!. Svabo zasije 100 hektara , svaki hektar 100 eura trošak, dobije 1400 tona šećera
Ipkk zasije 100 hektara, svaki hektar 100 eura tosak, dobije 900 tona šećera
Svabo je potrosio 100 x 100 = 10 000 eura i dobio 1400 tona šećera
Ipkk je potrošio 100 x 100 = 10 000 eura i dobio 900 tona šećera
da bi ipkk proizveo 1400 tona, mora zasijati 155 hektara i potrositi 155 x 100 eura = 15 500 eura
Svabo je za 10 000 euta proizveo 1400 tona, ipkk za 15 500 eura proizveo 1400 tona.
Bravo ipkk, imas jednako secera kao svabo. statusquo ce biti zadovoljan.
cijena secera nije 500 eura niti ce ikad vise biti u doglednoj budcucnosti. proguglaj celne ljude vira. ti si jako pametan pa ti mozda ne treba, vidim sve znas.
Kad si tako pametan, odgovori mi na jedno pitanje
1. Zasto je cijena sa 600 eura pla na 400 eura – da li zbog potraznje ili zbog ponude. i ako ciejna opet poraste ili dodatno padne, hoce li to biti zbog ponude ili zbiog potraznej ili oboje.
Ako ovo tocno odgovoris, priznajem te za sugovornika. Ako ne, odustajem. Ovo gore je abeceda.
Tvoj post je bio da ce proizvest manje secera ne da ce prinos po hektaru biti manji i tu sam ti jednostavno cinjnicno dokazao da krivo iznosis jer stanje je takvo da ce secera biti vise a ne manje, drugo sta si izjavio je da nemaju dobit jer je dobit dosla iz ostalih prihoda iako nigdi nisi dokazao da ti prihodi dolaze od nekih van poslovnih aktivnosti s tim vise da su takvi prihodi svake godine prisutni pa onda i ta teorija pada u vodu da nemaju dobit i tu moja rasprava zavrsava oko toga jer si tu falio napisat i to nije bila istina zato ovo sad skretanje s te teme nema veze jedno s drugim.
A sad si okrenio pisanje na prinos po t/ha da bi sta dokazao sta da si negdje drugdje u pravu, nigdje nisam ni spomenio da prinos po hektaru je bolji od cega nego od najvecih proizvodjaca njemaca i francuza pa to zna svatko bez da pogleda ikakve podatke.Ali ako ces vec se obazirat na to onda barem upotrebi neke konkretne brojke da nesto saznamo o tome kolika je razlika, a ne koristit brojke koje tebi odgovaraju, koja je poanta toga izracuna ako nije tocan ?
Vec sam ti napisao da prosjek njemaca nije 14 vec 12 u zadnje 4 godine al eto volis ocito pretjerivat u tim prikazanjima, nas je 8 za 4 godine samo za informaciju ako ces racunat po cetverogodisnjem prosjeku. Samo sta u ovome slucaju su prosjeci malo zavaravajuci jer kao sta je primjer ipkk rast prinosa je veci u zadnje 2 godine nego kod njemaca zato sta je nasa baza bila niza pa ako gledamo da je prosle godine prinos bio 11 ove godine se ocekuje valjda oko 9 jasno je da je zaostajanja u zadnje dvije godine puno poboljsano, s tim da je ove godine pad prinosa 20-25% zbog suse znaci bez toga prinos bi opet dosegao vise od 11 te je ocito da je nase zaostajanje sve manje izrazeno te je ocito najveci problem sada rijesavanje navodnjavanja jer da nije bilo suse imali bi i ove godine jako dobre prinose s malim zaostatkom od njemaca.I sad si u toj racunici koristio i troskove i stavio iste to nikako ne moze bit isto da li imas kakvi konkretan podatak u razlici troskova po nekoj jedinici da se moze usporedit jer ovako nabacivanje brojeva nema smisla jer sigurno niti imamo istu cijenu rada niti cijenu energije ni prijevoza, a vjerovatno ni gnjojiva da bi se atko usporedba radila.
Ako bude zainteresiranih kupaca. Ne vjerujem da je Robic dobio puno novca za udjel u Viru, a nedavno smo vidjeli sto se nudi za šećerane u vlasništvu Hellenic Sugar-a.
Cristall-Union je bio dao zajedničku ponudu s Virom. Šećerane ocito tenutno nisu bas “in”.
S obzirom da mi je ova dionica vise spekulativna s obzirom na mogucu prodaju jer vec su bile neke ponude za prodaju iako do prodaje nece doci do tako lako jer je i sam vlasnik najavio da je vjerovatnost da proda dok su cijene secera nize jako mala tj ocekuje bolju cijenu s jedne strane je dobra jer bi onda moguca premija mogla biti jako dobra s druge strane treba se nacekat i biti izlozen vecem riziku zbog mogucih niskih cijena i vlasnickog istiskivanja, ali kao sta kazem rizik i moguci prinos u tom dobrom scenariju bi mogao biti jako dobar pa spekulativno gledajuci mislim da se isplati riskirat.
Sad ono sta mi je zanimljivo u ovom clanku je da je cijena koja se nudila je 50 mil eura za dvije secerana koje su u zadnje dvije godine proizvele prosjecno 200 000 tona secera, a ocekivana cijena vlasnika je bila 85 mil, sad uzmemo li u obzir da je ipkk prosle godine proizvela 170 000 tona secera te gledamo li samo u tom kontekstu onako u grubo neka ponuda bi mogla doc po toj min cijeni od 40 mil, za konkretnu usporedbu trebalo bi znat stanje tih tvornica da bi usporedili razliku nase i njihove, s tim da je nasa prednost da smo vec u EU pa je s tim i cijena sigurno veca pogotovo uzmemo li i rizik zemlje u obzir, ocito je je da prodaja nece ici po tim cijenama te da vlasnici ocekuju skoro duplo vise te da u ovom slucaju niskih cijena secera prodaje su rijetkost.Ako cijena secera pocme rasti tako ce i vjerovatnost prodaje dolaziz vise u prvi plan a tu cijenu nitko ne moze prognozirat osim kratkorocno.
mOJ IZRACUNA JE SAMO SLIKOVIT, NIEJ EGZAKTAN, NARAVNO DA NISU SVABE TAKO DOBRI, NI MI TAKO LOSE – SAMO HOCU NAGLASITI STO ZNACI VISI PRINOS, A STO MANJI.
Sve u redu, ali mi nisi odgovorio na pitanje – zasto je cijena pla sa 600 na 400.
Pitanje je vazno i zapravo jedino vazno jer za pretpostaviti je da ce ipkk svoj dio odraditi – dat cr sve od sebe. Ostaje trziste.
Ako se slazemo da 400 eura nije dobro, a slazemo se, i htjeli bismo i nadamo se da ce to porasti – molim te objasni zasto bi cijena mogla porasti ili ne bi mogla porasti. ne kazem da hoice ni nece , nego nam objasni mehanizam koji je srusio cijena na 400 eura i mehanizma koji bi tu cijenu mogao dignuti natrag gore.
Bdi raste i pada po nekim zakonitostima, i cijena atpl g auglavnom prati, secer raste i pada po nekim zakonitostima, i cijena ipkk i vro ga prati – KOJE SU TO ZAKONITOSTI?
Ne znam gdje ti vidis cijenu od 400 ja koliko vidim zadnja prijavljena je cijena od 500 ???
CIjena kao i u svemu ce ovisit o supply i demandu robe
Ne znam gdje ti vidis cijenu od 400 ja koliko vidim zadnja prijavljena je cijena od 500 ???
CIjena kao i u svemu ce ovisit o supply i demandu robe
A nista, ti tako onda gledaj. Potrazi Plodove zemlje, negdje u rujnu – jedan od sefova Viro-a govori što z anjih znači ukidanje kvota 01 listopada. Sukus rečenoga – bit će još žešća utakmica i cijena će se u skladu stim ponašati.
Tako je. Učinak ukidanja kvota za šećer za industrije koje troše šećer, treba prije svega promatrati u kontekstu dugoročno manjih cijena njima važne sirovine. Međutim, europski pa i naši proizvođači konditorskih i ostalih proizvoda i do sada su nabavljali šećer po svjetskim cijenama za izvoz prerađevina na treća tržišta. Nema tu velikih tajni. Cijene šećera na unutarnjem tržištu Unije Komisija pozorno prati od 2006. i to uz obuhvat apsolutno svih 109 šećerana, što ne postoji ni za jedan drugi sektor. Uspoređujući prosječne mjesečne cijene u EU s burzovnim cijenama (referenca je burza u Londonu), utvrdio sam da je tijekom razdoblja prvih 10 tržišnih godina (do rujna 2015.) prosječno odstupanje iznosilo 219 eura u korist europskih cijena. Međutim zadnja 22 mjeseca, do zaključno srpnja ove godine za koje su dostupni ovi podaci, to prosječno mjesečno odstupanje je palo na svega 24 eura.
Približavanje svjetske i europske cijene bilo je očekivano i tu nije ništa sporno, iako će kako sam naglaso biti negativnih posljedica. Međutim, za nas u Hrvatskoj vidim veći problem u određenom ‘kanibalizmu’ unutar same europske šećerne industrije u smislu iracionalnog ponašanja nekih od većih proizvođača koji su, kako se bližio datum ukidanja kvota, počeli nuditi šećer na europskom a i našem tržištu debelo ispod cijene koštanja. Takve tendencije zapravo nisu samo odraz na signale s tržišta nego i nervozni pokušaj osvajanja tržišnih udjela po svaku cijenu.
To nije dobra vijest za opstojnost manje konkurentnih europskih šećerane u koje se ubrajaju i sve naše šećerane. Međutim, ne vjerujem da takvo, u osnovi netržišno, ponašanje može duže potrajati jer bi tu onda bilo posla i za regulatorna tijela. No zaključio bih da će nakon ukidanja kvota, dugoročno, na tržištu EU biti puno manja razlika u odnosu na tzv. cijene na svjetskim tržištu jer će EU postati neto izvoznik, pri čemu će uvoz i rafiniranje trščanog šećera biti sve manje relevantni. Međutim, ne smije se ispustiti iz vida da je EU i nakon ukidanja kvota zadržala visoku carinsku zaštitu. To može biti zadnja linija obrane za europsku industriju, ukoliko bi se nastavio strmoglavi pad cijena na svjetskom tržištu kojemu upravo svjedočimo.
ovo govori čovjek koji je mozda br 1 za secer u hrv. inace ga ne bi slali u brisel da zastupa hrv secer ondej.
500 eura je eu prije ukidanja kvote
400 eura je londonska burza tj. svjetsko trzsite
Zassto će doći do ujednačavanja i već je doslo i vec dolazi – zasto sto ce eu proizvođači spuštati cijene koliko god treba samo da prodaju u eu jer vani ih čekaju još gore cijene. i zato će te razine težiti jedna drugoj
Ukidanje europskih kvota na šećer događa se u vrijeme promjene trenda na globalnom tržištu. Nakon zadnje dvije godine deficita proizvodnje u odnosu na potrošnju, predviđa su da će tržišna godina 2017/18. ponovno donijeti višak globalne proizvodnje u odnosu na potrošnju. Tom će višku značajno doprinijeti i Unija s očekivanim porastom vlastite proizvodnje od oko 22%, a najviše Indija koja je nakon Brazila drugi svjetski proizvođač i gdje se očekuje porast u odnosu na prošlu godinu od oko 5,5 milijuna tona (25%). To znači da bi pad cijena šećera na europskom tržištu u idućoj godini mogao biti puno veći nego što se očekivalo samo zbog ukidanja proizvodnih ograničenja.
Dakle, kratkoročni su učinci prilično negativni na ukupnu europsku industriju šećera, pa tako i na sve tri naše šećerane. Iznimka su najkonkurentniji proizvođači s prinosima iznad 14-15 t šećera po hektaru kod kojih je unutarnja rezerva na ovaj cjenovni stres najveća. S druge strane, ukidanje dosadašnjih izvoznih ograničenja, jako je povoljna okolnost za europsku industriju. EU će umjesto neto uvoznika postati neto izvoznik. Premda s relativno skromnim udjelom u ukupnoj proizvodnji u EU (oko 1,2%), to ukidanje izvoznih ograničenja može biti prilika i za hrvatsku industriju s obzirom na postojeći manjak šećera u zemljama našeg okruženja veći od milijun tona u radijusu nekih 500-600 km. Pitanje je naravno u kojoj ćemo mjeri biti sposobni tu priliku i iskoristiti.
Ovako govori čovjek kojemu je šećer i zanimanje i poziv. Tako da bih zavsio s tim, ja sam nesto naucio citajuci njegov intervju, vi kako hoćete.
Koja je poanta da vec dva puta citiras isti clanak i to si ga razvukao u dva posta ja sam te pitao koja je trenutno sluzbeno prodajna cijena proizvodjaca u eu, a ti mi linkas clanak u kome to ne pise nego pisu razmisljanja jednog covjeka secerane o buducnosti, tu ne pise nikakva prodajna trenutna cijena od 400 eura odakle ti da je trenutna prodajna cijena od 400 eura, londonska cijena nije evropska cijena secera, zadnja prodajna cijena je 500 eura sluzbeno objavljena od 8.2017 koliko ja vidim tako da te tvoje cijena prodajne od 400 eura ne vidim ?
U redu, svatko neka gleda što želi i neka tumači kako želi.
Taj jedan čovjek je zaboravio već o šećeru to što ćemo ti i ja ikada znati o šećeru. Ako te ne zanima sto ima za reci, tvoje pravo.
NIje da me ne zanima ali zanimala me ta cijena jer ja takvu cijenu jos ne vidim, a ne neki drugi clanak ali ako iznosis konkretne brojke za odredjenu situaciju onda su to tvoja predvidjanja ili postoji odredjena referenca tudjeg misljenja ili sluzbena statistika, znaci koliko sam shvatio to je tvoje misljenje da je sada evropska prodajna cijena 400 eura ili ?
NIje da me ne zanima ali zanimala me ta cijena jer ja takvu cijenu jos ne vidim, a ne neki drugi clanak ali ako iznosis konkretne brojke za odredjenu situaciju onda su to tvoja predvidjanja ili postoji odredjena referenca tudjeg misljenja ili sluzbena statistika, znaci koliko sam shvatio to je tvoje misljenje da je sada evropska prodajna cijena 400 eura ili ?
Nije moje mišljenje, kao da ja nešto znam o tome pa da imam mišljenje. toliko nisam nadobudan.
Ukidanje kvota je tektonski poremećaj – čovjek lijepo kaže doslovno kaže bas tim rječima – da neki nude ispod cijen samo da ubiju konkurenciju i to ne samo u eu NEGO I KOD NAS U HR, i doslovno kaze da je razlika london-eu pala na svega 22 eura, i doslovno kaze da ce cijene eu -london dugoročno težiti jedna drugoj.
To on kaže i ja to prihvaćam i uvažavam. Tko ne želi ili misli da zna bolje, njegovo pravo.
Mene šećer ne svrbi jer ja pod ovom okolostima ne ulažem u šećer.
Mene svrbi činjnica da se na ozbiljnoj dionici poput ipkk ne raspravljaju ozbiljne stvari nego razina pada na razinu todexa i ostalih ludosti.
Sve interno – prihodi, marze, dug, treba raspraviti i sagledati, i sve eksterno – eu, svijet treba takoder raspraviti i sagledati. Tek onda se mogu donsoiti invest odluke. LeonT je tu bio dao lijepih priloga pa ako im avremena nek se i on uključi, što je njegovo mišljenje gdje ćemo biti za godinu dalja – na višim ili n anižim granama.
Zadnje sluzbeno dostupno odstupanje prosjecne cijene u EU i Londonske cijene je bilo 190 eura(u korist EU cijene):
“Međutim zadnja 22 mjeseca, do zaključno srpnja ove godine za koje su dostupni ovi podaci, to prosječno mjesečno odstupanje je palo na svega 24 eura.”
Znaci, covjek govori o prosjecnom odstupanju u nekom periodu u zadnje dvije godine. U tom periodu je cijena u Londonu bila i višlje od prosječne cijene u EU (i to gotovo pola tog perioda).
EU trziste secera je bilo otok za sebe unutar svjetskog trzista svjetske cijena i cijene unutar EU nije imala neku veliku korelaciju. Brisanjem kvota, sigurno će te dvije cijene biti bliže.
Inace, proizvodnja sećera u EU ce ove godine porasti, no ona je će biti 5% ispod petogodišnjeg prosjeka.
Dobar dokument ovdje sa ocekivanjima u narednom periodu:
https://ec.europa.eu/agriculture/sites/agriculture/files/markets-and-prices/short-term-outlook/current_en.pdf
Inace, kod IPKK se meni sviđa što se ne radi samo o Šećerani, vec i o 3 ostale firme koje prioizvode dobit i imaju oko 10% udjela u prihodima. To nije zanemarivo. Njihovo poslovanje je stabilno i sve bolje (pogotovo farme Orlovnjak)