Kakav je Hrvoje Prpić ICT poduzetnik??? Pravim ICT firmama svaka čast, ali on nije nikakav ICT poduzetnik, nego najobičniji trgovac. Isto kao i Stipo Matić iz M-San. Kupuvali/kupuju po Kini bofl robu i ovdje ju prodaju uz 1000% marže, uglavnom državi. Najveće postignuće HP je što je svoj biznis prodao prije nego što je riknuo.

Hrvoje Prpić nije nikakav investitor,več osoba koja je imala više sreće nego pameti i utrpala dionice drugima po dobroj cijeni.

Da nije prodao HG spot ( u stečaju ) sada bi bio na prosjačkom štapu, to je trgovac a ne poduzetnik, zapravo se kod nas trgovci smatraju poduzetnicima.

Prpiću što će biti sa poslom zbog napretka tehnologije nitko ne zna jer ako tehnologija bude ugrožavala mnoge poslove onda će i oni koji kao i budu imali poslove spiralno propadati jer neće imati kome prodavati proizvod…
No imamo jako tehnološki napredne zemlje kojima tehnologija nikako ne utječe na tržište rada zbog pametne regulacije i pametnih ulaganja…

IT nije i ne može biti temeljni sektor..IT poboljšava druge sektore…
Farmeron analitički sustav nikako ne bi mogao postojati bez poljoprivrede…

Dalje,ono što se predstavlja kao progres je često vrlo upitno…
Naime, najčešće se poljoprivreda uzima kao područje u kojemu se desio prvi tehnološki proboj…Dok malo tko može negirati dobrobiti određene(ali samo određene) mehanizacije za učinke u poljoprivrednoj proizvodnji zadnjih desetljeća napredak u poljoprivredi je krajnje upitan…jedna gospođa iz Indije je dokazala da produktivnost u poljoprivredi uopće nije narasla jer ekonomisti računaju ukupan output ,odnosno količinu hrane( to što je hrana jako loša nutritivno i zdravstveno gospodu ekonomiste uopće ne zanima) u odnosu na broj ljudi koji direktno rade u polj.proizvodnji a istina je da se treba računati i na proizvođače u kemijskoj industriji,logistici,biotehnološkim kompanijama koji rade u poljoprivredi i ispada da i dalje jako puno ljudi radi zbog poljoprivrede…I kada se još nadoda k tome i ekološki otisak koji uzgoj mesa i još neke kultura ostavljaju, prilagođena cijena hamburgera nije 30ak kuna već 1000 kuna… svakim danom uništavamo mogućnost buduće reprodukcije…
Tako da je upitna dugoročna održivost povećane produktivnosti , koja ionako proizvodi vrlo upitne proizvode no moguće je da se želi kreirati stanje u kojem se mnogi ne sjećaju da je postojala nekada puno zdravija hrana..Ja osobno se još uvijek sjećam zdrave domaće hrane za kojom je među osviještenim potrošačima povećana potražnja….isto tako je i robotizacija upitna sa aspekta energije i potrebitih materijala…predlažem Prpiću da pročita malo o reperkusijama koje izaziva shale gass tehnologija koja sada navodno osigurava jeftiniju energiju….
Veliki problem su monopolistička ponašanja u ekonomiji (pitanje je načeo Marušić) gdje određeni krugovi nastoji kontrolirati i centralizirati i novac i proizvodne procese pa tako onemogućuju neovisnost ljudi u npr. proizvodnji zdrave hrane krz namještene zabrane, licence i slično

Nevjerovatni likovi…komentari suvišni.
Samo me čudi da nisu zvali direktore i vlasnike IN2, Croz, i inih IT tvrtki.
Nekako mi se ONI čine kompetentniji za suvislo komentiranje.