Sve dalje, pišeš sve veće gluposti – pernati proroče. I ja sam prerano izašao iz mnogih dionica ali nisam toliko zavidan da bih drugima kvario veselje. Da nisi možda Međimurec (narod poznat po zavisti i jalu)?
Izvrsno! Mrzim dobrotvore!
Grbešić: Razišli smo se zbog nesuglasja u strategiji razvoja
Mirko Grbešić, vlasnik tvrtke Mepas iz Širokoga Brijega (Bosna i Hercegovina), u čijem sustavu djeluje bjelovarski Koestlin, konditorska tvrtka koja je do prije tri dana bila vlasnik 24 posto dionica IPK Kandit, o razlozima prodaje dioica na Zagrebačkoj burzi, a time i jednostranog prekida stateškog partnerstva s Kanditom, nije bio razmetljiv na riječima.
– Osnovni razlog zbog kojeg sam odlučio prodati paket dionica Kandita leži u različitom pogledu na strategiju razvoja Kandita. S 24 posto vlasništva, sa šećeranom kao core-businessom čije učešće u Kaditu čini približno 80 posto ukupnog prihoda, te nemogućnosti kvalitetnog učešća u kreiranju bitnih zbivanja u grupi Kandit, odlučio sam se prodati dionice i tako ojačati poslovanje Koestlina, rekao nam je jučer Grbešić, te dometnuo kako je, budući da je zadržao određeni broj dionica u vlasništvu Kandita (približno pet posto), dogovoreno da će suradnja ostati nepromijenjena, odnosno da će njegova tvrtka Mepas i dalje predstavljati Kandit u BiH, a on osobno podržavati poslovnu suradnju Koestlina i Kandita, sve na obostrano zadovoljstvo. A na pitanje o njegovu ponovnom interesu za kupnju osječke tvrtke Karolina, ranije Slobode, u kojoj je u jednom trenutku imao čak i većinski vlasnički udjel, Grbešić ističe kako nije bilo nikakvih razgovora s njezinim vlasnikom na tu temu. (N.V.)
Nije zgorega ponoviti:
Podsjetimo, samo dva tjedna nakon održane Glavne skupštine IPK Kandita (21. svibnja), na kojoj je Mirko Grbešić postao član Nadzornog odbora, a neki od njegovih menagera i članovi Uprave, nakon koje je čak i predstavljen razvojni plan tvrtke, Grbešić je na Zagrebačkoj burzi ponudio najveći dio svojega paketa od 24 posto dionica Kandita, koje su doslovno razgrabljene.
Lagano probijanje prema 1.300 kuna.
Kupnja – IPKK-R-A
200 1.313,00
120 1.312,12
25 1.311,00
46 1.310,03
500 1.310,01
Prodaja – IPKK-R-A
33 1.320,00
50 1.334,99
75 1.335,00
30 1.338,00
49 1.340,00
Neka se otvore one tisućice na kupnji
U Managaeru Večernjeg lista ima članak o šećernoj industriji, sljedeći korak novo formirane zajedničke firme sve tri šećerane je projekt bioetanola. Nema zime za naše šećerane [smiley2]
Da se malo prizemljite:
ma moguće je da se valja, kao što sam već i napisao negdje to datira još iz sredine devedesetih, ali tada se nisu mogli udružiti, jer su se bojali jedni drugih, a istovremeno je svatko od tih glavonja mislio da je pametniji od ovog drugog i kak će ga za….ti i prodati šećer nekom njegovom kupcu. zapravo razmišljali su više o maldosti iz suhopolja, nk osijeku, odnosima s partnerima i sličnim stvarima. istovremeno šećer je izlazio iz šećerana isključivo kompenzacijama po cijenama i do 40% nižima od proizvođačkih. no dobro, pustimo prošlost, budućnost barem ova kratkoročna puno je svijetlija. ja osobno ne vidim veliku sinergiju od tog “udruživanja”. tržište izvoza je poznato (čak i viro prepušta one njemce osijeku) i tu se teško može dobiti puno veća cijena za 100 ili 150.000 tona za razliku od 30 ili 60.000. domaće tržište je zadnjih par godina bilo sporadično. glavni kupac je konzum koji ima deal s virom pa čak i njemu prodaje (tj. je prodavao) sirovi šećer, a bijeli poslije koristi kao plaćanje . jer kao što je poznato konzum mora uzeti u svim mogućim transakcijama. stvarnih proizvođača koji koriste bijeli kristalni šećer gotovo da i nema. velika ušteda u sirovini je teško ostvariva, jer i pored mogućeg udruživanja teško će osijek prepustiti viru sirovinsku bazu, jer je ni on nema dovoljno. ili mu treba dati nešto u kontru, ali to onda i nije baš udruživanje. što se tiče ostalih troškova vjerojatno se nešto da napraviti, ali sada svi oni imaju novca za prepayment tako da stvarno ne vidim kako bi došli do one spominjane cifre od 1xx mio kn. uostalom uz ovakvo poslovanje svaka će banka dati kredit. prošla su vremena kad si prema šećeranama pumpao ulazne cijene pa kompenzirao šećerom po 4,60 a prodavao ga kunu ispod. poslovanje je sada daleko transparentnije. to je što se tiče kratkoročnog razdoblja. ono srednjeročno (ulaskom u eu) mislim da većina od njih nije ozbiljno sagledala, nego uživaju u trenutačnim rezultatima. a kretanje dionice će biti vezano uz rezultate (koji će ove godine kod svih biti bolji od prošlogodišnjih), a ne direktno uz udruživanje, mada bi to trebalo biti uzročno posliojedično povezano.
Još uvijek traje iskrcavanje na IPKK.
Kupnja – IPKK-R-A
353 1.310,00
100 1.306,06
50 1.303,33
75 1.303,03
700 1.301,00
Prodaja – IPKK-R-A
11 1.311,00
200 1.321,90
7 1.322,00
10 1.323,00
25 1.333,00
Još uvijek traje iskrcavanje na IPKK. Kupnja – IPKK-R-A 353 1.310,00 100 1.306,06 50 1.303,33 75 1.303,03 700 1.301,00 Prodaja – IPKK-R-A 11 1.311,00 200 1.321,90 7 1.322,00 10 1.323,00 25 1.333,00
Sada će biti prava kupnja, tko proda proda, a tko kupi neka duže drži………. Pozdrav
Sada će biti prava kupnja, tko proda proda, a tko kupi neka duže drži………. Pozdrav
Da li staviti na 1300 ili još čekati, pitanje je sad?
Kupnja – IPKK-R-A
100 1.306,06
50 1.303,33
75 1.303,03
700 1.301,00
105 1.300,00
Prodaja – IPKK-R-A
200 1.321,90
10 1.323,00
25 1.333,00
17 1.333,91
50 1.333,94