat plakatima
(izvor: business.hr)
[smiley2][smiley2]

SDP s ovakvom propagandom sam sebi kopa grob..