nace, revizorska izvjesca su im koma – pa gdje su tu uopće biljeske revizora, toga upće nema
SVAKA SLICNOST SA AGRKOROM JE …… INTERESANTNA
ne mogu biti pametniji od ostalih
ni ja ne znam sto je prosrijedi – ali znam kad 100 milja bude otpisano – TIH 100 MILJA MORA BITI MANJE U AKTIVI – BILO NOVAC, BILO ZALIHE, BILO POTRAZIVANJA
i zato sam tu trazio jer su sukladenej napravili u stavci – kratkotrajna imovina
može biti su odlučili napraviti veliko pospremanje – pa i stanje zaliha i stanje potraživanja svesti na strogo realnu i stroggo konzervativnu osnovu
kvartal je prošao i cijela 2017
svi događaji su iza nas kakvi bili da bili
pitanje je što donosi novi 1Q i budućnost
da li je došlo vrijeme poboljšanja teško je još procijeniti
jer šećer još ne pokazuje znakove oporavka
jedino je sigurno? da Agrokora više neće biti u bilancama
nadam se ?
zalihe su velike
@plopro_…
Moraš gledati odnosno procjenjivati fwd P/E, a ne onaj retrovizorski.
Heh, ako ćemo iskreno, da je cijena šećera u uptrendu onda je uvijek bolje držati Viro jer je ta kompanija, lokalno gledano, pure play za šećer. Veća je i likvidnija, iako obzirom na vlasničku strukturu i lokalni karakter, ne bi me vjerojatno privukla ni jedna ni druga. IPKK je kompanija u okviru neke druge kompanije koja je opet ugurana u neki krovni holding. Tu, po mojoj procjeni nema kruha za dioničare jer će se to u nekome trenutku vjerojatno delistati po nekoj čudnovatoj cijeni. Ja to naravno ne znam i ne mogu znati, al razmisljam na glas. U Hrvatskoj će vjerojatno ostati desetak likvidnijih dionica na burzi koje žele biti na burzi, a ostale će se delistati i maknuti s nje. Nešto slično kao u susjednoj Sloveniji. I tko će htjeti trgovati s takvim kompanijama, trgovat će, a tko neće, ići će negdje drugdje. Takva burza s likvidnijim papirima i firmama koje žele biti na burzi ima smisla jer može postati, kao neki EM market ili dio nekog regionalnog ETF-a i predmet interesa inozemnih ulagača. Ovo što mi imamo je hrpa nekakvih bezveznih papira koji nemaju uređeno tržište, imaju većinskog i pretežitog dioničara i kojima cijena na burzi nije gotovo nikakav reper za vrijednost. Otuda, a kao zaključak… treba držati najveće i najbolje (najlikvidnije) kompanije ili one koje to nisu, a postoji velika vjerojatnost da će u sljedećih godinu, dvije ili tri biti preuzete.
Tesko je tu procijenjivat sve ovisi ako se postigne dogovor za prodaju kakva ce bit cijena secera u tom trenutku i kakvo ce bit stanje bilance
evo novih nadajmo se sada ispravnih brojki
http://zse.hr/UserDocsImages/financ/IPKK-fin2017-4Q-NotREV-K-HR_2.xlsx
.. da ovo bolje izgleda…
.. znaci bez ovog vrjednosnog usklađivanja smo oko 2.5 miliona u plusu za 2017. godinu…
.. da ovo bolje izgleda…
.. znaci bez ovog vrjednosnog usklađivanja smo oko 2.5 miliona u plusu za 2017. godinu…
pri ovim cijenam šećera, to graniči sa čudomm. dobri su , nema št
ipak, meni se čini da oni ova izvješća izbacuju onako preko neek stvari – em takva banalne pogreške, em masakriraju izvješće sa 100 milja otpisa, što nika dprije nije bilo, barem ja ne nalazim nigdje kod njih, a nemaju toliko pristojnosti da u jednoj napomeni objasne u čemu je stvar. pipunić meni se čini ni ne zna da se na burzi može dobiti novac, toliko on pazi na komunikaciju sa investitorima
A gle, Tvornica šećera doo je u vlasništvu Termes grupe, a Termes grupa u vlasništvu Žita doo. To je njima tek jedan dio poslovanja. Oni rade cca 2-2,5 milijarde kuna prihoda godišnje, a Termes grupa oko 600 milijuna kuna. Fokus je sad na mesu i mesnim prerađevinama i novom pogonu za pršute i suhomesnate proizvode. Na koncu 2016. godine Žito je imao vise od 2,5 milijarde kuna dugoročnih i kratkoročnih financijskih obveza i obveza iz poslovanja. Imaju oni i puno imovine, al to je velik sustav vezan na proizvodnju agrikultura i hrane i nije lako njime efikasno upravljati i profitabilno poslovati. Puno su rasli i organski i akvizicijski posljednjih godina, a u ovako lošem gospodarstvu nije lako balansirati cijelim tim sustavom. Vidjeli smo koliko je Belje zahtjevalo ulaganja i kakvi su bili povrati. Zato oko IPKK i cijelog sustava Žita treba biti realan. Jasno sagledati potencijale i rizike, a nadati se najboljem.