Vidim kolega Matrix,bavite se i karikaturama,ja vise ingru ni ne pratim….imam je ,vjerujem joj i cuvam je
zmrklic: ” Strašilo na 60000 [smiley10] ” ne bih rekao, 4.200.00,00 …. definitivno ne za ingru
Da krivo sam pomnozio, 4 mil, ne 42 mil
[smiley1] Dobro čišćenje danas
Danas lijep dan nakon par dana letargije, početak ništa nije obećavao, a onda spektakularno čišćenje 80-ak komada po asku. [color=blue]Može li bolje[/color]. I ja sam malo kupio. Moram priznati da sam neki dan i malo prodao po 61300, da bih kupio IGH po130xx. IGH mi je odradio 20%, i onda se vratim u svoju perjanicu ponovo. I tako dalje u iščekivanju novih i boljih vijesti. A kad netko pokupi dionica za gotovo 5.000.0000 milijuna kuna i to po asku, sigurno ih neće prodavati po 58.000[smiley1].
[color=blue]INGRA je ponovo IN.[/color]
Ajde Plavi napiši nešto, vidiš da te čekaju mali dioničari.[smiley11]
Redoviti scenarij.
Sačekaju da se skupi hrpica dionica, i onda UDRI!!!
Podsjetimo se:
[color=blue]Ingra od Hidrogradnje potražuje 17 mln dolara[/color]
Iako je prijeratnom poduzeću Hidrogradnja iz BiH, uz isplatu ratne odštete u Iraku od 90 milijuna dolara, pripalo 26 milijuna dolara u obveznicama kod beogradske Jubmes banke, ovaj novac neće biti u cijelosti naplaćen. Prema novom izvještaju Radne grupe Vlade RS, oko 17 milijuna dolara u obveznicama pripast će domaćoj Ingri jer su to obveznice kooperanata okupljenih oko hrvatske kompanije. Ovu informaciju potvrdila je i Sandra Obuljen, pravna savjetnica predsjednika Uprave Ingre.
Radna grupa Vlade RS utvrdila je u svom izvještaju da je do sada sarajevska Hidrogradnja po osnovi ratne štete iz Iraka 2001. godine naplatila 65 milijuna dolara, te još 10 milijuna dolara u listopadu prošle godine. Od ukupne ratne štete koju isplaćuje Komisija Ujedinjenih naroda sarajevska Hidrogradnja je do sada naplatila 85 milijuna dolara, a druga kompanija koja se spori da je pravna sljednica prijeratne Hidrogadnje, Hidrogradnja s Pala, nije dobila ništa.
“Ovaj novac pripada tvrtki po Zakonu o stanju početne bilance poduzeća jer su se ta potraživanja nalazila u bilanci Hidrogradnje, a ne u podbilanci. Ovdje je situacija jasna i u cijelom slučaju nema ništa sporno”, ustvrdio je Hećo, dodavši da se potraživanja hrvatske Ingre mogu jednostavno riješiti Zakonom o obveznim odnosima.
A što reči, osim toga da se primirilo malo par dana i počelo je opet.
Standard na top 10, PBZ Equity opet dokupio 3 komada.Ja sam neki dan dokupio, uvalio mi netko po 56 100, sramota. To malo prodao juler i danas još 2 komada, za kruh i mlijeko. I za slučaj da izvještaj bude ispod očekivanja. Šta bude bit će, dobro je kako god okrenuli, bilo da raste, bilo da pada.
To je super kod ove dionice ako padne , možeš dokupiti bez da se bojiš hočeš li to moći prodati skuplje.
Kad je predodređeno da raste, barem do 2010. Može li bolje?
1. OPPENHEIM IGOR 5.697 11,39 Osnovni račun
2. KOSTRENČIĆ MARIJAN – ANTUN 5.297 10,59 Osnovni račun
3. PBZ D.D. 3.431 6,86 Skrb. račun + 3
4. TEHNIKA D.D. 3.012 6,02 Osnovni račun
5. LUDVIGER JASNA 2.828 5,66 Osnovni račun
6. ERSTE & STEIERMARKISCHE BANK D.D. 1.463 2,93 Skrb. račun
7. ELEKTROPROJEKT D.D. 1.383 2,77 Osnovni račun
8. SOCIETE GENERALE-SPLITSKA BANKA D.D./ALLIANZ ZB D.O.O. ZA AZ OBVEZNI MIROVINSKI FOND 1.351 2,70 Skrb. račun
9. INGRA D.D. 1.279 2,56 Osnovni račun
10. SOCIETE GENERALE-SPLITSKA BANKA D.D./RAIFFEISEN MIROVINSKO DRUŠTVO ZA UPRAVLJANJE OBVEZNIM MIROVINSKIM FONDOM D.O.O. ZA RAIFFEISEN OBVEZNI MIROVINSKI FOND 1.220 2,44 Skrb. račun
Ukupno: 53,92
[color=blue]Budućnost u Nautici [/color]
Alžir je, inače, jedna od najvećih afričkih zemalja, površinom je deset puta veća nego bivša Jugoslavija, a ima 32 milijuna stanovnika. Podijeljena je u 48 županija, a premda je još 1962. stekla neovisnost od Francuske, uz arapski, francuski je idalje službeni jezik u zemlji. U cjelini, zemlja je prilično orijentirana na Francusku. Neki podaci kažu da na teritoriju bivšeg kolonizatora živi oko pet milijuna Alžiraca. U mediteranskom dijelu zemlje i u dijelu gdje se vade nafta i plin prisutna je većina svjetskih multinacionalki, u zemlju su ušli poznati hotelski lanci, ali zanimljivo je, turizam, unatoč mediteranskoj obali, nije osobito razvijen. To je tek prilika za investitore. Nije ni čudo što je Ingra državi poklonila projekt razvoja nautičkog turizma – to je, kažu, prava niša koja, ako se otvori, u budućnosti može nositi velike prinose. Upravo je 30-godišnje poslovanje Ingre u Alžiru bio povod za malu hrvatsku dvodnevnu karavanu u Sahari. Kad je riječ o poslovanju u zemljama Trećeg svijeta, Ingra je jedna od rijetko upornih hrvatskih tvrtki. Tijekom tri desetljeća u zapravo je uspjela postati prvi punkt za Hrvate koji idu u Alžir, a zahvaljujući upravo njezinim naporima konačno bi se u toj zemlji trebalo otvoriti hrvatsko veleposlanstvo. Prije dvije godine u Alžiru je osnovala i svoju tvrku. Lepeza radova koje je izvela od 1975. naovamo doista je šarolika – od brana i aerodroma do prometnica. Budućnost su izgradnja i opremanje pomorskih i hidro objekata, izgradnja marina, proširenje aktivnosti na izgradnju stanova i poslovnih objekata, uključivanje u izgradnju cesta i tunela, a i moguće uključenje u gradnju hotelsko-turističkih sadržaja. Kad bi se plan ostvario, Ingra bi do 2010. u Alžiru ugovorila poslova u vrijednosti više od 200 milijuna eura. No u kompaniji ne zaboravljaju napomenuti kako postoji i nekoliko preduvjeta za ostvarenje plana. Uz otvaranje veleposlanstva, nužno je bolje ekipiranje hrvatskih kompanija za nastup na vanjskim tržištima, objedinjavanje toga nastupa kroz Ingru, podrška hrvatskog bankarskog sustava i obučavanje mladog i stručnog kadra.
Uz otvaranje veleposlanstva, nužno je bolje ekipiranje hrvatskih kompanija za nastup na vanjskim tržištima, objedinjavanje toga nastupa kroz Ingru, podrška hrvatskog bankarskog sustava i obučavanje mladog i stručnog kadra.
Ingra je jedina sposobna predvoditi hrvatske građevinare na ino tržištima.
Pa pogledajte im strukturu zaposlenih
Uputa: otvori privitak, skrolaj mišem na 46 stranicu:
5 magistra
70 zaposlenih sa fakultetskom naobrazbom
11 za višom školom
36 sa srednjom spremom
1 VKV
5 KV
2 NSS
1 NKV
Pa gdje toga ima, od 131 zaposlenog 86 sa visokom, višom i magistra?To je 65 % ukupno zaposlenih!
Nema nigdje.
Zato i jesu tu gdje jesu.
Pa gdje toga ima, od 131 zaposlenog 86 sa visokom, višom i magistra?To je 65 % ukupno zaposlenih!
Nema nigdje.
Zato i jesu tu gdje jesu.
Ima.
plavi: ” Pa gdje toga ima, od 131 zaposlenog 86 sa visokom, višom i magistra?To je 65 % ukupno zaposlenih! Nema nigdje. Zato i jesu tu gdje jesu. ” Ima.
Poštovani kolega ako ima priložite nam literaturu, jer ovako djelujete dosta isprazno, bez inf.
Hvala