Plačali su šećernu repu 40 kuna po toni manje od Viro grupacije što nije malo. Uz to, ako se ne varam, imaju i manje zalihe od njih, a ovi su na kraju dali i nekih 15-tak mil. kuna otpremnina. Mislim da će nagodinu razlika biti puno manja. I u pozitivi..naravno !
Da proslogodisnja je razlika u otkupu je bila 40kn dok je ove godine 10kn pa je sigurno utjecalo na velicinu gubitka iako je viro imao gubitak od 50mil zbog vrijednosnog uskladistenja u drugom kvartalu koji je pridonio velikom gubitku al opet bilo kako bilo viro je s tim izgubio 20% kapitala dok IPKK 5% te su im sad kapitali jednaki te skoro isti broj dionica, a razlika u cijeni na burzi 4:1 u korist vira to nikako nije realno ili viro mora vise past ili ipkk narast da bi bilo realno (ocito prisustvo mirovinskih znaci podosta al opet 4:1 je malo previse).Ipkk se bolje postavio u planiranju cijene otkupa te za razliku od vira bolje za sada prosao.
Rezultate manje otkupne cijene bi trebali vidjeti tek u prvom kvartalu sljedeće godine,ako se ne varam. A ovu razliku od 10 kuna u Viru moraju imati zbog velike količine sirovine koju dopremaju sa osječkog područja. Velika je to ušteda sa repom ali i vrlo rizična! Vidjeti ćemo na proljeće kada počme nova sjetva…
“Trenutačna cijena šećera na domaćem tržištu, kao i na tržištima EU-a, u našem okruženju na razini je od oko 400 do 450 eura po toni, ovisno o vrstama pakiranja i paritetu.
– Te su trenutačne tržišne cijene, nažalost, ispod naše proizvodne cijene, tako da šećerane u Hrvatskoj, kao i šećerane u okružju, trenutačno posluju nerentabilno i s gubitkom – zaključio je Rogulja.”
…. Dnevni maksimalni kapacitet proizvodnje kilogramskog pakiranja podići će se s trenutačnih 90 na 240 tona na dan, čime će biti riješen problem vršnih opterećenja izazvanih znatno većom potražnjom od mogućnosti isporuka 1/1 šećera u ljetnim mjesecima. Isto tako otvorit će se mogućnost izvoza kilskih pakiranja šećera i van Republike Hrvatske što je do sada bilo nemoguće zbog ograničenih kapaciteta – rekao je Rogulja, te dodao da će investicija nabave nove pakirnice i preseljenja stare pakirnice kilogramskog pakiranja, kao i nabave nove linije za pakiranje 25-kilogramskog pakiranja iznositi ukupno oko 1,6 milijuna eura. [emo_smijeh]
1. ŽITO D.O.O. 1.227.576 85,25%
2. TERMES GRUPA D.D. (1/1) 62.701 4,35%
3. HIPP MARIJA 7.272 0,50% + 400
4. NEVISTIĆ ANĐA 6.000 0,42%
5. BALINGER VALTER 5.584 0,39%
6. OTP BANKA D.D. 5.543 0,38%
7. PBZ D.D. 5.400 0,37%
8. NUIĆ IVICA 3.632 0,25%
9. ZAVOD D.D. 3.496 0,24%
10. SOCIETE GENERALE-SPLITSKA BANKA D.D. 2.492 0,17%
.. u 2 tjedna 400 komada. Prosli tjedan +69
Kao sto rekoh, ima zena novaca i dokupljuje, ali mislim da jos neko vrijeme ovdje nece biti dobrih vijesti.
Ni u noćnoj mori nisam mogao zamisliti da ćemo biti na 95 kn, sada prodavati je samoubojstvo, a s druge strane izgledno je da će ovo još dole, pogledajte samo ASK. Zar je stanje u firmi toliko loše?
ali mislim da jos neko vrijeme ovdje nece biti dobrih vijesti.
tvrtka je jedna od najboljih u hrvatskoj, nije do nje, nego do izostanka dobrih vijesti kojih, predvidljivo, neće biti još neko vrijeme.
Neću biti poseban dobrotvor ako vas uputim da s vremena na vrijeme bacite oko na procjene buduće cijene šećera. Bitno je pratiti pad/rast proizvodnje šećera u Brazilu i Indiji. Ova dva najveća proizvođača šećera najviše utječu na cijenu istog. Rekao bih da je cijena ovog proizvoda ciklička: kada je preniska, mnogi proizvođači prestaju sa sadnjom šećerne trske jer je neisplativo, pa posljedično sljedeće godine manje se šećera proizvede što utječe na rast cijene. Zatim, dvije-tri dobre sezone za proizvodnju šećera, novi proizvođači se pojave i ruše cijenu svojom ponudom. I tako u krug.
Pronađite analizu cijene šećera unazad par godina i vidjet ćete što se događa na tržištu kad brazilska proizvodnja podbaci (kao što je bilo 2012.g.). Ukupne svjetske zalihe šećera dostatne su za cca. 6 mjeseci potrošnje, dakle, nije toliki problem u “nepresušnim” zalihama šećera kako se zna konstatirati, već u kontinuitetu proizvodnje šećera koji ne dopušta pad zaliha i smanjenje ponude šećera što bi utjecalo i na rast cijene.
Mnogi analitičari klade se na obrnute scenarije – bearish ili bullish promjenu cijene. Stoga nije jednostavno utvrditi koji su od njih u pravu što se tiče buduće cijene šećera. Današnjih 14 centi/pound je dublo niže od 2008. kad je bilo preko 30 centi/pound. No, zna se da sezona u Brazilu i Indiji nije bila obećavajuća i na razini prošlogodišnjih, te se stoga mnogi klade putem Futures ugovora na rast cijene sljedeće godine. A opet, s druge strane ima onih koji računaju da se cijene neće mijenjati jer ima dovoljno zaliha da se pokrije manjak.
Kako bilo, zadnji put kad je Brazil proizveo 7% manje šećera u odnosu na prethodnu godinu, IPKK i VIRO imali su visoke zarade.
Analizirao se i učinak na tržištu koji bi proizveo dodatni uvoz šećera u Indiju koja tradicionalno proizvodnjom pokriva svoje potrebe, pa izbjegava uvoz. Jasno je koliko bi se tržište destabiliziralo (rast cijene) ukoliko Indija bude primorana uvoziti šećer.
Hoće li do toga doći sljedeće godine ne mogu se složiti niti najjači upravitelji fondova i analitičari. Dakle, uvijek postoji doza neizvjesnosti, pa treba biti oprezan i dobro informiran. Također, ukoliko naše šećerane unaprijed dogovore prodajnu cijenu šećera, potencijalni rast cijene šećera neće se osjetiti tokom sljedeće godine. No, mogao bi biti znakovit za 2016.-tu, te stoga ovdje se doslovno ulaže u budućnost, tj. dugoročno.
Bit ce vrhunskog slavonskog prsuta, Pipuric ce se prebaciti uskoro u profitabilniju nishu.
Slatka gospođa i dalje kupuje.
1. ŽITO D.O.O. 1.227.576 85,25%
2. TERMES GRUPA D.D. (1/1) 62.701 4,35%
3. HIPP MARIJA 7.472 0,52% +200
4. NEVISTIĆ ANĐA 6.000 0,42%
5. BALINGER VALTER 5.584 0,39%
6. OTP BANKA D.D. 5.543 0,38%
7. PBZ D.D. 5.400 0,37%
8. NUIĆ IVICA 3.632 0,25%
9. ZAVOD D.D. 3.496 0,24%
10. SOCIETE GENERALE-SPLITSKA BANKA D.D. 2.492 0,17%
Trebalo bi mu nesto sjesti i od prodaje Uljare.[emo_smijeh]