PK Osijek nekad obrađivao i do 70.OOO hektara zemljišta
U zenitu svog uspona IPK Osijek je oko 1985. godine u svom sastavu imao Tvornicu šećera, Kandit, Tvornicu mlijeka, Tvornicu kruha, keksa i vafla Sloboda, Pivovaru, Oranicu, Frigis, IPK Ratarstvo-stočarstvo, IPK Poljoprivredno-znanstveni centar, Robnu kuću IPK, čepinsku uljaru, Kudeljaru, Papuk Našice, Erdutske vinograde, Žitar Donji Miholjac, tvrtku u Slatini, Namu, hotel Turist u Osijeku i hotel u Opatiji, Ribnjačarstvo Donji Miholjac. Tada je obrađivano oko 70.000 hektara poljoprivrednog zemljišta, od čega 60.000 ha oranica, a ostalo su bili pašnjaci. Danas se može čuti da mnogi koji su željeli uništiti IPK Osijek, u čemu su i uspjeli, nisu bili ni svjesni što je jedan takav sustav značio za ovu regiju, kakav je ugled imao u svijetu, a još ga uvijek ima, u što se mogu uvjeriti kada putuju u neku zemlju.

KOLIKO JŠ IMA NE ZNAM, ALI AKO IMAŠ ULJARU ….

ŠTO JE OSTALO OD IPK?
Do 1999. godine u IPK-u Osijek provedena je financijska konsolidacija, između ostalog i na način da su međusobno podmirivane obveze prema IPK grupi. – Dio obveza otpisala je i država i dobavljači. Iste godine upućen je zahtijev za dobivanje koncesije nad poljoprivrednim zemljištem koje je obrađivano od prije. Budući da je prije toga došlo i do promjene vlasničke strukture IPK Osijek, kada su, na temelju Zakona o privatizaciji, radnici postali vlasnici polovine u svakoj od tvrtki, stvoreni su svi preduvjeti za privatizaciju prema modelu radničkog dioničarstva koje je tada zagovarala IPK-ova uprava. U vlasničku strukturu planirano je bilo uključiti i seljake, zadruge i proizvođače roba te umirovljenike. Međutim, navodno tadašnja koalicijska vlada nije željela takav koncept. Preko Ministarstva poljoprivrede planirali su spajanje hrvatske industrije, ali bez osječke Šećerane, Kandit pripojiti Krašu, Mljekaru Luri, Uljaru Agrokoru… Kako bi izbjegli Vladinu namjeru da ovo područje pretvori u sirovinsko, u IPK-u su prešli na drugu strategiju, spasiti što se god moglo spasiti. Potporu tom konceptu dao je tadašnji Nadzorni odbor i bitka za IPK je započela preko Kandita, jedine zdrave tvrtke. Preko Kandita spašena je osječka šećerana, Tvornica stočne hrane, bivša farma Orlovnjak (sada Holstein), IPK svinjogojska farma Lipovača-Prkos Erdut te tvrtke Zavod za ekonomiku i Premisa.

Nagradno pitanje glasi: koliko zemljišta imaju u svom vlasništvu? Nije bitno koliko obrađuju.

Ovo pišem, ne da bi drukao za i protiv, već da vas ne zbune različiti pojmovi: obrađivati (npr. državnu zemlju) i imati u vlasništvu. Svojevremeno je to mene zbunilo na BLJE jer sam mislio da imaju brda i doline. A ono ispalo …

TU SI U PRAVU !!!

Pa čemu tolko pumpanje? tko vam kriv kada se niste na vrijeme iskrcali!!!! samo da kažem udio u uljari čepin je 200kn pa sad vidi[smiley1]

Da,tako je[smiley2]

Da, a kad sam pisao o pršutu i ulju,sprdali ste se sa mnom

I SLMK IMA 20000m2 ZEMLJIŠTA U CENTRU OSIJEKA A NOVODNO IDE TRGOVAČKI CENTAR KOLIKO BI TO ONDA TREBALO VRIJEDITI?[smiley8]

MEDO JEDAN!!!! da čitaš form znao bi ili se praviš malo mulast!!!
cijena slmk je 53kn koja ima zemljište u centru osijeka uljara čepin udio 200kn koja također uma puno zemljišta
A tu prićate o ipko koliko on vrijedi samo da pokažem ljudima usporedbu s ovom firmom da znaju na ćemu su ne da dionica koja vrijedi 100kn plafon plaćaju 380kn a čak zaboravih usporediti i belje?????
[smiley1][smiley1][smiley1]