Počeli su napisi u novinama (Glas Istre) da se uskoro očekuje uvrštenje dionica Istra d. d. na burzu.
Navodno je prospekt na stolu HANFE i čeka se službena potvrda o odobrenju.
Ovako izgleda prvih 10 na dan 10. 8. 2007.
Vlasnik računa Stanje [%] Vrsta računa
1. PULJANKA D.D. 40.904 62,95 Osnovni račun
2. ANDRE D.O.O. 3.085 4,75 Osnovni račun
3. PULJANKA-BRIONKA D.O.O. 2.274 3,50 Osnovni račun
4. CENTAR BANKA D.D. 2.188 3,37 Skrb. račun
5. FLORIČIĆ KRISTIJAN 1.848 2,84 Osnovni račun
6. HRVATSKI FOND ZA PRIVATIZACIJU 1.282 1,97 Osnovni račun
7. BRIONKA D.D. 1.270 1,95 Osnovni račun
8. GEO BIRO D.O.O. 1.000 1,54 Osnovni račun
9. URLIĆ LEO 940 1,45 Osnovni račun
10. VAJCENFELD KOLIN 759 1,17 Osnovni račun
Ukupno: 85,49
PROŠLOTJEDNI članak u Glasu Istre koji je najavio da će za malo više od mjesec dana, točnije 27. rujna, na sastanku dioničara Puljanke d.d. i Istre d.d. odlučivati o dokapitalizaciji potonjeg poduzeća nehotice je otkrio još jedan privatizacijski skandal u režiji “ništa ja nisam znao“ Damira Polančeca, predsjednika Upravnog odbora Hrvatskog fonda za privatizaciju i potpredsjednika Vlade RH.
Povećanje temeljnog kapitala Istre za 45,4 milijuna kuna izdavanjem dionica nominalne vrijednosti 1700 kn, uplatom u stvarima, pravima i novcu, bila bi možda rutinska stvar, da se dokapitalizacija najvećim dijelom ne obavlja imovinom Puljanke d.d., što je stručna služba HFP-a još 2005. ocijenila neprihvatljivim.
Stručnjaci Fonda prednost daju Puljankinim konkurentima
Naime još 20. svibnja 2005., u vrijeme kada je Fondom za privatizaciju još predsjedao Damir Ostović, isti čovjek koji će ni tri mjeseca kasnije biti razriješen svoje dužnosti zbog skandala s hotelima Liburnija, Upravni odbor HFP-a na čelu s Damirom Polančecom donosi odluku o prodaji 43.904 dionice Istre d.d. u stečaju tvrtki Puljanka d.d. koja za 67,57% temeljnog kapitala Istre plaća 31 milijun i 250 tisuća kuna.
Na javni natječaj za privatizaciju Istra d.d. u stečaju javila su se tri ponuđača: Hoteli Novi d.d. Novi Vinodolski (koji su nudili 42 milijuna i 100 tisuća kuna za dionice) i Benz d.o.o. (koji je nudio 40 milijuna i 100 tisuća kuna). Naravno, sama cijena koja se nudi za dionice ne mora biti ključni faktor koji određuje odluku o privatizaciji. Tako je Puljanka ponudila investicijska ulaganja od 158,034.351 kuna, od čega 70 milijuna kuna (malo manje od 50%) iz vlastitih sredstava, a kao sredstvo osiguranja tih ulaganja ponudila je založno pravo na zajedničkim nekretninama (nekretninama Puljanke i Istre – što se po ničemu ne razlikuje od zalaganja dionica KIM-a za kupnju istoga što je premijer Ivo Sanader nedavno ocijenio neprihvatljivim). Puljanka je ponudila daleko veći iznos investicijskih ulaganja od konkurenata, ali isto tako i daleko najslabije jamstvo. Naime u “Analizi dopuna obvezujućih ponuda za društvo Istra d.d. u stečaju“ koje su izradile stručne službe HFP-a jasno kod kategorije Investicijska ulaganja stoji sljedeća napomena: “Sredstvo osiguranja ispunjenja ove obaveze ponuđeno od ponuditelja Puljanka d.d. Pula, koji nudi založno pravo na zajedničkim nekretninama društva smatramo NEPRIHVATLJIVIM“. Hoteli Novi ponudili su 100 milijuna kuna, od čega 80 milijuna iz vlastitih sredstava, a Fond je njihovu ponudu i po kvaliteti izvora i po sredstvu osiguranja (bankarska garancija, uz priloženo pismo namjere Hypo Alpe Adria banke, ili korporativno jamstvo) ocijenio najboljom.
Nelogična i neshvatljiva odluka Upravnog odbora Fonda
I po ostalim dijelovima ponude, Fond je ocijenio da su druga dva ponuditelja u prednosti, dok je jedino po čemu je Puljankina ponuda povoljnija bila obaveza da će zadržati radnike na pet godina (druge dvije tvrtke obvezale su se to napraviti na godinu dana, s tim što se Benz dodatno obvezao zaposliti dodatnih 100 radnika u roku od 2 i dodatnih 400 u roku od četiri godine). Zaključak i prijedlog Fonda, koji je potpisao Ostović osobno, kaže da su najprihvatljivije ponude one Hotela Novi i Benza, niti izrijekom ne spominje Puljanku. Unatoč tome Damir Polančec potpisuje odluku o privatizaciji Istre u korist najslabijeg ponuđača – Puljanke d.d.!
nastavak…
Uz Dambu smo jači!
Što se sada 2007. događa, kao slučajno samo nekoliko mjeseci pred izbore? Upravo ono što je Fond predvidio kao “neprihvatljivi” razvoj događaja. Naime, Puljanka bi trebala upisati 45,4 milijuna kuna dionica, i to 13,1 milijun kuna u potraživanjima Puljanke prema Istri, samo 1,46 milijuna kuna u novcu, a ostatak, 30,85 milijuna kuna prijenosom nekretnina Puljanke. Ova dokapitalizacija Istre dvije godine nakon privatizacije tek je prvi dio (dvije sedmine) ulaganja na koja se Puljanka obvezala kad je od HFP-a dobila privatizaciju Istre d.d. u stečaju. U toj cijeloj dokapitalizaciji jedino iznos u novcu nije problematičan. Dokapitalizacija potraživanjima koja su mogla u protekle dvije godine nekontrolirano rasti u korist Puljanke je stara poznata tehnika pretakanja iz šupljeg u prazno u korist većinskog vlasništva poznato iz vremena kutleraja. A dokapitalizacija prebacivanjem nekretnina iz jedne firme u drugu ne predstavlja nikakva stvarna ulaganja u Istru niti nova sredstva za razvoj, kao što su to točno procijenile stručne službe HFP-a prije dvije godine. Koja jamstva ima HFP za osiguranje obećanih 158 milijuna kuna, od kojih je izvjesno da Istra d.d neće vidjeti puno?
Najveći dioničar Puljanke je od kraja 2005. Albert Faggian, koji je svoje dionice kupio od nikog drugog do Miroslava Kutle (radi li se možda o vraćanju dugova prema Miroslavi Kutli – kojega se ovih dana u istom kontekstu spominje i oko KIM-a). Faggian je usto i predsjednik Uprave Istre. Drugi najveći dioničar Puljanke je Brionka, a njezin je direktor Korado Soldatić, koji je ujedno član Uprave Puljanke. Soldatić putem Brionke i svog udjela kontrolira više od 17 posto dionica Puljanke. Njih dvojicu (Faggiana i Solatića) istarske novine svrstavaju među najbogatije istarske dioničare i nazivaju ih “vladarima pulske maloprodaje i nekretnina“.
Nema “nisam znao”
Čovjek suočen s ovakvim podacima ostaje zapanjen. Upravni odbor HFP-a, pod ravnanjem Damira Polančeca 2005. dodjeljuje natječaj za privatizacijom Istre tvrtki koja je, po mišljenju Fondovih stručnjaka, dala najslabiju ponudu. Očigledno je da nedavna privatizacija KIM-a, po istom obrascu, nije bila izuzetak, već nastavak dobro uhodane privatizacijske prakse HDZ-a, kojom bi se nakon svih ovih otkrića trebalo itekako pozabaviti Državno odvjetništvo, a ne gubiti vrijeme na operaciju Maestro, za koju postaje sve više jasno da se radilo o neuspjeloj promidžbenoj akciji Ive Sanadera, s ograničenim djelovanjem. I u ovom slučaju, kao i u slučaju KIM, potpis na odluku stavio je osobno potpredsjednik Vlade i predsjednik Upravnog odbora HFP-a Damir Polančec i time konačno zaslužio crveni karton, u ovoj privatizacijskoj utakmici bez kraja.
Prema mojim informacijama izlazak Istra. d.d. na burzu se očekuje slijedećeg tjedna.
Molim moderatore da uvrste ovu temu u listu dionica za pretraživanje (gornji lijevi ugao [smiley2])
floki se lijepo pozicionirao [smiley7]
hoćemo za njim ili… ?[smiley10]
Nazocan 🙂
Nego eto, podigli se i lupaju po asku nalozi na puljanci i brionci. Jos kad bi stigli neke decke u zatvor staviti bilo bi jos bolje ali dobro je i ovako.
Nazocan 🙂
Nego eto, podigli se i lupaju po asku nalozi na puljanci i brionci. Jos kad bi stigli neke decke u zatvor staviti bilo bi jos bolje ali dobro je i ovako.
Bit će i toga uskoro, izbori se bliže.
Evo još malo o dokapitalizaciji tvrtke Istra d.d.
EKONOMSKI stručnjak i premijerski kandidat Ljubo Jurčić, u razgovoru za Index pojasnio je kako privatizacija na “hrvatski način” – u kojoj je između ostalog “normalno” da se kao jamstvo privatizacijske ponude založiti imovina tvrtke koja se privatizira – moguća, ali samo u zemljama s jakom tržišnom ekonomijom, među koje Hrvatska još ne spada.
“Jedan od elemenata loše privatizacije u Hrvatskoj jest upravo davanje imovine u zalog i to imovine one tvrtke koja se privatizira. To znači da onaj tko se (u Hrvatskoj) natječe u privatizaciji tvrtke ne treba imati nikakav bonus niti ikakav ekonomski potencijal, već sve što mu treba jest dobra politička zaleđina tj. dobra politička veza. ” – pojašnjava Jurčić dodajući kao je u Hrvatskoj privatizacijski sustav u svojoj osnovi kriv i nepravilan.
Drugi model privatizacije “na hrvatski način”, ukoliko prva opcije ne može “proći”, jest organiziranje menadžerskih kredita.
“Proglasi se netko menadžerom, i samim tim što je šuplji menadžer on može od banke dobiti kredit za preuzimanje određene tvrtke. To su dva glavna razloga koja su upropastila hrvatsku privatizaciju i dovela ju do tako loših rezultata.”
Analizirali smo Istru d.d., ali bez konkretnih odluka
“Što se tiče slučaja Istre, sjećam se da smo u vrijeme dok sam bio na čelu Upravnog odbora Fonda za privatizaciju, 2003. godine, razgovarali o toj tvrtki, ali nismo našli pravo rješenje. Mi u Fondu smo imali jedno stajalište koje je bilo samo početna pozicija, ali je lokalna uprava također imala neke ideje kako riješiti problem Istre d.d. Koliko se sjećam oni su uglavnom bili zainteresirani samo za jednu robnu kuću, mislim da se nalazila u centru Pule, a ne za cijelo poduzeće. Mene kao predsjednika Fonda interesirao je opći društveni interes, nastavljanje gospodarske aktivnosti i zapošljavanje, a ovdje je, koliko se sjećam, bio interes samo za robnu kuću.” – pojašnjava Jurčić te ističe kako tada nije došlo do nikakvog formalnog zaključka o privatizaciji već je samo izvođena analiza prednosti i nedostataka privatizacije Istre d.d.
Jurčić pojašnjava kako, za razliku od brojnih hrvatskih slučajeva, privatizacija nije svrha sama sebi, već ona predstavlja instrument koji treba poslužiti postizanju nekih drugih ciljeva, poput pozitivnog poslovanja, razvoja tvrtke, zapošljavanja i uspješnog izvoza.
U pogledu saniranja dosadašnjih propalih privatizacija i provođenja novih Ljubo Jurčić obećaje kako će, ukoliko nakon jesenskih izbora postane premijerom hrvatske vlade, privatizacije biti jedan od instrumenata povećanja efikasnosti pojedine djelatnosti hrvatskog gospodarstva i provodit će se u okviru strategije razvoja pojedine djelatnosti.
Jedno od sredstava koje bi trebalo pomoći provođenju tog plana jest uvođenje računa financijskih transakcija, koji pokazuje kako novac kruži u pojedinoj financijskoj transakciji tj. prati kretanje novaca između građana, poduzeća, države i banaka. Također Jurčić kaže kako će njegova vlada gledati sve ugovore o privatizaciji i nadzirati provođenje ugovornih točaka za svaku pojedinu privatizaciju.
Jurčić napominje kako ne planira ići bukvalno protiv privatizacije već namjerava provjeravati pojedine elemente postojećih ugovora i sustava kako bi se utvrdilo da li se ugovorne obveze izvršavaju. Dodaje kako se nikoga neće unaprijed optuživati za bilo što, već je namjera proces privatizacije učiniti potpuno transparentnim sa ciljem društvenog interesa…..
nastavak…
Račun financijskih transakcija u Hrvatskoj za šest mjeseci
Jurčić smatra da će u Hrvatskoj biti određenih problema u pogledu uvođenja računa financijskih transakcija, ali napominje kako je Hrvatska kao kandidatkinja za punopravno članstvo u EU dužna uvesti takav nadzor toka financija kako bi se u svakom trenutku znalo gdje se nalazi novac i kako bi se njime onda moglo upravljati.
Uvođenje nadzora financijskih tokova omogućuje državi efikasno upravljanje novcem, a Jurčić kaže kako bi se prema njegovom planu Hrvatska narodna banka, Ministarstvo financija i Državni zavod za statistiku sa svega nekoliko ljudi moglo efikasno baviti tim poslom te bi u roku šest mjeseci mogli uspostaviti prvo izvješće o računu financijskih transakcija.
Premijerski kandidat kaže kako uvođenje spomenutog računa omogućuje transparentno gospodarenje, te je javnom objavom podataka onemogućena zloporaba financijskog kapitala koji u određenom trenutku kola u Hrvatskoj.
Račun se ne bi bavio time tko je i na koji način došao do novca, ali bi mogao poslužiti za izvlačenje podataka o zloporabi novca i njegovom eventualnom nestanku u raznim financijskim transakcijama, zaključuje Jurčić.
Maček nije upoznat sa slučajem
Glasnogovornik Vlade Ratko Maček, koji se nalazi na godišnjem odmoru, u kraćem razgovoru za Index je kazao kako nije upoznat sa slučajem, te kako detalje oko privatizacije Istre d.d. mora provjeriti s potpredsjednikom Polančecom.
Nakon dogovorenih pola sata čekanja je kazao kako večeras nije uspio stupiti u kontakt s Polančecom te je preporučio da ga vezano za slučaj nazovemo sutra.
Istra d.d. – uvrštenje u Kotaciju JDD
(2007-08-17)
Dana 20. kolovoza 2007. godine, u Tržište dionicama javnih dioničkih društava biti će uvrštene redovne dionice Istra d.d. iz Pule.
Trgovina predmetnim vrijednosnim papirima počet će u istog dana (20. kolovoza 2007. godine) pod burzovnim simbolom ISTR-R-A putem trgovinskog sustava BTS.
Vidim da je netko piknuo brnk dok jos ima jeftino, vjerojatno utjecaj pocetka trgovanja istrom. Vjerujem da ce ove cijene vec u ponedjeljak biti smjesne (mislim i na pljk naravno) [smiley1]