Nakon sastanka s investitorima cijena Ingre pada, a nitko ne piše o čemu su tamo razgovarali. Očito vijesti i nisu baš sjajne ili?

Stanje tržišta. Sve dionice više manje padaju.
Uostalom zašto bi vijesti bile loše. GFI će biti odlično.[thumbsup]

Je, a pogledaj s kojim prometima pada. Sa 4 komada dnevno.

je li to INGR-a ide u stečaj[angry] [lol]

Vjerovatno su institicionalni investitori čuli dobre vijesti na sastanku sa Upravom nedavno pa sad ruše radi jeftinijeg dokupa.[wink]

Nist se nije dogodilo.
Uzimalnje profita.
Sa 36 na 43.
Jos uvijek je trziste bearish..

Onda se neće održati Rukometno prvenstvo. Tko će onda odraditi Arenu?
Koji rettard komentar.

Izgleda da investitori (kapitalisti) nisu za kupovinu komunističke škole u Kumrovcu.

Ingra pada zbog politikanstva…poslije 12h poćet će kupnja tj. partizani će poćet ulagat …za obnovu Kumrovca..hi.hi..[wink]

Ova dionica definitvno nije za trajdanje. Evo ovaj koji je prodao po 41k misli da će kupiti jeftinije.
Ja sam se jednom zeznuo tako. Ne pokupi ga kupnja i cijena krene gore. Taj koji je prodao Udara po visokom
asku (koji je kod INGRe uvijek visok) i gubi: brokeri 2%, prodaja -1%, kupnja na +2%, znači još -2%, i to je u par minuta -5% iz portfelja ode van. Ljudi ne gledaju trend, nego dnevnu bazu, što može biti jako zaj…

…neki misle bitno da se lova vrti…he.he, e da sada bi uskoro mogli udarit oni… partizani po ovoj petoj koloni u INGRI …[thumbsup]

VJESNIK, 06.02.2008.
Graditeljstvo na prekretnici – zaustavljen pad izvoza
Izvoz je u 2007. godini sa 130 milijuna dolara povećan na 300 milijuna, no neznatna je to brojka naspram četiri milijarde eura domaće proizvodnje
Hrvatska je desetak godina za redom bilježila pad izvoza građevinskih radova koji su 1998. imali vrijednost od 174 milijuna američkih dolara, da bi 2006. pali na manje od 130 milijuna dolara. No čini se kako je prošla godina bila prekretnica. Izvoz se naglo povećao te je, iako još nema službenih podataka, vjerojatno dosegao 300 milijuna dolara. Unatoč povećanju izvoza, direktor Sektora za graditeljstvo i komunalno gospodarstvo, Rudolf Rom, još uvijek nije zadovoljan i izražava svojevrsnu zabrinutost. »Snažan razvoj domaćeg graditeljstva većim je dijelom potaknut značajnim infrastrukturnim projektima države, prije svega cestogradnjom, a u skoroj budućnosti zamijenit će ju rekonstrukcija i razvoj željeznice, a potom i gradnja kanala Dunav – Sava. Ali jednom kad se završe ti projekti, izvoz će biti jedino jamstvo daljnjeg razvoja građevine«, objasnio je Rom. Tako se izvoz od 300 milijuna dolara čini neznatnim naspram četiri milijarde eura domaće proizvodnje građevinarstva. Rom ističe da će se pravi pomaci osjetiti tek kad izvoz dosegne 20 ili 30 posto od ukupne građevinske proizvodnje hrvatskog gospodarstva.
No uspjeti na vanjskom tržištu nije lako, jer su potrebne godine pripreme i upoznavanja zakona i pravila igre u drugim zemljama. Vjesnikov sugovornik smatra da bi bilo dobro kad bi domaće tvrtke već sad počele dogovarati poslove vani, kada još ima posla u »vlastitoj kući«. Tako bi izbjegli eventualnu krizu koja bi nastupila naglim smanjenjem domaćih projekata (prije svega se to odnosi na državne infrastrukturne projekte). Iako najveće tvrtke u Hrvatskoj kao što su Konstruktor, Ingra, Vijadukt, IGH, Tehnika i drugi, već sad nagovještavaju značajniji angažman u inozemstvu, Rom smatra kako bi se i naše najveće tvrtke trebale okrupniti spajanjem i tako postati konkurentne vani. »Domaće tvrtke u prosjeku imaju desetak zaposlenih, dok strane tvrtke imaju i nekoliko stotina tisuća zaposlenih. Zato je jedan od aduta izvoz stručnjaka i znanja kojeg itekako imamo«, objasnio je Rom. U tom bi se slučaju naše tvrtke morale osloniti na lokalnu radnu snagu zemalja domaćina jer radnika za izvoz nemamo.
Graditeljstvo svake godine bilježi i rast broja zaposlenih, ali unatrag pet godina sve je teže pronaći kvalitetna građevinska radnika. U 2006. godini u tvrtkama je bilo zaposleno više od 93.000 radnika, a u obrtima još 40.000. No, još uvijek nismo dosegli prijeratan broj zaposlenih građevinaca od čak 150.000. »Zbog manjka radnika tvrtke sve više kasne s rokovima te plaćaju penale. Jedva se nalaze obični radnici, da ne spominjem kvalificirane zidare, tesare, betonirce i ostale«, rekao je Rom. Jedino rješenje je uvoz radnika. Vlada je prošlogodišnju kvotu od 1580 radnih dozvola za rad stranaca u građevini ove godine povećala na 3630. »No radne dozvole su gašenje požara. Hrvatska gospodarska komora priprema konferenciju na kojoj bi istaknula važnost useljeničke politike gdje bi se dozvolilo preseljenje čitavih stranih obitelji koje bi živjele i trošile zarađen novac u Hrvatskoj, a ne da zaradu šalju u svoju domovinu«, zaključio je Vjesnikov sugovornik.
Katarina Dimitrijević Hrnjkaš