Ja sam za stock-split tek kad pređemo 100k….Upravo zbog neiskusnih i drhtavih ručica….Ova se je dionica u ovoj korekciji ili staganaciji tržišta uzrokovanog između ostalog zbog IPOa jako dobro ponašala. Dobrim dijelom i zbog toga što ulagači koji je posjeduju znaju koliko vrijedi….Zato još jednom čestitam svima koji su bili strpljivi i nisu se dali isprovocirati od tamo nekih likova kojih više nema niti na ovoj temi, a bome niti na forumu uopće…[smiley2][smiley2]

[color=blue]Što će Ingrin ‘partner’ izgraditi u metropli?[/color]

[color=blue]Zagreb City Center (Lanište)[/color]

U planu je izgradnja novog velikog shopping centra u Zagrebu, koji će se nalaziti pokraj rijeke Save. Pozicioniran je paralelno sa glavnom autocestom koja vodi prema hrvatskoj obali. U široj okolici od centra živi oko 1.2 milijuna ljudi. ZCC će se nalaziti na zemljištu površine 20 hektara i biti će jedan od najvećih regionalnih, zatvorenih shopping i zabavnih centara u Hrvatskoj. Razvoj projekta će teći u tri faze. Ukupno će biti izgrađeno 100.000 m2 površine za najam. Prva faza uključuje gradnju shopping centra površine 50.000 m2, sa 200 dućana. Tu će također biti uključen i Intercoop supermarket površine 11.000m2. Parikranje će biti podzemno i u razini, sa 2.800 slobodnih mijesta. Gradnja počinje 2007, a prva faza bit će gotova krajem 2008. Investitor je mađarska tvrtka Trigranit.

[color=blue]Prilika za Ingru[/color]

[color=blue]Laka gradska željeznica[/color]

Početak izgradnje: za 4 godine

Cijena: između 600 milijuna i 1,1 milijarde eura

Duljina pruga: oko 22 kilometara

Zagrebačka laka gradska željeznica strateški je projekt Grada Zagreba koji bi trebao riješiti prometne gužve u glavnom gradu. Riječ je o spoju nadzemne i podzemne željeznice koji bi u centru grada išao podzemno, dok bi na periferiji izlazio na površinu, a na nekim dionicama bi bio podignut i na vijedukte. Za njegovu bi izgradnju trebale četiri godine i između 600 milijuna i 1,1 milijarde eura. Dužina trasa iznosit će 22,7 kilometara.
Studija gradske željeznice koju je izradio Prometni fakultet javnosti je predstavljena na Tribini grada Zagreba. Studija donosi dva oblika PNT sustava, čije bi trase u smjeru sjever-jug pokrile Zagreb od podsljemenske zone do naselja Buzin, ili čak do zračne luke, dok bi druga trasa išla od istoka do zapada, odnosno od Dupca do Malešnice. Autori Studije predstavili su četiri varijante trasa, ali su naglasili da će se konačna odluka donijeti nakon dodatnih stručnih konzultacija. Dakle, nije riječ o metrou, čija bi gradnja stajala i do četiri puta više od LGŽ-a, ali je prema projektu zamišljeno da bi željeznica u samom centru grada bila smještena na dvije razine, do 18,5 metara ispod tla.

Stručnjaci predviđaju da bi brzina željeznice bila bi do 35 kilometara na sat, a u jednom bi satu u jednom smjeru mogla bi prevesti više od 20 tisuća putnika. Gradonačelnik Bandić smatra da će za mandata ove gradske vlasti biti riješena potrebna papirologija, a s gradnjom bi se trebalo počelo u sljedećem mandatu. Prema njegovim procjenama, za završetak svih četiriju projekata bit će potrebno oko 16 godina.

Kako stručnjaci još nisu potpuno definirali ovaj projekt, osim samih trasa ostaje nejasno i hoće li se graditi sustav s kolosijekom od 1000 mm ili od 1435. Razlika, osim u cijeni, je i u tome što bi sustav od 1000 mm mogao koristiti i postojeće tramvajske pruge, dok bi se kod sustava od 1435 mm morala postaviti treća tračnica, što je slučaj u nekim njemačkim gradovima poput Stuttgarta. Koliko (ni)je pametno graditi sustav od 1000 mm, govori činjenica da se u Europi sve više ukidaju čak i tramvajski sustavi te širine kolosijeka i prelaze na normalni. Također, ostaje nejasno hoće li, u slučaju izbora kolosijeka od 1000 mm, LGŽ i tramvaji istodobno voziti istim trasama (Zvonimirova, Maksimirska, Dubrava…) ili će se u tom slučaju tramvaji na tim trasama ukinuti. Postavlja se i pitanje koliku će brzinu LGŽ moći postići tamo gdje pruga neće biti odvojena od ostalog prometa, popot Avenije Dubrava, i gdje će se vlakovi zbog semafora često morati zaustavljati. Iako ova studija ne daje odgovor na ova i još mnoga druga pitanja, njeno je predstavljanje dragocjen prilog prema rješenju prometnih problema Zagreba.

[color=blue]Rekonstrukcija i nadogradnja KBC-a Rebro [/color]

Projekt rekonstrukcije i nadogradnje kliničke bolnice Rebro najveći je zdravstveni projekt u Republici Hrvatskoj.
Na osnovu feasibility studije provedene tijekom 2002. godine, odlučeno je da se na lokalitetu bolnice Rebro, koje okuplja većinu klinika i kliničkih zavoda, objedine sve kliničke djelatnosti te izvrši nadogradnja kapaciteta. Na osnovu detaljne analize stanja i studije isplativosti, Vlada Republike Hrvatske je, kao osnivač i vlasnik odobrila projekt razvoja KBC-a Zagreb. Stoga se, počev od listopada 2003. godine s predviđenim trajanjem od 30 mjeseci na ukupnoj površini od 75.200 m2 grade sljedeći objekti:

Istočno krilo:

Nadogradnjom istočnoga krila Glavne zgrade dobit će se prostor u kojem će biti smješteni: središnji hitni medicinski prijam, središnje jedinice intenzivnog liječenja i skrbi, stacionarni smještaj Klinika za pedijatriju, ortopediju, potom kožnih i spolnih bolesti te bolesti uha, nosa i grla. Ukupna bruto površina iznosi 16.300 m2.

Poliklinika i dnevna bolnica

U drugoj novoj građevini bit će smještene specijalističko-konzilijarne ambulante, Zavod za hemodijalizu, Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku, Zavod za tipizaciju tkiva i Klinički zavod za kliničku i molekularnu mikrobiologiju. Rekonstrukcijom postojeće poliklinike izgradit će se prostor Dnevne bolnice, ukupnog posteljnog kapaciteta od 200 postelja. Ukupna bruto površina iznosi 14.800 m2.

Operacijski blok

Treća nova građevina imat će ukupno 36 operacijskih dvorana, dok će se rekonstrukcijom postojećih napraviti središnje kirurške jedinice intenzivnog liječenja i skrbi. Ukupna bruto površina iznosi 13.100 m2.

Višenamjenski blok

Suvremena bolnica tipa i veličine KBC-a mora moći ponuditi alternativu skupom bolničkom smještaju kroz sustav tzv. bolničkog hotela za pacijente, njihove obitelji i pratitelje. Hotel koji se gradi imat će 66 soba, zatvoreni parkirališni prostor cca. 650 parkirališnih mjesta a na gornjim katovima će biti smješteni poslovni prostori. Ukupna bruto površina iznosi 31.000 m2.

Cilj rekonstrukcije bolničke ustanove je izgraditi suvremenu hrvatsku i prepoznatljivu europsku bolnicu trećeg tisućljeća koja će imati značajno smanjeni posteljni kapacitet. Planira se kontinuirano smanjivanje klasičnih postelja i to dinamikom 80 postelja godišnje zaključno s 2007. godinom.

Investitor: Klinički bolnički centar Zagreb na osnovu kredita u iznosu od 73 200 000 Eura kojeg su odobrile Zagrebačka banka d.d., Privredna banka Zagreb d.d. i Splitska banka d.d.

Autori idejnog projekta: Biserka Gorski, d.i.a., Marijan Turkulin, d.i.a. i Nataša Aralica, d.i.a.

Projektant: APZ Inženjering Zagreb

Izvođač: Konstruktor-inženjering d.d. Split

Stručni nadzor: Ingra d.d. Zagreb

moze k/p?

Hvala

[color=blue]Proširena starija vijest[/color]

[color=blue]Novi putnički terminal u Zračnoj luci Zagreb za 212 milijuna eura[/color]

Terminal bi trebao bi biti gotov 2010. godine, čime će se omogućiti prijam 3,3 milijuna putnika godišnje

Do 2010. godine zagrebačka Zračna luka dobit će novi putnički terminal vrijedan 212 milijuna eura. Gradnju koja će poćeti iduće godine financirat će najveći pojedinačni vlasnici, država i Grad Zagreb, a dijelom će se novi terminal platiti i iz vlastitih sredstava Zračne luke, objavili su jučer na zajedničkoj konferenciji za novinare premijer Ivo Sanader i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić.

Bivša vojna baza
Novi putnički terminal bit će na mjestu sadašnje vojne baze na Plesu, prostirat će se na 65.600 četvornih metara i imati 11 avio-mostova. Kad bude gotov trebao bi biti omogućiti prijem oko 3,3 milijuna putnika godišnje. Sada kroz Zračnu luku godišnje prođe 1,6 milijuna putnika, a u postojećim bi se kapacitetima možda moglo obraditi do dva milijuna putnika. Toliki broj putnika možda će se postići već i do kraja ove godine pa vlasnici smatraju da je neophodno krenuti u gradnju nove zgrade.

“Riječ je o velikom, strateškom projektu, kojim želimo napraviti zračnu luku koja će odgovarati europskom imidžu grada Zagreba”, rekao je premijer Sanader, naglašavajući da je dogovor postignut o putničkom terminalu, dok će se o načinu gradnje garaža, hotela i pratećih zgrada tek razgovarati. Za taj dio zračne luke vjerojatniji je model javno-privatnog partnerstva.

Gradonačelnik Milan Bandić dodao je da će izgradnjom putničkog terminala Zagreb postati atraktivna zračna destinacija, a uz bok europskim metropolama svrstat će se i gradnjom kongresnog centra.Vlasnici Zračne luke Zagreb su država sa 55 posto, Grad Zagreb sa 35 posto, a po pet posto imaju Zagrebačka županija i Grad Velika Gorica. Premijer Sanader rekao je da će i županiji i Velikoj Gorici biti ponuđeno da sudjeluju u projektu u njihovim omjerima vlasništva.

Javni natječaj

Boško Matković, direktor Zračne luke Zagreb, najavio je da će četvrtinu novca (oko 52 milijuna eura) kao inicijalni kapital dati država i Grad Zagreb u svojim vlasničkim omjerima. Oko 47 milijuna eura trebalo se prikupiti iz poslovanja Zračne luke. Ostala polovica iznosa (oko 112 milijuna eura) prikupila bi se kreditom. Matković je nedavno u Poslovnom dnevniku izjavio da su obavljeni razgovori s predstavnicima Europske banke za obnovu i razvoj i Europske investicijske banke, ta da već postoje kvalitetne ponude za praćenje u investiciji.

Za novi terminal postoji samo idejna skica, a vrlo skoro bi trebao biti raspisan javni natječaj za arhitektonsko i urbanističko rješenje nove zgrade i njezine okolice. Za sada su uređeni imovinsko-pravni odnosi, napravljena je studija utjecaja na okoliš, a Zračna je luka podnijela zahtjev za lokacijskom dozvolom.

Novi putnički terminal novom će cestom biti spojen s nedavno dovršenim čvorom Kosnica na zagrebačkoj obilaznici. Zračna luka Zagreb je 11. srpnja zabilježila milijuntog ovogodišnjeg putnika, i to najranije do sada – lani je milijunti putnik zabilježen 7. kolovoza, preklani 24. kolovoza, a 2004. godine milijunti putnik koristio je usluge ZLZ-a sredinom rujna. U razdoblju od siječnja do kraja lipnja ZLZ je zabilježio porast sveukupnog prometa putnika u odnosu na isto razdoblje prošle godine od 16 posto.

Opasno se lupa po asku.

Hvala kolega, svida mi se kako izgleda situacija [smiley2]

[color=blue]Prilika za Ingru[/color]

[color=blue]Sveučilišna aleja [/color]

U proljeće ove godine završena je prva faza projekta gradnje Sveučilišne aleje, prometnice koja će spajati Slavonsku aveniju i Vukovarsku ulicu, a u daljoj budućnosti će se protezati od HNK do rijeke Save i planiranim mostom do Novog Zagreba. U prvoj fazi prošireno je 450 metara ulice Ivana Lučića, koja je dobila dva kolnika s po dva prometna traka, te široke pješačke i biciklističke staze. Na križanju s Vukovarskom ulicom izgrađeno je novo tramvajsko stajalište u oba smjera.
Izmjenom projekta rekonstrukcije, naknadno je odlučeno da se ispod obnovljene ulice izgrade dva pothodnika, jedan kod Filozofskog, a drugi kod Strojarskog fakulteta. Na tom su dijelu buduće aleje pothodnici su potrebni zbog velikog broja pješaka i visoke prometne gustoće.
U drugoj fazi radova Sveučilišna aleja će se spojiti sa Slavonskom avenijom koja će biti denivelirana. Međutim, nastavak projekta koči otkup brojnih privatnih parcela i kuća na trasi buduće prometnice čiji vlasnici traže nerealno visoke svote novca za svoje nekretnine koje Grad ne može samostalo izvlastiti.
Investitor projekta je Grad Zagreb.

Ljudi Ingra danas s vrlo lijepi postotkom…moželi netko nabacit K/P [smiley2][smiley2][smiley2]

Već nekoliko dana nema promjena u top 10, a ogromni prometi generirani na burzi.
Što će reči da uskoro možemo očekivati novog malo većeg igrača u top 10.
Danas 7,8 milja kunsa prometa, potvrđuje se nepisano pravilo , što više raste , to su prometi veći.
Spektakl.

Vlasnik računa Stanje [%] Vrsta računa
1. OPPENHEIM IGOR 5.697 11,39 Osnovni račun
2. KOSTRENČIĆ MARIJAN – ANTUN 5.297 10,59 Osnovni račun
3. PBZ D.D. 4.082 8,16 Skrb. račun
4. TEHNIKA D.D. 3.012 6,02 Osnovni račun
5. LUDVIGER JASNA 2.828 5,66 Osnovni račun
6. ERSTE & STEIERMARKISCHE BANK D.D. 1.463 2,93 Skrb. račun
7. ELEKTROPROJEKT D.D. 1.383 2,77 Osnovni račun
8. INGRA D.D. 1.279 2,56 Osnovni račun
9. SOCIETE GENERALE-SPLITSKA BANKA D.D./RAIFFEISEN MIROVINSKO DRUŠTVO ZA UPRAVLJANJE OBVEZNIM MIROVINSKIM FONDOM D.O.O. ZA RAIFFEISEN OBVEZNI MIROVINSKI FOND 1.220 2,44 Skrb. račun
10. REŽEK DANIJEL 1.193 2,39 Osnovni račun
[smiley2]