Zadnje sluzbeno dostupno odstupanje prosjecne cijene u EU i Londonske cijene je bilo 190 eura(u korist EU cijene):
"Međutim zadnja 22 mjeseca, do zaključno srpnja ove godine za koje su dostupni ovi podaci, to prosječno mjesečno odstupanje je palo na svega 24 eura."
Znaci, covjek govori o prosjecnom odstupanju u nekom periodu u zadnje dvije godine. U tom periodu je cijena u Londonu bila i višlje od prosječne cijene u EU (i to gotovo pola tog perioda).
EU trziste secera je bilo otok za sebe unutar svjetskog trzista svjetske cijena i cijene unutar EU nije imala neku veliku korelaciju. Brisanjem kvota, sigurno će te dvije cijene biti bliže.
Inace, proizvodnja sećera u EU ce ove godine porasti, no ona je će biti 5% ispod petogodišnjeg prosjeka.
Dobar dokument ovdje sa ocekivanjima u narednom periodu:
https://ec.europa.eu/agriculture/sites/agriculture/files/markets-and-prices/short-term-outlook/current_en.pdf
Inace, kod IPKK se meni sviđa što se ne radi samo o Šećerani, vec i o 3 ostale firme koje prioizvode dobit i imaju oko 10% udjela u prihodima. To nije zanemarivo. Njihovo poslovanje je stabilno i sve bolje (pogotovo farme Orlovnjak)
Daj bože da je cijena 500 eura i da to bude i dalje i da ovi sto nude ipod cijene da je to samo izolirani ncident.
U 2016 su u prosjeku prodali šećer po 542 eura. tu je sama secerana imala ca 6 molja
u 2015 po 452 eura tona – gubitak ca 40 milja
U 2016/ 17 su iali najbolju žetvu u povijesti i ako su u q1 2 i 3 prodavali u prosjeku 500 eura , imaju plus od 16 milja, ali samo zato što su im ostali prihodi porasli za 260 posto – sa 30 na 78 milja.
Ovdje ne dovodim u pitanje te prihode – svaki prihod je mila majka – i mlijeko i svinje i robna kuća, ali pokušavam ustanoviti njihovu rentabilnost – po ovome ispad da ispod 500 eura po toni njihova šećerana ne posluje sa dobiti. Govorim samo šećerana, bez ostalih subjekata koji dobro rade i sve, govorim samo šećera da vidimo koja im je prag rentabilnosti. meni ovako ispada, ako sam sto krivo izracunao, da netko da ispravak.
dobro recenzirano Viro 475 eura po toni Ipkk 500 eura po toni sve ostalo minus
U 2016 su imali velike investicije u pročistač otpadnih voda. Oko 10 milja eura ako se dobro sjećam. Vjerojatno je to dosta smanjilo rezultat.
Kampanja je pocela u 9. mjesecu pa je moguce da su i troskovi pripreme kampanje uzrok losijem 3Q.
Ne znam kako bi utvrdili razinu rentabilnosti. Mislim da nam je tu previse varijabli nepoznato.
Generalno gledano unutra zadnjih godina, mislim da je IPKK dobro vođena firma i da su se sigurno pripremili za ukidanje kvota (recimo farma Orlovnjak je pocela proizvoditi secernu repu) i da su dobro amortizirali ove probleme sa Agrokorom.
Šteta što su smo ispali u drazbovno trgovanje, ali vjerujem da cemo se vratiti sada kada se vidi da je Agrokor amortiziran.
U 2016 su imali velike investicije u pročistač otpadnih voda. Oko 10 milja eura ako se dobro sjećam. Vjerojatno je to dosta smanjilo rezultat.
Kampanja je pocela u 9. mjesecu pa je moguce da su i troskovi pripreme kampanje uzrok losijem 3Q.
Ne znam kako bi utvrdili razinu rentabilnosti. Mislim da nam je tu previse varijabli nepoznato.
Generalno gledano unutra zadnjih godina, mislim da je IPKK dobro vođena firma i da su se sigurno pripremili za ukidanje kvota (recimo farma Orlovnjak je pocela proizvoditi secernu repu) i da su dobro amortizirali ove probleme sa Agrokorom.
Šteta što su smo ispali u drazbovno trgovanje, ali vjerujem da cemo se vratiti sada kada se vidi da je Agrokor amortiziran.
Mislim da ovo neće biti slučaj – kapitalne investicije u pravilu se ne knjiže u tekući trošak, nego u dugotrajnu imovinu tj. vrijednost zahvata povećava dugotrajnu imovinu koja se onda amortizira iz gdoine u godinu. zamislite da npr neki hotel se izgradi i u toj godini vlanik hotela tereti rdig sa 150 milja kn koliko je stajao hotel – toga nema, zar ne.
To je kod manjih zahvata dvojebno – npr okrečite i ugradite novi prozor – je li to tekući trošak državanja i spada u rdig, ili je kto kapitaln investicija koja podiže vrijednost vas emovine. u ovom medutim slucaju to ne moze biti – postojenja, pogoni i sl. to su sasvim olito kapitalne investicije. svojedobno je bilo o tom riječi na atln pa prensoim ovdje jer je to korsino znati jer tu tko hoce moze zabasuriti puno dobiti kojekakvim radovima i poiravcima
Izgradnja žičare i svi troškovi vezani uz stavljanje u pogon rezultirali su fiksnom imovinom koja se onda amortizira kroz duži niz godina. Na isti način investicije koje produžuju vijek trajanja ili su nadogradnja postojeće nekretnine, stroja ili u našem slučaju žičare postaju nova imovina. Znači sav novac koji će se potrošiti za remont i unapređenje žičare postat će imovina koja će se amortizirati u narednim godinama. Prema tome ako cjelokupni trošak primjerice bude milijun kuna on će ući u bilancu kao povećanje fiksne imovine, a onda će se ako je vijek trajanja 5 godina amortizirati (umanjiti dobit) svake godine po 200 tisuća (pod pretpostavkom linearne amortizacije).
Sad da vidite da nije bas sve tako crno kako vam neki zele prikazat evo vam financijska usporedba secernog segmenta u zadnje dvije godine Sudzuckera iz njihovih prezentacija znaci jednog od najvecih evropskih proizvodjaca i ipkk samo secernog dijela bez ostalih komponenti
Znaci imate za 2015 godinu kod sudzuckera EBIT -2,7% i EBITDA od 1,7%
dok su za istu godinu 2015 kod IPKK te brojke EBIT -3,34% i EBITDA 4,09%
Za godinu 2016 sudzucker EBIT 2,6% i EBITDA 7,3%
dok je za 2016 g. kod ipkk EBIT 2,53% i EBITDA 8%
Brojke cak izgledaju bolje nego sta bi netko pretpostavljao jel da ?
Statusquo
Koji je odnos (pe i bpvs) kod suedzuckera i ipkk.
Tko bolje stoji?
Statusquo
Koji je odnos (pe i bpvs) kod suedzuckera i ipkk.
Tko bolje stoji?
Ne znam sudzucker nije samo secer pa da to tako jednostavno idemo usporedjiat ne bi imalo smisla. Secer je mislim negdi tek trecina prihoda, ali bitniji je ovaj segment iz koje se vidi da je i njima prag cijene gdje su profitabilni negdje na slicnoj razini jer su im marze skoro indenticne, sad drugo je usporedjivanje same kompanije i koliko mogu ici u minus na seceru, a da minus pokrivaju drugim operacijama, ali niti jednoj kompaniji nije u interesu radit na nuli.
m.investing.com
Probilo 15.
I dok cijena secera nastavlja rasti, održan je drugi sastanak EU sugar observatory. Njihovi zakljuci i predviđanja:
EU import will decrease significantly, possibly even below the level of DG AGRI’s first forecast of 1,5 million tonnes for the marketing year 17/18
EU export will at least double compared to the previous years. The rise could, according to some experts, exceed the initial estimates of DG AGRI (2.8 million tonnes) and rise above 3 million tonnes
…the difference between EU and world market prices is seen as decreasing. The stronger alignment with world market patterns is expected to make EU prices more volatile than observed under the quota system.
Evo upravo objavljeno. Prosjecna cijena secera u EU za 9. mjesec je bila 490 eura/tona:
To je pad obzirom na kolovoz za 2% (onda je bila 501 euro). Znaci, treci kvartal prosjek oko 497 eura/tona.
I dok cijena secera nastavlja rasti, održan je drugi sastanak EU sugar observatory. Njihovi zakljuci i predviđanja:
EU import will decrease significantly, possibly even below the level of DG AGRI's first forecast of 1,5 million tonnes for the marketing year 17/18
EU export will at least double compared to the previous years. The rise could, according to some experts, exceed the initial estimates of DG AGRI (2.8 million tonnes) and rise above 3 million tonnes
…the difference between EU and world market prices is seen as decreasing. The stronger alignment with world market patterns is expected to make EU prices more volatile than observed under the quota system.
To je to što sam i sam pisao – pritisak ka ujednačavanju eu cijena sa svjetskim cijenama. Jer tko god ima šećera za prodati nastojat će ga prvo prodati unutar eu gdje je cijena još uvijek višlja od ne- eu tzista i u tom nastojanju gurat ce cijenu naanize dokle goid eu cijen i svjetske cijen ne uhva neki ekvilibrij pa n ebude velike razlike izmedu prodati unutar eu i prodati an eu. tu c onda presudivati blizina trzista, prijevozni troskovi itd.
A napali me da pišem gluposti. 500 eura po toni – plakat ce svi – i francuzi, i svabe i mi – za tim razimama. I vec plaču, brijem.