@[emo_kuna], Vegas, S400 [emo_palacg] od [emo_mrgud] !!

Samo nas par s foruma će profitirati, ostali plašljivci će svojim trejdanjem sve pogubiti, držite se dobronamjerni!!

Da je to interes, ingra proda poslovnu zgradu, rješi blokadu i iskupe i iznajmi si urede za nastavak poslovanja ali to nije interes nego treba prikazati situaciju goru nego što zapravo jest, nebi li se izvršio pritisak na državu po pitanju milijardi investicija!!!
Blokiran račun ingri, konstruktoru pa sad i dalekovodu????????????

Kako mislite da će Ingra s manje od 150 mil kn godišnjih prihoda pokriti kratkoročne obveze od 683 mil kn? Mislim da je to poanta. Šansa je bila u Đurinoj ponudi i refinanciranju duga ali sada toga više nema.
Osobno sam dosta izgubio u Ingri i zaista svima koji su unutra želim sreću. Ja sam prodao svoje, ono što je ostalo, na onom čudnovatom i meni neobjašnjivom rastu rastu do 5,5 kn nakon što je izašlo da DDJH uvjetuje ponudu s 95% uspješnošću.

Kako će Ingra prodati poslovnu zgradu kad su na njoj silne hipoteke ???

Na žalost Ingra je srozana na ove razine dijelom zahvaljujući i kolegama koji se danas proglašavaju dugoročnim dioničarima i pljuju po lešinarima, a ne tako davno kad je Ingra još bila iznad 10 kn svojim pisanjem su nastojali rušiti cijenu kako bi kupili i natovarili se što jeftinije – sami će se prepoznati. Eto kolege i ovdje vrijedi ona “ko pod drugim jamu kopa sam u nju pada ” Ja sam u jamu upao davno dijelom zahvaljući i vama, ali vaša jama je puno dublja i nećete se tek tako izvući i ako vam to uspije čekati ćete jako, jako dugo vremena. Mislim da su se opisani prepoznali i da su shvatili da zloća kad tad dođe na naplatu.

Ipak meni je žao da je sve završilo na ovako loš način i nadam se da će kroz koju godinu Ingra naći izlaz i da će se cijena dionice oporaviti, a kolege Mrgud i ostali ” pravi dugoročni ” dioničari konačno povratiti svoj novac. LP

Kako će Ingra prodati poslovnu zgradu kad su na njoj silne hipoteke ???

Na žalost Ingra je srozana na ove razine dijelom zahvaljujući i kolegama koji se danas proglašavaju dugoročnim dioničarima i pljuju po lešinarima, a ne tako davno kad je Ingra još bila iznad 10 kn svojim pisanjem su nastojali rušiti cijenu kako bi kupili i natovarili se što jeftinije – sami će se prepoznati. Eto kolege i ovdje vrijedi ona "ko pod drugim jamu kopa sam u nju pada " Ja sam u jamu upao davno dijelom zahvaljući i vama, ali vaša jama je puno dublja i nećete se tek tako izvući i ako vam to uspije čekati ćete jako, jako dugo vremena. Mislim da su se opisani prepoznali i da su shvatili da zloća kad tad dođe na naplatu.

Ipak meni je žao da je sve završilo na ovako loš način i nadam se da će kroz koju godinu Ingra naći izlaz i da će se cijena dionice oporaviti, a kolege Mrgud i ostali " pravi dugoročni " dioničari konačno povratiti svoj novac. LP

[/quote]

Samo se nadam da niste prodali kao kolega Neven i pomirili se s gubitkom!!

Pomirio sam se sa svojom glu..sti koja me dovela do toga da imam gubitak na Ingri. Oni koji sada kupuju Ingru imaju puno bolje razloge nego sam ja imao prije godinu ili dvije dana jer se oni klade da Ingra neće u stečaj te ako ne ode u stečaj vrlo vjerojatno će zaraditi dosta. Kad sam ja kupovao naivno sam mislio da stečaj nije neka realna opcija.

Još ću ti nešto dodati Tic jer nisam imao prilike dodati u gornjem tekstu,, ” Nikada ne gubi nadu”, i kada misliš da je sve gotovo,,nije,, dogodi se čudo, a koje će se dogoditi eto baš ovdje na Ingri. Mnogi će ostati bez svoga novca bježeći Van glavom bez obzira, a bogme, netko će i dobrano zaraditi !!
Lijepi pozdrav tebi i svim sudionicima ovoga foruma !![emo_smijesak]
P.S: Ostajem dosljedan do kraja, kao u bitci….ili dobit ili potpuni gubitak, ipak se nadam ovome prvom, prem da je život neprdvidiv,, ali “Na mostu izgubiš, na ćupriji dobiješ” !!

Hrvatski građevinski sektor mogao bi propasti, ako Vlada do kraja ove godine ne pokrene velike projekte. Posla u građevinarstvu nema, radovi stoje, a država je ove godine izdala čak 24 posto manje odobrenja za građenje u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Graditeljstvo u Hrvatskoj posljednje četiri godine bilježi gubitak 30.000 radnih mjesta, a samo u prvih sedam mjeseci ove godine izgubljeno je približno 7000 radnih mjesta. Trend pada građevinskih investicija nije zaustavljen ni u turističkoj sezoni, pa su građevinari u strahu da bi do kraja godine moglo biti izgubljeno još 5000 radnih mjesta. Najveće hrvatske građevinske tvrtke, poput Konstruktora, Ingre i IGH, koje su donedavno solidno poslovale i bile među najuspješnijim tvrtkama, sada su suočene s teškom financijskom situacijom i to prije svega zbog malo novih projekata.

Da je stanje u ovom sektoru teško, svjesni su i u Banskim dvorima, pa je tako potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja Branko Grčić u nedavnom razgovoru za Aktual rekao da su se problemi s manjkom investicija pojavili prije svega zbog problema u građevinskom sektoru. Velikim tvrtkama dat ćemo priliku da se vrate na teren, odnosno da nastave projekte s kojima su stali zbog poslovnih problema. Hrvatske autoceste, Hrvatske ceste i Hrvatske željeznice su već odvojile neki novac za te potrebe i velike hrvatske građevinske tvrtke poput Konstruktora, Ingre ili IGH-a dobit će još jednu priliku, rekao je Grčić u razgovoru za Aktual.

Međutim, pitanje je koliko će te mjere pomoći građevinskom sektoru koji je doslovno dotaknuo dno. U 2001. u hrvatskim građevinskim tvrtkama bilo je zaposleno 68.000 ljudi, 2008. bilo ih je 108.000, a krajem prošle godine 76.000. Krajem srpnja ove godine broj zaposlenih je pao na razinu otprije 11 godina i u građevini je trenutno zaposleno oko 69.000 ljudi. U Vladi ističu daje za sprečavanje daljnje nezaposlenosti i propasti tvrtki u graditeljstvu nužno nominirati projekte s čijim izvođenjem se može započeti odmah, odnosno u četvrtom kvartalu ove godine. No, građevinara su razočarani politikom i odnosom Vlade prema njihovu sektoru te kažu da neće biti izlaska iz krize ako se ne pokrenu veliki kapitalni projekti ili dok se ne olakša izlazak hrvatskih građevinskih tvrtki na strano tržište. Osnovno rješenje za prevladavanje krize u građevinskom sektoru je nastup na inozemnom tržištu, i to koordinirano ujedinjen nastup u zemljama gdje hrvatske tvrtke imaju reference, tradiciju i mogućnost dobivanja novih poslova. Prvenstveni uvjet je jačanje HBOR-a kako bi bio u mogućnosti izdavati garancije za inozemne poslove, kaže predsjednik uprave Ingre Igor Oppenheim.

Oppenheim kaže da je aktualna Vlada okupila građevinski sektor, održala nekoliko sastanaka pri čemu je zaključeno da su investicije u zemlji usporene zbog niza problema u gospodarstvu, a rješenje se vidi u okupljanju i jačem izlasku na inozemno tržište. Neke od mjera kojima bi Vlada mogla pomoći građevinskom sektoru, kao što je ministar Linić najavio, bile bi utvrđeni rok plaćanja, rješavanje opće nelikvidnosti u zemlji i osiguranje garancijskog potencijala za nuđenje novih poslova u inozemstvu. Zavisno od promjene porezne politike, radnog zakonodavstva i povećanja pravne sigurnosti, toliko će se više pojavljivati strani investitori u zemlji. To će otvoriti mogućnost za zapošljavanje domaćih građevinskih tvrtki, kaže Oppenheim te dodaje da je zabrinut što će nakon ulaska Hrvatske u EU na naše tržište doći konkurencija koja je trenutačno u boljem financijskom položaju i koja je jeftinija od domaćih tvrtki. Dobar primjer urušavanja građevinskog sektora je Slovenija čije su građevinske tvrtke gotovo nestale nakon ulaska u Europsku uniju, a građevinari upozoravaju da bi se sličan scenarij mogao dogoditi i u Hrvatskoj.

Da bi se to spriječilo potrebno je pokrenuti nove investicije, potaknuti rast BDP-a i angažirati domaće građevinare na novim poslovima. Predsjednik Sindikata graditeljstva Hrvatske Ivan Kovačević upozorava da je u Hrvatskoj trenutačno zaposleno tek četrdeset posto kapaciteta u graditeljstvu, a uskoro bi moglo biti i manje jer se bliže zimski mjeseci u kojima je obujam građevinskih radova već tradicionalno manji. Kovačević podsjeća da je građevinski sektor prvi upao u krizu i to prije četiri godine, ali da se u tom razdoblju nije učinilo ništa da se pomogne građevinarima. Ni prošla, ali niti ova vlada ne čine dovoljno da bi se pomoglo građevinarima. Imali smo čak i tematsku sjednicu Gospodarsko-socijalnog vijeća i svi smo se složili da moramo pokrenuti nove građevinske projekte i nastaviti one koje su zaustavljeni.

Međutim, od projekata nema ništa. Broj nezaposlenih u građevini raste i u ljetnim mjesecima i bojim se da će uskoro u građevini raditi rekordno malo radnika, rekao je za Aktual Ivan Kovačević. Jedan od najvećih problema za građevinare predstavlja mnogo neprodanih stanova, zbog čega nema potrebe za gradnjom novih. Prema dostupnim podacima Državnog zavoda za statistiku u prva tri mjeseca ove godine izgrađeno je tek oko 5000 novih stanova, što je 8000 manje nego u istom razdoblju 2009. ili oko tisuću manje nego prošle godine. Vlada treba osloboditi nekretnine za najam tako da se ukine tumačenje o zabrani iznajmljivanja nekretnina kod kojih je korišten institut povrata pretporeza u izgradnji ili još jednostavnije treba uvesti PDV na najam svih nekretnina, najbolje s povlaštenom stopom od 10 posto. To bi vratilo u funkciju mnoge zamrznute nekretnine i potaknulo stanogradnju najamskih stanova, tvrdi Marjan Kostrenčić, član Nadzornog odbora Ingre i dodaje da država treba hitno i konačno riješiti katastrofalnu situaciju u urbanizmu jer je to prema njemu osnovna prepreka razvoju i posebno radovima u građevinarstvu. Neprihvatljivo je da nekoliko lokalnih, često nepismenih, moćnika zaustavlja projekte nacionalnog značaja. Ulaskom Hrvatske u EU otvorit će se tržište projekata i nekretnina koje će, kako sada stvari stoje, biti zakočeno zbog anarhije u urbanizmu. Hitno treba utvrditi konačnu listu projekata nacionalne važnosti za sljedeće tri godine. Ti projekti moraju imati prioritet u donošenju dokumentacije za njihovu realizaciju, kaže Kostrenčić.

Većina građevinara s kojima smo razgovarali slažu se da stanje u građevinarstvu nije novost i da su gotovo svi u građevinskom sektoru još prije četiri godine upozoravali na to da je nužno da država pomogne izvozu građevinskih i montažerskih radova. Posljednjih deset godina visoke cijene u Hrvatskoj destimulirale su izvoz tih radova, a država sada nema izbora nego podržati svaki građevinski projekt. Hrvatski građevinari imaju resurse, imaju znanje, ali trenutačno nedostaje projekata i novca. Razumijemo da je ljudima u Vladi sada važnije zadržati kreditni rejting od situacije u građevinarstvu, ali ne pronađe li se ubrzo novac za projekte i investicije građevinarstvo bi moglo nestati. Grana koja može pokrenuti cijelo gospodarstvo se jednostavno zaustavlja i zbog toga tražimo od Vlade da uskoro krene s najavljenim investicijskim projektima, rekao nam je Zdenko Karakaš, direktor Udruge poslodavaca graditeljstva. Iako su početkom manjoj data najavljivali velike investicijske projekte, Vlada je do sada krenula s malim projektima poput obnove fasada, te gradnje škola i sportskih dvorana. Građevinari kažu da bi sve to možda imalo izgleda prije četiri ili pet godina, kad smo imali povoljne uvjete za kreditiranje, ali sada doista ne možemo očekivati da nam fasade riješe gospodarske probleme. Nijedan od tih projekata sam za sebe neće pokrenuti građevinski sektor, već bi možda mogli zaustaviti pad. Rast mogu pokrenuti samo veliki investicijski projekti kao što su nekada bile autoceste, tvrdi Karakaš i dodaje da je hrvatska država preskupa i da bi Vlada trebala smanjiti državni aparat i novac preusmjeriti u nove projekte s kojima bi potaknula rast građevinskog sektora, a time i cijelog gospodarstva.

I dok građevinari tvrde da je za izlazak iz krize cijelog hrvatskog gospodarstva, potreban jak građevinski sektor, ekonomski analitičar Damir Novotny kaže daje za izlazak iz krize važnije pokrenuti industriju. Novotny kaže da je za Vladu najvažnije da poveća kupovnu moć građana, a to nije moguće učiniti s rastom građevinskog sektora. Građevinski sektor nije toliko bitan jer nema takav multiplikacijski učinak kao industrija. Ako se malo pogleda u prošlost,može se vidjeti da građevina u ciklusima ulazi i izlazi iz krize i zbog toga ni jedna država Europske unije ne potiče građevinu kao glavnu granu svog razvoja, kaže Novotny koji kao primjer navodi Slovačku koja je poticala svoju automobilsku industriju i u njoj otvorila mnogo novih radnih mjesta. Automobilska industrija poticala se i u Njemačkoj koja je na njoj ostvarila svoj veliki gospodarski napredak u prošlom stoljeću. U Italiji su kao jednu od glavnih mjera izlaska iz krize uveli poticaje za mala i srednja poduzeća. U cijeloj Europi poticaji idu prema biznisu i industriji te održavanju radnih mjesta. To bi trebao biti i smjer naše vlade jer jednom kada se mala i srednja poduzeća stabiliziraju i kada se ponovno pokrene industrija, ponovno će se pokrenuti i građevinski sektor. Gradit će se nove tvornice i poslovni prostori, a povećana potrošnja građana povećat će i potražnju za novim stanovima, zaključuje Novotny.