http://www.poslovni.hr/57185.aspx

Evo link bez dvotočke. [smiley2]
Onaj fond na broju 8 je novi, a ovaj na broju 10 se spustio s broja 9.

[color=blue]Ista vijest, ali iz drugih medija:[/color]

Ingra, Đuro Đaković TEP i Đuro Đaković Montaža kandidati su za radove na Bloku C termoelektrane Sisak. U Sisku je, naime, prekjučer održan postupak javnog otvaranja ponuda za uređenje gradilišta, građevinske radove, isporuke dodatne opreme te montažu kompletne opreme za glavni pogonski objekt u investicijskom projektu izgradnje kombi-kogeneracijske elektrane snage 230MWe/50MWt u Bloku C Termoelektrane Sisak.

[color=blue]Vijest[/color]

[color=blue]Okončan rok za izbor ponuđača za 4 lokacije u Istri [/color]

Na javni poziv za 4 lokacije koje su određene za greenfield investicije u sklopu Brijuni Rivijere, koji je zaključen 17. rujna u 12 sati, prema podacima iz tvrtke, natječajnu dokumentaciju preuzelo je 27 tvrtki, dok je njih 23 predalo valjanu ponudu. Tako će se za izgradnju hotelskih i drugih turističkih kapaciteta na Brijunima, Muzilu, Pineti i Hidrobazi, ukupne površine 276 hektara natjecati u prvoj fazi, uz domaće i nekolicina stranih ponuđača.

Natječajni postupak zamišljen je u dvije faze. Prva od njih služi za ispitivanje sposobnosti ponuditelja (financijske i organizacijske), dok će se u drugoj fazi za svaku od pojedinih lokacija izabrati dva najpogodnija ponuđača između kojih će se odabrati nositelji investicija za sve četiri lokacije.

Među pristiglim ponudama nalazi se nekoliko poznatih hotelijerskih kuća koje djeluju u Hrvatskoj, kao što su Valamar, Plava Laguna, Orco grupa, te poneki gradevinar (Ingra) i financijaš (FIMA Validus), dok su ostali ili prilično nepoznate tvrtke iz turističke branše (Cubus Lux iz Pule) ili tvrtke koje su očito osnovane posebno za ovaj natječaj. Od stranih ponuđača na natječaj su se javili Russen Partners LLC iz New Yorka, CMM iz Beča, Pool Engineering iz Italije, THR iz Španjolske, Europtima iz Francuske, te Walker Corporation iz Kanade.

U sljedećih 30 dana Brijuni Rivijera na čelu sa direktorom Veljkom Ostojićem izvršit će drugi dio natječaja i odabrati po dva ponuđača sa najboljim ponudama za sve 4 lokacije. Čitav projekat bi prema nekim procjenama trebao vrijediti nekoliko stotina milijuna eura te bi od Brijuna i njihove okolice trebao načiniti ekskluzivno ljetovalište za izuzetno bogate goste.

[color=blue]Prisjećamo se:[/color]

[color=blue]Prvo sučeljavanje gospodarskih programa stranaka [/color]

Iako se svi slažu oko glavnih ciljeva i puteva kojim bi Hrvatska trebala ići slijedeće četiri godine, metode kojima se ciljevi trebaju ostvariti poprilično se razlikuju. Na prvom VERN-ovom Alumni Forumu kao najzanimljiviji se pokazao panel na kojem su stranke predstavile gospodarske programe za skorašnje izbore. Svoje programe predstavile su najjače stranke koje će se slijedeća dva mjeseca boriti za glasove birača, a gostovali su i Damir Polančec(HDZ), Ljubo Jurčić(SDP), Radimir Čačić(HNS),Igor Mihaljević(HSP),Damir Kovačić(HSS)i Davor Štern(HSLS).

Punopravno članstvo u EU, prosječna stopa rasta iznad 7 posto, smanjenje deficita u proračunu, jačanje vanjskotrgovinske bilance, regionalni razvoj i povećanje udjela visokoobrazovanih u hrvatskoj populaciji ciljevi su oko kojih su se svi govornici složili. Metode za njihovo ostvarenje razlikovale su se od sugovornika do sugovornika, a panel je posebno dobio na zanimljivosti kako mu se bližio kraj, a razvijala se diskusija na granici svađe između Čačića i Jurčića s jedne, te potpredsjednika Vlade Polančeca s druge strane.

“Cijeli program izvozne ofenzive 6 mjeseci prije izbora je groteska, to je jedna bedastoća. Mi smo tako malo tržište da je izvoz pretpostavka, a ako naše tvrtke nisu konkurentne vani, neće to moći biti niti u Hrvatskoj, zbog strane konkurencije i uvoza”, rekao je Čačić na pitanje kako povećati izvoz i podići konkurentnost naših tvrtki.

Polančec je kao jedan od projekata HDZ za izbore najavio osnivanje zemljišnog fonda od strane države, koja bi od domaćinstava otkupljivala neiskorištenu zemlju i na njoj organizirala poljoprivrednu proizvodnju. Kolege iz opozicije mu nisu ostale dužne, pa je tako Čačić rekao da je taj projekt prepisan iz njegove knjige “Ostvarenja”.

Kao važne predizborne teme još je iskrsnuo problem brodogradnje, koji HSLS(Štern) misli riješiti raspuštanjem dvaju brodogradilišta (Trogir i 3. maj) i prebacivanjem kapaciteta za izgradnju manjih brodica, HNS bi otpustio pola radnika i spojio sva brodogradilišta u jedan koncern, dok se HDZ u svome novom programu zalaže za konsolidaciju, a nakon toga i privatizaciju brodogradnje u zemlji.

“Naša strategija je konkurentnost gospodarstva i ulaganje u grane koje donose dodanu vrijednost, a to su high-tech industrija i metalurgija, koje su već prepoznate i u svijetu. Samo u nefunkcionirajućoj državi privatizacija je rješenje. Trebali bi zadržati strateške industrije u državnom vlasništvu i poboljšati upravljanje i menadžment u takvim kompanijama”, rekao je Ljubo Jurčić na pitanje o privatizaciji ostatka tvrtki koje su u državnom vlasništvu, kao što je HEP.

ako nisu načete sve predizborne teme, prvi puta okupljeni u najjačem sastavu, čelnici glavnih aktera izbora naznačili su kakva će biti jesen izborne groznice i za očekivati je da će kampanja biti naporna i u svađalačkom tonu.

Na preostala dva panela sudjelovali su poznati hrvatski gospodarstvenici. Temu “Hrvatska gospodarska ekspanzija” komentirali su svojim iskustvima čelnici SMS-a (Srđan Mladinić), INGRA-e (Igor Oppenheim), ADRIATICA.NET-a (Marko Vojković), FIMA-e (Ljiljana Weissbarth) i predsjednik zagrebačkog ogranka Hrvatske gospodarske komore Zlatan Frohlich, dok su o prilagodbi hrvatskih poslovnih ljudi za nadolazeće razdoblje razgovarali Tomislav Kotnik (VIDI-TO), Robert Mancin (GALLUP), Kristijan Pakšec sa portala Moj Posao, Zoran Sušanj (VERN) i Mirjana Šlat (Neumann int.).

Prvi VERN-ov alumni forum okupio je više od dvjesto diplomanata ove poslovne škole, a namjera mu je putem ovakvih događanja organizirati bivše studentske kolege, od kojih neki već imaju zavidne karijere, u mrežu koja će im pomoći u nalaženju kontakata i poslovnih prilika.

[color=blue]HBOR pouzdan partner u poslovanju [/color]

Već barem pola stoljeća Ingra svoje poslovanje temelji na investicijama u gradnju što je svrstava među najjače domaće kompanije. Kao što kaže predsjednik Uprave Igor Oppenheim tijekom svog poslovanja kompanija je brojne investicija realizirala uz pomoć HBOR-a. Od širokog portfolija usluga Ingra koristila je programe osiguranja izvoznih poslova, i to posebice one namijenjene zemljama u razvoja.

Iznimno sam zadovoljan suradnjom s HBOR-om i njenim predsjednikom Uprave Antonom Kovačevom. Osim što nam je pomogao u investicijama, drago mi je što uvažava sugestije nas poduzetnika. Tako je, primjerice, na našu inicijativu inaugurirao programe garancija. HBOR je učinio iznimne korake u financiranju, a na mnogim novimtržištima nas je pratio i omogućio da zajednički realiziramo financiranje, objasnio je Oppenheim koji je ne propušta priliku da sudjeluje na konferenciji.

S obzirom na to da smo upoznati s programima HBORa, konferencija je izvrsna prilika da razmijenimo iskustva s ostalim izvoznicima. Osim toga, uvijek je lijepo s kolegama i poznanicima provesti ugodno vrijeme u sunčanom Dubrovniku, zaključio je Igor Oppenheim.

[color=blue]Oppenheim: Ne dogovaramo cijene, ali koordiniramo poslove [/color]

U intervjuu za Eukonomist, Igor Oppenheim, predsjednik Uprave Ingre između ostalog govori o potrebi jačeg udruživanja građevinaca, osobito za nastup na vanjskom tržištu. “Hrvatska je sa svim svojim potencijalima u graditeljstvu relativno mala, gledajući iz neke europske ili svjetske pespektive. Jedino povezivanjem možemo zajednički ostvariti ozbiljnije nastupe u inozemstvu. Naime, Ingra je u zadnjih desetak godina u inozemstvu bila zapravo u poziciji da ne može sama obaviti sve poslove koji su joj se nudili, a u Hrvatskoj nije bilo dovoljno potencijala koji je bio spreman ići s nama u inozemstvo», kaže Oppenheim u Eukonomistu.

[color=blue]Ingra u pola godine utrostručila prihod i učetverostručila dobit [/color]

Neto dobit zagrebačke Ingre ostvarena u prvoj polovici ove godine čak je četiri puta veća u odnosu na dobit iz istog razdoblja lani, dok su prihodi istodobno gotovo utrostručeni. Neto dobit Ingre tako je porasla s 10,43 milijuna kuna iz prvih šest mjeseci prošle godine na više od 43,65 milijuna kuna, dok su prihodi istodobno povećani sa 118,5 milijuna kuna na 324,85 milijuna kuna.

U priopćenju koje prati financijsko izvješće visok rast iz prve polovice ove godine iz Ingre tumače “visokim operativnim angažmanom na domaćim investicijskim projektima u kojima se Ingra pojavljuje i kao izvođač i kao investitor, prvenstveno na investicijskim projektima stambeno-poslovne izgradnje namijenjene tržištu, cestogradnje, projekata energetike kao i konzultantskih usluga”.

[color=blue]Ingra može rasti više od plana [/color]

Ingra je na IPO-u ponudila 10.000 dionica, po 35,000 kuna, čime je vrijednost tvrtke procijenjena na 1,75 milijardi kuna (P/E time je 29,2, dok je prosjek sličnih tvrtki 23,2). Analitičari HAAB-a procjenjuju da gradnja Arene Zagreb, vrijedno 87 milijuna dolara (u tandemu s TriGranitom), neće donijeti dramatične promjene budući je glavni motor procijenjenog godišnjeg rasta od 42 posto u razdoblju od 2006. do 2009. godine niz već dogovorenih poslova u vrijednosti čak pola milijarde eura, koji bi mogli donijeti i veći rast.

[color=blue]Od niza investicija, Ingra planira ući i u gradnju terminala na Plesu [/color]

Najznačajniji projekt koji će se financirati prikupljenim novcem je gradnja zagrebačke Arene. Predsjednik Uprave Ingre Igor Oppenheim najavio je i daljnje jače okretanje investicijskom ciklusu u sljedećem razdoblju. Do 2010. godine planira imati oko 500 milijuna eura ugovorenih poslova. Trenutačno je ugovoreno poslova u vrijednosti 400 milijuna eura, a među onim značajnijim investicijama je niz projekata u Alžiru te gradnja turističkog objekta na Lapadu i stambenog objekta Atlanske plovidbe u Dubrovniku. Među domaćim projektima je i gradnja Hidroelektrane Lešće, kao i obnova starog terminala na Plesu.

Prema najavama Oppenheima Ingra će se javiti i na javni natječaj gradnje novog terminala koji bi trebao biti objavljen do kraja godine. Ingra planira i značajno poboljšanje financijskih rezultata. Ove se godine planira prihod od 550 milijuna eura, koji bi se do godine 2009. već trebao udvostručiti. Također i dobit koji se u ovoj godini planira na razini od 60 milijuna eura trebao bi se za dvije godine povećati na 130 milijuna eura.

[color=blue]Malo o povijesti Ingre[/color]

može li malo nakon EPP-a K/P?Hvala[smiley2][smiley2][smiley2]

Naravno da može…. Iako me zbog toga kritiziraju…. Ali ako sam u neki info siguran, onda sam siguran u k/p…[smiley1]