http://www.glas-slavonije.hr/265412/1/Zbog-odluke-Vlade-osjeckoj-Secerani-prijeti-kazna-od-cak-137-milijuna-eura
"Konkretno to znači da ako Tvornica šećera Osijek proda 27.355 tona šećera u zemlje nečlanice EU-a, izgubit će značajan novac, jer je cijena šećera u zemljama regije koje nisu članice EU-a itekako niže nego u EU. Ako šećer ne izveze platit će kaznu od 13,7 milijuna eura. "
kako je ova dionica odjednom postala poprilično rizična…
Gazga krece u investicijiski ciklus bez obzira na seceranu…ona ce po svemu sudeci sigurno na bubanj…a buducnost se vidi u uzgoju stocarstva..Direktno se spominje zito ali indirektno Termes grupa je u to ukljucena…Eto imajuci ovu dionicu dosli smo od proizvodnje bombona do proizvodnje prsuta 🙂
Pozdrav
Naime, vlasnik Žita tvrdi kako je cilj dosegnuti proizvodnju od 500.000 pršuta godišnje u sljedeće tri godine, čime će se otvoriti najmanje 100-tinjak radnih mjesta u samim pogonima, a kroz kooperaciju koju planiraju razvijati potaknut će se i zapošljavanje u slavonskim selima.
U prvoj fazi predviđena je proizvodnja 150.000 pršuta, 3000 tona trajnih salama i 2200 tona ostalih suhomesnatih proizvoda, a u drugoj fazi količine bi se povećale za oko 50 posto.
Druga grupa projekata odnosi se na ulaganja u peradarstvu i gradnju nove farme koka nesilica u Ivanovcu, gdje bi se otvorilo najmanje 50 novih radnih mjesta.
Uz postojeću farmu koka nesilica u Vuki, gdje Žito proizvodi 64 milijuna jaja, što ga čini najvećim proizvođačem jaja u Hrvatskoj, gradnja nove farme utrostručila bi proizvodnju te bi Žito na godinu proizvodilo oko 180 milijuna jaja.
Novim investicijama Žito u razdoblju od tri-četiri godine planira dosegnuti milijardu kuna prihoda godišnje, no ključno je da bi zapošljavanjem (poreze, plaće i ostalo) to dovelo do razvoja ove regije ili, kako to kaže Pipunić – “nove industrijske slavonske priče”.
Natječaj traje do 10. travnja i, kako navodi Pipunić, prvog dana, kada od Ministarstva poljoprivrede dobiju odobrenje projekata, počinju radovi na gradnji najavljenih investicija.
– Imamo osigurane izvore financiranja iz vlastitih sredstava, ali i od banaka i, ako sve bude po planu, u roku od osam mjeseci investicije će biti završene – rekao je Pipunić.
Investicijska priča osječkog Žita tu neće stati, naime, priprema se još 20-ak projekata, a svi bi oni trebali biti financirani dijelom iz fondova EU-a. Ukupna vrijednost svih tih greenfield investicija bit će oko 120 milijuna eura
Meni nije jasno kako misli praviti pršute kad je za to potreban morski zrak, da ne kažem bura i jugo. Što je slijedeće uzgoj orada i brancina,a na moru uzgajanje šarana?
Što je najgore ovo će se vjerojatno plasirati na jadran, pa kad se pročuje da isti taj pršut i nije baš dalmatinski…
Je da…prsuti se samo u dalmaciji rade…pata negra ili pak prschuto di parma bez nase bure nista ne vrijede..
Pozdrav
Je da…prsuti se samo u dalmaciji rade…pata negra ili pak prschuto di parma bez nase bure nista ne vrijede..
Pozdrav
Koliko ja znam u RH imamo Dalmatinski i Istarski pršut,sad ako gosn P. ide brandirati novu vrstu OK,ali i za jedan i za drugi navedeni je potreban morski zrak, ali mislim da ovo nije naročito bitan podatak.
Nema veze kolega..u pravu ste..ali proizvodnja prsuta nije vezana samo za more. Mozda naziv..ali nije ..nego..
http://www.vecernji.hr/slavonija/slavonskom-sunkom-protiv-dalmatinskog-prsuta-118993
Pozdrav
AGRAM INVEST D.D. novi u Top10.
1. ŽITO D.O.O. 1.227.576 85,25%
2. TERMES GRUPA D.D. (1/1) 62.701 4,35%
3. HIPP MARIJA 7.972 0,55%
4. OTP BANKA D.D. 6.757 0,47% +600
5. NEVISTIĆ ANĐA 6.000 0,42%
6. BALINGER VALTER 5.584 0,39%
7. NUIĆ IVICA 3.632 0,25%
8. ZAVOD D.D. 3.496 0,24%
9. AGRAM INVEST D.D. 2.750 0,19%
10. SOCIETE GENERALE-SPLITSKA BANKA D.D. 2.608 0,18%
UKUPNO 1.329.076 92,30%
sto se promjena u top 10 tice, otp skuplja, agram invest in.
sto se cijene secera na svejtskim marketima i fundamentima, u cilju da pokrenemo kvalitetniju raspravu na ovom topicu u kratko o dogadajima u zadnjih mjesec dana.
http://www.agrimoney.com/news/sugar-futures-extend-rally-to-10percent.-but-can-it-last–8178.html
vrijeme u centar south brazil regiji koja proizvdi najvise secera omogucilo je bounce back from all time low, postavlja se pitanje povećane potraznje uslijed pada cijena, real se oporavio od all time low prema dolaru sto ide u prilog rasta cijene, budući da jak dolar stimulira kako proizvodnju tako i izvoz prvenstveno u brazilu.
neovisno o gore navedenom, fundamenti i dalje losi, oversupply, cim i ako brazil posustane u izvozu, indija supstituira.