primijetio sam da nema teme na kojoj bi se mogli postati linkovi ili zanimljivi tekstovi o investiranju i općenito gospodarstvu, a koji nemaju izravne veze s ticker-temama. no budući da mogu biti korisni i u interakciji s nekim osobnim investicijskim odlukama, predlažem da se sve relevantno pronađeno na sajtovima, ali i prepisano iz tiska, objavljuje upravo pod ovim naslovom.
i to bez komentara.
ma da, ali ovo ne bi bila tema na kojoj bi se postali linkovi na korisne stranice ili portale već objavljivale najnovije vijesti skinute s weba ili prepisane iz tiska,a nisu u korelaciji s drugim temama.
evo, mene bi recimo zanimala ova vijest:
31. oktobar 2007. godine —VLADE DIVAC NOVI VLASNIK VODE VODE— Vlade Divac upisan je u Agenciji za privredne registre kao vlasnik 100% preduzeća “Voda-voda” uz naknadu Vojinu Đorđeviću, bivšem vlasniku, od 2,865.000 EUR. U Ugovoru o prenosu udela između Vojina Đorđevića i Vlada Divca, koji je overen u Petom opštinskom sudu u Beogradu, piše da je potpisan 28. februara 2007. godine. Ima potpise i Vojina Đorđevića i Vlade Divca.
ili, recimo ovo:
SSSH se zalaže za proizvodnju automobila u Hrvatskoj
Za trajno poboljšanje robne bilance potrebno je dovesti barem dvije veće globalne industrije
ZAGREB Savez samostalnih sindikata Hrvatske pozdravio je raspravu o izloženosti domaćeg kreditnog sustava globalnim kretanjima na dugovnim tržištima, ali i upozorio na “izvore stvorene vanjske neravnoteže hrvatskoga gospodarstva”. Hrvatska je odavno ušla u područje znatne neravnoteže u pogledu međunarodne robne razmjene, što se iščitava postupnim povećanjem deficita tekućeg računa platne bilance. Tome nije razlog pretjerani rast raspoloživog dohotka stanovništva i neuravnotežena potrošnja, nego činjenica kako u realnoj sferi domaće potrošnje domaćim proizvodima malim dijelom možemo zadovoljiti osobnu potrošnju jer je domaća proizvodnja velikim dijelom ugašena. SSSH drži kvalitetnom dosadašnju monetarnu politiku koja u prijelaznom razdoblju može destimulirati daljnji rast zaduživanja bankarskog sustava. Pozdravlja namjeruHNB-a da se ne dopusti devizna kriza kao model uspostavljanja vanjske neravnoteže, kao i aktivnosti koje bi išle u smjeru razvrstavanja, odnosno stimuliranja kredita prema njihovoj namjeni. Trajno poboljšanje robne bilance i prestanak priča o krhkosti platežnih mogućnosti Hrvatske trajnije će se riješiti tek kada uspijemo dovesti solidnu proizvodnju automobila u zemlju te još barem jednu veću globalnu industriju, smatra SSSH. Sindikalci odbacuju gledišta da se konkurentnost robne bilance može unaprijediti fleksibilizacijom rada tako da se raskine svaka ugovorna dimenzija sigurnosti plaće.
(H)
ili ovo:
Hrvati u bankama imaju 104 milijarde kuna
Hina
30.10.2007 11:17
Svjetski dan štednje, 31. listopada, hrvatski građani ove godine dočekuju s rekordnim iznosom kunskih i deviznih štednih i oročenih depozita u bankama, većim od 104 milijarde kuna, što predstavlja 68 posto ukupnog iznosa depozita u hrvatskim bankama krajem kolovoza ove godine.
Ukupni su štedni i oročeni depoziti, prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), krajem kolovoza ove godine premašili iznos od 153 milijarde kuna i bili su 25,3 milijarde kuna veći u odnosu na njihovo stanje s kraja kolovoza prošle godine. Samo kod građana bilježi se pritom povećanje depozita od 9,3 milijarde kuna.
Hrvatski su građani krajem kolovoza u bankama imali 81,7 milijardi kuna deviznih i 22,3 milijarde kuna štednih i oročenih kunskih depozita.
Štedni i oročeni depoziti trgovačkih društava iznosili su pak krajem kolovoza 34,4 milijarde kuna i bili su 8,8 milijardi kuna veći nego u isto vrijeme prošle godine, dok su depoziti ostalih sektora (lokalna država, ostale bankarske institucije te nebankarske financijske institucije) gotovo udvostručeni, odnosno povećani 95 posto, na nešto manje od 14,6 milijardi kuna.
Najveći dio ukupnih depozita, odnosno više od 101,7 milijardi kuna, odnosi se na devizne depozite, dok su kunski na kraju kolovoza ove godine iznosili nešto manje od 51,3 milijarde kuna ili oko 33 posto ukupnih depozita.
U odnosu na stanje s kolovoza prošle godine, devizni su depoziti porasli 21,6 posto, odnosno za vie od 18 milijardi kuna, dok se kod kunskih depozita bilježi povećanje od 16 posto ili 7,2 milijarde kuna.
Razlika u “privlačnosti” deviznih i kunskih depozita vrlo je izražena kod građana.
Naime, devizni depoziti građana povećani su na kraju kolovoza ove godine u odnosu na isto vrijeme lani za 10,4 milijarde kuna, na 81,7 milijardi kuna, dok su kunski depoziti istodobno smanjeni za više od milijardu kuna.
Podaci HNB-a govore i da se građani češće odlučuju za oročenu štednju – od 104 milijarde kuna depozita građana na štedne se depozite krajem kolovoza ove godine odnosilo nešto više od 21 milijarde kuna, dok su istodobno oročeni depoziti bili na razini od gotovo 83 milijarde kuna.
Svjetskim se danom štednje obilježava sjećanje na Prvi međunarodni kongres štedioničara, održan 31. listopada 1924. u Milanu, na kojem su predstavnici svjetskih štednih ustanova tražili izlaz iz krize koju je prouzročio Prvi svjetski rat te zaključili da je štednja prijeko potrebna za razvoj čovječanstva.
Svjetski dan štednje ustanovljen je kako bi se ta potreba u borbi protiv siromaštva popularizirala širom svijeta, a odluku je donijelo 350 delegata iz 27 zemalja, koji su tada predstavljali oko stotinu milijuna štediša.
Postalo je uobičajeno da hrvatske, kao i ostale banke u svijetu, Svjetski dan štednje uglavnom obilježavaju različitim donacijama, kao i akcijama podizanja svijesti o nužnosti štednje, poput poklanjanja štednih knjižica, štednih kasica i sl.
Najava – Gospodarstvo – za srijedu, 31. listopada
ZAGREB, 30. listopada 2007. (Hina) – Najavljujemo važnije događaje za srijedu, 31. listopada.
ZAGREB – Nacionalno vijeće za konkurentnost kao partner Svjetskog gospodarskog foruma predstavit će rezultate “Izvješća o globalnoj konkurentnosti 2007.-2008.” istodobno s objavom rezultata tog izvješća koju priprema Svjetski gospodarski forum diljem svijeta. Na taj se način Hrvatska pridružuje mreži 131 partner zemalja koje prate kretanje svoje konkurentnosti na globalnoj sceni. Ove godine Hrvatska je šesti put uključena u “Izvješće o globalnoj konkurentnosti”, koje je u svijetu prihvaćeno kao vodeća mjerodavna usporedba podataka o konkurentnosti i gospodarskom rastu razvijenih zemalja i zemalja u razvoju. Poziciju zemlje u Izvješću odredili su javno dostupni podaci vezani za 12 faktora globalne konkurentnosti te rezultati istraživanja mišljenja gospodarstvenika u zemlji (11,00 sati, HND, Perkovčeva 2).
ZAGREB – Turistička zajednica grada Dubrovnika predstavit će program “Dubrovnik zimi 2007/2008” (10,00 sati, Hotel Dubrovnik, Gajeva 2).
Izdana 300 milijuna eura vrijedna tranša državnih obveznica
ZAGREB, 30. listopada 2007. (Hina) – U prvu kotaciju, odnosno Službeno tržište Zagrebačke burze uvršteno je 300 milijuna eura vrijedno dodatno izdanje državnih obveznica RHMF-O-19BA, a prvi trgovinski dan tom tranšom bit će 31. listopada, objavili su sa Zagrebačke burze.
Obveznice nose nepromijenjivu godišnju kamatnu stopu od 5,375 posto, a dospijevaju 29. studenog 2019. godine.
Ovo će izdanje biti konsolidirano s prvom tranšom državnih obveznica RHMF-O-19BA, koja je iznosila 200 milijuna eura.
Pokrovitelji uvrštenja ovog izdanja su Erste & Steiermaerkische banka, Privredna banka Zagreb, Raiffeisenbank Austria i Zagrebačka banka.
Odluku o dodatnom izdanju državnih obveznica donijela je hrvatska Vlada na svojoj prošlotjednoj sjednici, kada je i objavljeno da će se sredstvima od ovog izdanja refinancirati kratkoročni devizni krediti kod domaćih banaka kojima su u srpnju ove godine izvršene otplate inozemnog duga po osnovi dospjeća Samuraj obveznica, te obveza prema Londonskom i Pariškom klubu.
Kina svjetski šampion po vrijednosti IPO-a na burzama
HONG KONG, 30. listopada 2007. (Hina/Reuters) – Kinesko tržište dionica u trećem ovogodišnjem tromjesečju osvojilo je vodeću poziciju u svijetu po vrijednosti prikupljenog kapitala, pokazala je najnovija studija konzultantske tvrtke Ernst & Young, objavljena u utorak.
Kompanije u Kini i Hong Kongu prikupile su u trećem tromjesečju početnim javnim ponudama (IPO) dionica čak 14,3 milijarde dolara, odnosno više nego dvostruko više nego u istom razdoblju prošle godine. Tri najvrednije početne javne ponude, uključujući uvrštavanje u kotaciju šangajske burze dionice Bank of Beijing, također su zabilježene upravo u Kini.
Ostala tržišta u razvoju, poput brazilskog i indijskog, također su imala rekordno intenzivnu aktivnost na području uvrštenja dionica u burzovnu kotaciju dok su početne javne ponude na razvijenim tržištima bile pod pritiskom problema na tržištima zajmova.
Što se tiče prognoza za četvrto tromjesečje, proteklih su godina najbolji rezultati u početnim javnim ponudama prikupljeni upravo u tom dijelu godine, a u Ernst & Youngu očekuju da će taj trend biti nastavljen i ove godine.
“Bude li sačuvano pozitivno raspoloženje ulagača, imamo razloga vjerovati da će ukupna vrijednost kapitala koji će kompanije u Kini i Hong Kongu u 2007. prikupiti putem početnih javnih ponuda bez većih problema premašiti 50 milijardi dolara”, kazao je novinarima partner Ernst & Younga Joe Tsang.
U 2006. početnim je javnim ponudama na čitavom teritoriju pod suverenom vlašću Kine, dakle uključujući Hong Kong, Makao i Tajvan, prikupljeno ukupno 57 milijardi dolara.
Drugo je mjesto na ljestvici Ernst &Younga zauzeo Brazil s ukupnom vrijednošću kapitala prikupljenog početnim javnim ponudama dionica na burzi od 9,3 milijarde dolara. Na trećem je mjestu SAD s odgovarajućom vrijednošću od 8,3 milijarde dolara.
Karlovačko skuplje 3,5 %, a Ožujsko od Nove godine
Piše: M. Kuskunović
ZAGREB – Nakon čokolada i ulja u Hrvatskoj će doći i do povećanja cijena piva. Prva najava stiže iz Karlovačke pivovare koja će od 19. studenog na tržište svoj brand prodavati po 3,5 posto višoj cijeni, dok drugi najveći prozvođač – Zagrebačka pivovara -rast cijena najavljuje za početak sljedeće godine.
Naime, na globalnom tržištu neke od osnovnih sirovina za proizvodnju piva poskupjele su u rujnu za više od 50 posto u odnosu na prošlu godinu. Pero Ivanković, predsjednik Udruženja proizvođača piva i jedan od čelnih ljudi Zagrebačke pivovare kaže kako je nemoguće izbjeći globalni poremećaj.
Što se tiče Zagrebačke pivovare, ona ima ugovore do kraja godine, pa u tom razdoblju neće biti povećanja cijena, ali obzirom na globalna kretanja sumnjam da ćemo moći izbjeći korekciju.