I jesi vidio što sam sve prošao?
Tako ti je to na početku nitko ne uviđa o čemu se radi, već piše kontre, a kad poraste parsto posto, onda postane zanimljivo malim ulagačima, pa čak i mirovinskim fondovima.
Mene iznenađuje da ju na 12-13 nisu otkrili fondovi već puno kasnije. Nekima je, i to malo većim, ovo upravo ulazna cijena za dionicu. Sjetimo se na koliko su ti fondovi ulazili u jednu Plivu, Podravku IST ili slično.A gdje su cijene tih dionica danas?
To samo govori o sporosti strategije i promjena strategija ulaganja kod naših fondova.

Jooj, da je napraviti malu retrospektivu, recimo, INGRE, neki bi zaratili na forumu.
Koliko si se trudio i uvjeravao nevjerne Tome. Kad sam jučer čitao koliko si pisao o budućim projektima INGRE, koji su sada tek aktualni, neki se već rade, na pamet mi pao Matrix, kako on sada velikim trudom odrađuje taj markentiški dio na forumu koji je i potreban, jer vidim da neki, koji se povremeno javljaju na forum nisu ni bili na web stranici INGRE. http://www.ingra.com/

Ali, INGRA je školski primjer, nama ulagačima, kako studiozno treba pristupiti dionici, dobro proučiti fundamente, buduće projekte, moć lobiranja, povijest, i što je vrlo važno IMAGE (imidž) koji ostavlja pred javnošću. Danas je takvo vrijeme da jedna krivo interpretirana vijest na burzi donosi do kratkoročnih (virtualnih i stvarnih) gubitaka ulagača, ali i stvaranja nepovjerenja nekih klijenata (vidi Tehniku). Zato mislim da je INGRA jedinstven spoj jedne cjeline koja čvrsto u rukama drži svoje projekte, svojim rokovima i kvalitetom stvara nova povjerenja i reference, a isto tako ima autoritet i respekt u medijima, što je vrlo važno.

Etto, Plavi, čekaju nas Stubaki, Zračna luka Zagreb, Alžir, HE Lešće, Blok C TE SIsak, neki brodograđevni projekti i mnogi drugi poslovi.
Što reći, nego svaka čast.

[color=blue]Evo detaljnije o stanovima[/color]

[color=blue]Poslovno-stambena zgrada Ingra, Ilica 191[/color]

Građevinska tvrtka Ingra dovršila je gradnju stambeno-poslovnog objekta sa 120 stanova i 20 lokala na uglu Ilice i Vukovićeve ulice, a prvi kupci uselit će već 1. veljače. Zgrada je slobodnostojeća, razvijena na tlocrtu u obliku slova “U” tako da njeno istočno, južno i zapadno krilo formiraju trg koji se otvara prema Ilici i vizurama prema sjeveru. Trg je popločan kamenom, a u sredini projektirana je zelena površina i fontana s klupama.

Zgrada sadrži ukupno 120 stanova, 90 spremišta, 20 lokala, 138 garažnih i 60 parkirnih mjesta u podzemnoj garaži i 9 parkirnih mjesta na terenu. Sastoji se od dvije podrumske etaže, prizemlja i katova čiji broj se mijenja od pet u istočnom krilu, šest u zapadnom, odnosno sedam u južnom krilu. Krov je ravan, a završni sloj je dekorativni šljunak. Investitor je tvrtka Ingra.

[color=blue]Povijest[/color]

INGRA d.d. osnovana je 18. veljače 1955. godine kao poslovno udruženje tada najvećih i najznačajnijih poduzeća sa svrhom objedinjavanja i zajedničkog nastupa u inozemstvu. Od samog početka, INGRA je nudila i izvodila velike investicijske projekte kao što su velika energetska i industrijska postrojenja, a gradila je i velike turističke komplekse, hotele, bolnice i slične kapitalne objekte po sustavu “ključ u ruke”. U više od 50 godina svoga postojanja, INGRA je izvela više od 700 investicijskih objekata u više od 30 zemalja svijeta. INGRA, danas u svijetu dobro prepoznatljiv brand, zahvaljujući svojoj tradiciji i dugogodišnjoj prisutnosti na tržištima koje obrađuje, uspjela je zadržati i proširiti većinu svojih tržišta te otvoriti i neka nova.

Tradicionalna tržišta INGRE uključuju, između ostalih, tržišta Njemačke, Rusije, Ukrajine, Alžira, Libije, Sudana, Nigera, Nigerije, Iraka, Irana, Jordana i Sirije, na kojima je INGRA kontinuirano aktivna.

Primjera radi, INGRA je u Alžiru prisutna već 30 godina te je u tom periodu izgradila mnogo značajnih projekata. Zahvaljujući svojim dosadašnjim referencama na tom tržištu, INGRA i dalje ostaje prisutan i prepoznatljiv partner. U Njemačkoj INGRA je prisutna gotovo od samog početka svog poslovanja, a danas, u okviru GIU INGRA-DET objedinjuje oko 40 hrvatskih društava koji po sustavu kontingenata rade u Njemačkoj. Preko ovog društva INGRA danas objedinjuje više od polovice hrvatskog kontingenta. INGRA sustavno obrađuje i ostala tržišta već čitav niz godina. Početkom devedesetih godina prošlog stoljeća, kada su u Hrvatskoj nastupile ne samo pravne već i političke promjene, INGRA je prošla niz statusnih transformacija, od pretvorbe i privatizacije do kotacije javnih dioničkih društava. Danas je INGRA potpuno privatizirano dioničko društvo, u većinskom vlasništvu malih dioničara.
U poslovnom smislu, INGRA se kontinuirano prilagođavala promjenama na tržištu i usklađivala svoje aktivnosti u skladu s tim promjenama. Tako se sredinom devedesetih prošlog stoljeća okrenula tržištu Hrvatske, koje je obuhvaćeno posljedicama rata, vapilo za obnovom infrastrukture i proizvodnje. INGRA sudjeluje u izgradnji autocesta u Hrvatskoj, najvećem građevinskom i infrastrukturnom projektu u zemlji, bila je glavni izvođač radova na izgradnji telekomunikacijske mreže za operatera VIPNet, a svoju je osnovnu djelatnost uspješno spojila i s razvojem turizma kroz rekonstrukciju i obnovu hotela na dubrovačkom području.
INGRA i danas spaja investicijsku izgradnju s potrebama gospodarskog razvoja u Hrvatskoj, pa tako vodi program izgradnje marina i lučica na dubrovačkom području u suradnji sa Županijom Dubrovačko-neretvanskom, a nositelj je i prvog greenfield projekta u sektoru turizma u Hrvatskoj u formi javno-privatnog partnerstva s Općinom Posedarje. INGRA i danas intenzivira poslovne aktivnosti na tržištu Republike Hrvatske, prvenstveno u okviru projekta izgradnje autocesta te nastavkom i proširenjem djelatnosti vezanih za turističke djelatnosti.

2004. godine INGRA je zakoračila i u stanogradnju u Hrvatskoj te je započela građenje stambeno-poslovnog kompleksa u Zagrebu, u Ilici, pa potom i izgradnju urbanih vila na Srebrnjaku. Djelatnost stanogradnje INGRA širi i na područje Dubrovačko-neretvanske i Primorsko-goranske županije te Istre.

[color=blue]Uprava[/color]

Igor Oppenheim Predsjednik Uprave

Diplomirao na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Poslijediplomski studij nastavio u Sjedinjenim Američkim Državama sa specijalizacijom iz marketinga. Radi u Ingri d.d. od 1984. na poslovima realizacije projekata, kao regionalni koordinator, pomoćnik financijskoga direktora, direktor Odjela razvoja, plana i analize te kao financijski direktor. Od 1995. član je Uprave Ingre d.d. zadužen za financijske i administrativne poslove. Od 2001. obnaša dužnost Predsjednika Uprave.

Jasna Ludviger Član Uprave

Diplomirala je francuski i talijanski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Poslijediplomski studij uključuje jednogodišnju specijalizaciju na Sveučilištu Sorbonne u Parizu. U Ingri radi od 1970. gdje je prošla gotovo sve strukturne razine: od jednostavnih poslova do položaja člana Uprave na koji je došla 1995.

Aleksandar Ivančić Član Uprave

Diplomirao na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu. Radio u tvrtkama “Braća Kavurić”, “Viadukt” i “Rudar”. Po dolasku u Ingru radio u Tehnološkom Odjelu na proizvodnji građevinskih materijala gdje se bavio izgradnjom cementara, vapnara i tvornica opeke. Kasnijom reorganizacijom tvrtke postaje direktor Odjela industrije, a od 1995. je član Uprave.

[color=blue]Nadzorni odbor[/color]

Dr. Danijel Režek – Predsjednik Nadzornog odbora

Diplomirao je građevinarstvo na Arhitektonsko­građevinsko-geodetskom fakultetu u Zagrebu, magistrirao i doktorirao na Fakultetu građevinskih znanosti u Zagrebu. Od 1984. dolazi na čelo INGRE, najprije kao generalni direktor, a poslije kao predsjednik Uprave. Od 2000. ostaje član Uprave do 2003., kada odlazi u mirovinu i postaje predsjednik Nadzornog odbora.

Akademik Dr. Jakša Barbić, Zamjenik Predsjednika Nadzornog odbora

Diplomirao je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1960. Položio je pravosudni i javnobilježnički ispit. Radi na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu od 1963. Doktorirao na tom fakultetu 1973. Počasni je član Hrvatske udruge sudaca. Dosada je arbitrirao u brojnim arbitražnim sporovima u domaćim i međunarodnim trgovačkim arbitražama u zemlji i u vodećim arbitražnim centrima u inozemstvu, a i trenutno arbitrira u nekoliko međunarodnih trgovačkih arbitražnih sporova u inozemstvu. U Nadzornom odboru INGRE je od 2003. čiji je Zamjenik Predsjednika. Redovni je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Josip Protega – član Nadzornog odbora

Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu, Sveučilišta u Zagrebu 1993. Aktivno govori engleski i talijanski jezik. U svibnju 1993. položio je brokerski ispit. Godine 1998. postaje izvršnim direktorom PBZ Sektora investicijskog upravljanja te tu dužnost obnaša do 2004. Od 1999. do 2003. obavljao je dužnost predsjednika Nadzornog odbora Zagrebačke burze. U studenom 2004. postaje predsjednik Uprave Hrvatske poštanske banke d.d.,a na toj poziciji nalazi se i danas. Od 2005. je član Nadzornog odbora INGRE.

Nadan Vidošević – član Nadzornog odbora

Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu. Godine 1990. postaje generalni direktor Dalmacija-cementa iz Kaštel Sućurca. Na toj dužnosti zadržao se do 1993. kada postaje Ministar gospodarstva u Vladi RH i zastupnik Splitsko-dalmatinske županije u Županijskom domu Sabora te predsjednik odbora za lokalnu samoupravu, gospodarstvo i financije Županijskog doma Sabora. Na dužnosti ministra ostaje do 1995. kada postaje predsjednik Hrvatske gospodarske komore na čijem čelu je i danas. U svibnju 2005. imenovan je predsjednikom Uprave Kraša, najvećeg konditorskog poduzeća u Hrvatskoj. Od 1999. je član Nadzorog odbora INGRE.

Marijan Kostrenčić – član Nadzornog odbora

Diplomirao na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Nakon sudskog staža, rada u HEP-u od 1985. radi kao pravni savjetnik u Ingri, od 1987. kao član Poslovodnog odbora Ina Tours-a za pravne i kadrovske poslove, od 1991. je načelnik odjela za strana ulaganja i koncesije pri Ministarstvu inozemnih poslova Republike Hrvatske. U istom vremenu obavlja posao šefa kabineta ministra. Od 1995. do 2000. je glavni savjetnik predsjednika Lura grupe za pravne i organizacijske poslove. Od sredine 1992. bio je direktor INTEL d.o.o. u Zagrebu te direktor i partner u LINTEL GmbH u Beču što je i danas. Predsjednik je Nadzornih odbora Večernjeg lista d.d., VIP-NET GSM d.o.o. i Generalturista d.d., član nadzornih odbora Tiska d.d., i Klementine d.o.o. Kostrenčić je izvjestitelj za Hrvatsku Komisije za poreze Američke odvjetničke komore. Član Nadzornog odbora INGRE je od 1999.

[color=blue]Na prednatječaju za Brijuni Rivijeru 23 tvrtke[/color]

Na javni poziv Brijuni Rivijere, za izbor kvalificiranih ponuđača za realizaciju greenfield turističkih projekata na četiri lokacije do isteka roka javile su se čak 23 tvrtke. Ponude su pristigle iz Kanade, SAD-a, Francuske, Italije, Španjolske, Austrije, a najviše ih je iz Hrvatske. Na popisu ponuđača su Royal Brijuni Resort Inc. Ontario i Walker Corporation Itd-Toronto, zatim je tu Rosen Partners LLC iz New Yorka, CMM Chladek market entries&marketing consulting-iz Beča, THR Assesores en Turismo Hoteleria Recreacion SA Barcelona (Španjolska), Pool Engineering s.p.a.- Mareno di Piave (Italija), Europtima International Paris (Francuska), a hrvatskih je ponuđača najviše iz Zagreba: FIMA Validus d. d., [color=blue]Ingra d. d.[/color], Importanne d.o.o., Proficio nekretnine d. d., Titan marine d.o.o., Hilis šest d.o.o., Jupiter Adria d.o.o. Valamar grupa d. d., Istria consult d.o.o., MMC Karmas d.o.o. Iz Poreča su se javile tvrtke City green d.o.o. i Plava laguna, iz Rapca Maslinica d.o.o., iz Splita Orco Adriatic d.o.o., te iz Pule Cubus Lux d.o.o. i Terra conceptus d.o.o. Direktor Brijuni Rivijere Veljko Ostojić izvijestio da je natječajnu dokumentaciju preuzelo 27 tvrtki zainteresiranih za ulaganja i gradnju na prve četiri od šest predviđenih lokacija na jugozapadnoj istarskoj obali, a četiri nisu na vrijeme dostavile ponude. U narednih mjesec dana ocijenit će se sve ponude, nakon čega slijedi natječajni postupak. Uljanik Plovidba d.d. i njemački Stangl Consult GmbH, koji čine Konzorcij Istria Consult d.o.o., prijavili su Brijuni Rivijeri svoj prostorni koncept za područje Otoka sv. Katarina i Mulimente. Oni su buduću marinu Katarina i novu četvrt Mulimenti osmislili kao jedinstvenu prostornu cjelinu turističkog grada na moru sa kulturnim, društvenim, javnim, ugostiteljskim i sportsko-rekreacijskim sadržajima, a sve u cilju da se stvori neophodan broj stalnih stanovnika i kritična masa radnih mjesta, izvijestili su Nikolina Vukojević i Boris Lešić iz Istria Consulta.

[color=blue]Susret hrvatskih i omanskih gospodarstvenika[/color]

Na forumu su članovima omanskog gospodarskog izaslanstva, predstavljeni hrvatski gospodarski potencijali i mogućnosti koje Hrvatska može pružiti za poslovanje omanskih tvrtki u Hrvatskoj i regiji
U organizaciji Hrvatske gospodarske komore danas je održan hrvatsko-omanski poslovni forum, a potpisan je i sporazum o suradnji HGK-a i Omanske trgovačke i industrijske komore, priopćeno je iz HGK-a. Na forumu su članovima omanskog gospodarskog izaslanstva, koje je u dvodnevnom posjetu Hrvatskoj, predstavljeni hrvatski gospodarski potencijali i mogućnosti koje Hrvatska može pružiti za poslovanje omanskih tvrtki u Hrvatskoj i regiji. Predstavljajući osnovne karakteristike omanskog gospodarstva, potpredsjednik Omanske trgovačke i industrijske komore Jamal Ali Sultan izvijestio je da je BDP Omana lani iznosio 43,88 milijardi dolara, a BDP po stanovniku 14.100 dolara. Najznačajniji sektori gospodarstva su proizvodnja sirove nafte i prirodnog plina, građevinarstvo te proizvodnja cementa i bakra. Proizvodnja nafte lani je bila 769 tisuća barela dnevno. Izvoz je iznosio 24,73 milijardi dolara, a najviše su se izvozili nafta, riba, metal i tekstil. Uvoz je bio 10,29 milijardi USD, a uvozili su se među ostalim strojevi i transportna oprema, potrošačka roba, hrana, maziva i stoka. Na skupu je održana prezentacija omanskog Centra za poticanje ulaganja i izvoza o mogućnostima ulaganja u Sultanatu Omanu. Naglašene su mogućnosti za ulaganja u slobodne zone te luke kao što su Salalah i Sohar, a predstavljene su i mogućnosti za investicije u omanski turizam. Robna razmjena Hrvatske i Omana prošle godine je iznosila 1,58 milijuna dolara od čega je hrvatski izvoz u Oman bio 1,02 milijuna dolara, a uvoz 560 tisuća dolara. U prvih sedam mjeseci 2007. hrvatski izvoz u tu zemlju bio je 2,85 milijuna dolara, a uvoz 89 tisuća dolara.
Za individualne poslovne razgovore s omanskim tvrtkama zanimanje su pokazali Adria-Mar brodogradnja, Bitumina, Dioki, Hidroelektra niskogradnja, Ina Naftaplin, Ingra, Institut građevinarstva Hrvatske, Kamen Pazin, Konstruktor inženjering, M-Profil i Piper, kaže se u priopćenju.

[color=blue]Građevinske tvrtke udvostručile vrijednost narudžbi u inozemstvu[/color]

S rastom građevinske aktivnosti, primjećuje se i sve više izvozna orijentacija hrvatskih građevinaca. U prvom tromjesečju domaći građevinski sektor je ostvario znatno veće stope rasta izvoznih aktivnosti, premda na razmjerno nisku usporedbu bazu. Vrijednost izvršenih radova u inozemstvu je porasla za više od 90 posto, na oko 270 milijuna kuna, dok je istodobno vrijednost novih narudžbi udvostručena (na 663 milijuna kuna) u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Među građevinarima izvoznicima prednjače Đuro Đaković – Montaža i Dalekovod, a IGH također ima velike planove. Na rast ugovorenih poslova u inozemstvu pozitivno utječu i diplomatski posjeti naših dužnosnika potencijalno važnim tržištima. Sjetimo se izaslanstva predsjednika Stipe Mesića Kazahstanu u kojem su sudjelovali i brojni poduzetnici, a među njima i građevinari koji Kazahstan vide kao veliko tržište za zadovoljavanje vlastitih apetita. Upravo je ta zemlja najavila da će uložiti nekoliko milijardi dolara u infrastrukturne projekte te pozvala hrvatske građevinske kompanije da sudjeluju na njihovim natječajima. Kad su u pitanju novi ugovoreni poslovi, prednjači Kazahstan sa 447,87 milijuna kuna za što je ponajviše zaslužan Dalekovod. On je dosta aktivan i u Norveškoj. Nedavno je tvrtka dobila posao izgradnje 420 kilovoltnog dalekovoda dužine 105 km, Skareheia (Evje) – Holen u Norveškoj, vrijedan 20 milijuna eura. Očekivani početak radova je ljeto ove godine, a završetak do kraja 2008. Investitor je norveška državna kompanija Statnett. Dalekovod je dobio i posao isporuke ovjesne i spojne opreme za isti dalekovod, čija se vrijednost procjenjuje na milijun eura. Dalekovod je dobio posao izgradnje dalekovoda 400 kV Tirana – Podgorica i pripadajućih vodnih polja po sistemu “ključ u ruke” vrijednog 42 milijuna eura čije se potpisivanje ugovora očekuje ovaj tjedan. Kompanija izvozi u osamdesetak zemalja, a planiraju ove godine izjednačiti prihode od izvoza i od domaćeg tržišta. U Njemačkoj su aktivni Ingra i Viadukt. IGH, pak, ugovara poslove na cestogradnji u BiH, a sve su mu zanimljivije Albanija i Ukrajina, no, ističu kako se takvi koraci ne rade preko noći. Nakon dovršetka gotovo svih velikih infrastrukturnih radova u Hrvatskoj, građevinarima ne preostaje drugo nego izlazak na strana tržišta. Samo u bližem okruženju, u Albaniji, Crnoj Gori, Bosni i Herecegovini te nešto udaljenoj Ukrajini očekuju se velika ulaganja u infrastrukturu, a upravo to je prilika za hrvatske tvrtke koje ponosno ističu kako su zanat već ispekle na domaćem tržištu.

[color=blue]Gradnja brenda [/color]

“Unatoč visokoj operativnoj angažiranosti na velikim domaćim investicijskim poslovima izlazak izvan granica Hrvatske je neminovan put za sve tvrtke koje se bave infrastrukturnim projektima”, svjesni su i u Ingri dodavši kako su “nam domaći infrastrukturni projekti potrebni. Također bitni su zbog brenda hrvatskoga graditeljstva koji se time dodatno oplemenjuje i dobiva na težini. To je nužna poluga izlaska na inozemna tržišta jer vrlo teško možete ugovoriti posao u inozemstvu ako uspješno ne poslujete i kod kuće.” Nakon desetak godina velikih radova u Hrvatskoj možemo reći da su građevinari ispekli zanat, no kako se ne može živjeti na lovorikama, pitanje je što će za nekoliko godina raditi velika vojska zaposlenih u hrvatskoj građevini.

Zna li netko točan datum (od-do) za predaju ponude -Stubaki?Hvala[smiley2][smiley2][smiley2]

[color=blue]Svježa vijest[/color]

[color=blue]15 tvrtki u daljnjoj borbi za Brijune rivijeru[/color]

Od 25 tvrtki čije su ponude za realizaciju greenfield turističkih projekata na četiri lokacije Brijuni rivijere razmatrane na jučerašnjoj sjednici NO istoimene državne tvrtke, odabrano je njih 15 koje su pozvane u drugi krug natječaja koji će započinje 12. studenog

Uz odabrane tvrtke ostalo je još 12 ponuđača čija dokumentacija nije formalno potpuna te im je stoga ponuđen rok od tri tjedna da pošalju dopunu dokumentacije koja će se naknadno razmatrati, no to ne znači da će biti pozvane u drugi krug natječaja. – Ovo je konkretan početak operativne realizacije projekta. Natječaj je polučio izvanredne rezultate koji međunarodno dokazuju značaj i veličinu projekta.

okviru pristiglih ponuda zamjetna su poznata i priznata međunarodna poslovna imena što jamči uspjeh na način da Brijuni rivijera postane vrhunska turistička destinacija u svjetskim okvirima – istaknuo je direktor Brijuni rivijere Veljko Ostojić. Dodao je da će tvrtke u drugom krugu morati priložiti puno detaljniju dokumentaciju s detaljnim planovima gradnje i razvoja u skladu s Prostornim planovima, Master plan arhitektonskog rješenja, financijski plan te prijedlog ugovora.

Ostojić procijenjuje da će drugi krug natječaja trajati između 90 i 120 dana, nakon kojih će za svaku lokaciju biti izabrana dva ponuđača, od kojih će jedan postati konačni investitor. Ostojić očekuje da će se situacija sada više ‘zakuhati’ te da postoji mogućnost raznih lobiranja, spajanja ponuđača radi jake konkurencije, no predviđa da će neki od njih i odustati od drugog kruga.

Tvrtka Brijuni Rivijera uskoro će raspisati natječaj za odabir savjetnika za pružanje pravnih usluga društvu, a održana je i prezentacija studije Procjena društveno-ekonomskih učinaka projekta Brijuni rivijera koja će kroz nekoliko dana biti prezentirana javnosti. Tvrtka je dobila i novog člana Nadzornog odbora, gradonačelnika Pule Borisa Miletića koji je zamijenio Valtera Drandića koji je podnio ostavku jer izlazi iz politike.

[color=blue]Tvrtke koje ulaze u drugi krug natječaja Brijuni rivijere [/color]

Fima Validus, Varaždin
Rosen Parners LLc, New York
[color=blue]Ingra d.d., Zagreb[/color]
Importanne d.o.o., Zagreb
Pool Enginering s.p.a., Mareno di Piave, Italija
Proficio nekretnine d.d., Zagreb
Titan marine d.o.o., Zagreb
Plava laguna d.o.o., Poreč
Jupiter Adria AG, Švicarska
Maslinica d.o.o., Rabac
Valamar grupa d.d., Zagreb
Istria consult d.o.o., Pula
Terra conceptus d.o.o., Pula – Brijuni conceptus d.o.o.
Cubus lux plc, London
Orco Property Group – Hospitality Invest i AIG