Dobro vidim da se barata već sa ciframa o kojima se početkom godine moglo samo sanjati . 80 K?????

Tu sa unutra sa dosta dionica , ali kolege ne bi li nam sada trebalo malo opreza !!!!!

Neću spominjati balone da me ne razapnete odmah , ali ovo raste brzo i opasno !!!

[color=blue]Izvozni velikan–opis prošlog poslovanja[/color]

Naći se na listi 400 najvećih hrvatskih izvoznika za svaku kompaniju znači velik poslovni uspjeh, posebice ako se tome doda kontinuirana prisutnost na međunarodnome tržištu, a to je kao 50 godišnji izvoznik postigla, primjerice, zagrebačka Ingra. Prema posljednoj listi najvećih hrvatskih izvoznika, pripalo joj je 93. mjesto. S obzirom na te rezultate, Komora Zagreb joj je koncem prošle godine dodijelila i posebno priznanje za kontinuiranih 50 godina uspješnoga poslovanja, koje se nastavlja, a okrunjeno je 2006. prvim izdanjem korporativnih obveznica te tvrtke vrijednih 200 milijuna kuna za financiranje projekata od 2007. do 2011. godine.
Ingra je osnovana 1955. kao eksportna zajednica tadašnjih velikih industrijskih proizvođača, s namjerom da za njih organizira izvoz i investicijsku izgradnju. Kroz pola stoljeća poslovnoga života Ingra je postala tvrtka čije je ime poznato u više od 30 zemalja svijeta, a ugrađeno je u oko 800 različitih objekata, koji su i najbolje referencije za dobivanje novih poslova. Na svjetskome tržištu njezini najveći partneri bile su i ostale afričke zemlje te Indija, Burma (Myanmar), Nepal, Rusija, Ukrajina.
Investicijska gradnja i veliki građevinski projekti u svijetu oduvijek su bili glavni dio poslovanja Ingre, iza koje ostaje oko 70 velikih hidrocentrala, velik broj cementara, plinovoda, vijadukata, rekonstrukcije industrijskih postrojenja, kao što je ono za preradu celuloze u Ukrajini, modernizacija tvornice pekarskoga kvasca u Krasnojarsku u Sibiru, te drugi projekti. Danas u njezinu sastavu posluje i nekoliko sestrinskih tvrtka, koje se bave specifičnim dijelovima poslovanja: Ingra Tours u Rusiji, turizmom; GIU Ingra DETI, poslovima detašmana u Njemačkoj; Ingra – Mar, brodogradnjom, a kroz vlasništvo u tvrtki Lipik glas od prije šest godina Ingra sudjeluje i u proizvodnji stakla. Ta kompanija je, prema iskazanim rezultatima iz 2005. godine, ostvarila poslovni prihod od oko 302 milijuna kuna, pri čemu je prihod od prodaje proizvoda i usluga u inozemstvu bio 85,5 milijuna kuna, a vrijednost investicija dosegla je oko 103 milijuna kuna…

[color=blue]Ingra–Arapsko tržište[/color]

Ingra je dugi niz godina prisutna u cijelom nizu tržišta srednjoistočnih arapskih zemalja, Alžiru, Libiji. Posljednje putovanje s predsjednikom Mesićem u Katar bilo je za nas veoma korisno. Katar je jedno od vrlo perspektivnih tržišta, prvenstveno društvo koje se otvara, monogo toga gradi, investira u gradnju prometnica, sveučilišta i drugih kulturnih ustanova, u standard svojih žitelja. Impresivan je projekt novog aerodroma u glavom gradu Dohi, za koji Bechtel traži partnera za gradnju. Radi se o projektu vrijednom oko osam do deset milijardi dolara, a kapaciteta 20 milijuna putnika godišnje. To će biti cijeli jedan novi grad, nasut na morskoj površini i izravna konkurencija Dubaiju, koji slovi kao srednjoistočni centar. U Kataru su već krenuli u veliki investicijski zamah – grade kilometre autocesta, tunela, vijadukta, mostova. Grade i jedan od najvećih visećih mostova na svijetu dug 36 km. Mnoštvo je vrlo zanimljivih projekata, politički su odnosi uspostavljeni na najvišoj razini između predsjednika Mesića i katarskog emira, situacija je vrlo povoljna. Ostaje na nama da se organiziramo i ponudimo Bechtelu i drugim ondje prisutnim kompanijama, zajednički nastup u nizu tih infrastrukturnih projekata. Već radimo ponude i osnivamo konzorcij hrvatskih graditelja i opremaša koji bi mogli u tim aktivnostima sudjelovati.

U svim tim zemalja politika je još uvijek iznimno važna, iako je danas velikim dijelom privatizacija prisutna i u tim zemljama, osobito u Alžiru. I oni se mijenjaju prema tržišnoj ekonomiji. Još uvijek vojska i vlast imaju velik utjecaj na zbivanja u gospodarstvu i unutarnji politički problemi koje imaju najčešće nastaju iz cijelog niza baš tih odnosa. Ali oni iznimno cijene to što je Ingra niz godina prisutna, što predstavništvo nikada nismo zatvorili usprkos tamošnjim čestim unutarnjim sukobima. Komunicirali smo, poslovi su se odvijali, završavali i predavali investitorima pod najvećim islamističkim udarima. Oni cijene takav hrabar stav i dobre odnose koji su zadržani tridesetak godina, tako da smo danas prisutni kod investitora koje poznajemo već desetljećima. Svaka od tih zemalja ima neke specifičnosti, ali im je zajedničko to što je vrlo teško upasti sa strane, a da otprije nema dobrih političkih i inih odnosa.

[color=blue]Energetski projekti[/color]

Posljednjih nekoliko godina s Privrednom bankom ostvarili smo izuzetno dobru suradnju, ona nas prati u velikom broju naših “rizičnih” poslovanja kao što je poslovanje u Iraku – na termocentrali Al Shemal, posao vrijedan 25 milijuna dolara. Isporuka opreme je u tijeku, posao bi trebao biti završen do kraja godine. Započet je bio još u vrijeme Sadamova režima kroz program Ujedinjenih naroda “nafta za hranu”. Nastavila ga je koalicijska vlada i ide k svom završetku. Ostaje pitanje novih projekata u Iraku, s obzirom na složenu vojno-političku stuaciju. Veliki smo optimisti. U Iraku smo sagradili cijeli niz objekata, hidrocentrala Haditha 6×110 megavata je impresivan objekt koji dan-danas radi, cijeli niz drugih hidro-objekata, trafostanica u samom Bagdadu. Energetska situacija u Iraku je vrlo složena, dragocjen je svaki kilovat. I termocentrala koju ondje gradimo bit će značajan doprinos, kad bude završena, ali i još jedna naša dobra referenca. Taj energetski program je zanimljiv, osobito na području Iraka, Libije, Sudana, gdje su potrebe također velike. U svim tim zemljama nafta je osnovni gospodarski pokretač. U Iraku je vojno-politička situacija dosta nesigurna i poslovi će se razvijati ovisno o situaciji.

[color=blue]Poslovna filozofija[/color]

Naravno, nastojimo vezati i poslove u inozemstvu s poslovima u zemlji i privući strane ulagače da investiraju u Hrvatsku, da zajedno s nama sudjeluju u izgradnji i turističkih kapaciteta i infrastrukture, projekata zaštite okoliša, pročišćavanja otpadnih voda, brodogradnji. Sve one prednosti koje Hrvatska danas potencijalno ima, želimo iskoristiti zajedno sa stranim ulagačima. Isto tako želimo u inozemstvu prodati i one potencijale koje ima hrvatska građevinska operativa i proizvodnja. Bez izvoza i opredjeljenja prema izvoznom produktu, uz postojeće zaduženje od 25 milijardi dolara s tendencijom daljeg povećanja negativnog odnosa uvoza i izvoza, neodrživo je stanje. Izlaz je u izvozu, proizvodnji i uslugama koje se mogu prodati. Investicijskim radovima smo već 40 godina prisutni u detašmanu u Njemačkoj. Tih nekoliko stotina milijuna eura godišnje koje ondje napravimo nije beznačajna suma. Osim Njemačke, cijeli je niz drugih područja gdje bi se moglo isto tako raditi, ne samo u detašmanu, nego i u izvođenju građevinskih i infrastrukturnih radova. Iako makroekonomisti misle da je čvrst tečaj kune jedno od sidara koje drži stabilnost tečaja valute i inflacije na niskoj razini, klizajući tečaj ipak više pogoduje izvozu. Ako se misli ozbiljno razvijati izvozna proizvodnja, poticati izvoz, stanovite promjene u tečajnoj politici će se morati dogoditi. Uz nepovoljne ulazne elemente, vrlo je teško na hrvatskom tržištu ostvariti proizvodnju koja bi na inozemnom tržištu bila konkurentna.

[color=blue]Turizam – samostalna djelatnost[/color]

U turizam smo ušli prije tri-četiri godine, u cavtatsku “Croatiju”, kada je na dubrovačkom području postojala potreba za rekonstrukcijom i modernizacijom turističkih kapaciteta. Našli smo zajednički model tako što smo obavili rekonstrukciju prvih pedeset soba u “Croatiji” i uzimanjem tih kapaciteta u dugoročni najam i prodaju. Došli smo u situaciju da vežemo našu primarnu građevinsku djelatnost – s turizmom, dovođenjem turista, prvenstveno s ruskog tržišta. Tamo smo imali veze iz ranijih razdoblja poslovanja, tako da je preko “Ingratoursa” dvadesetak tisuća ruskih turista do sada došlo u Hrvatsku. Danas je “Ingratours” samostalna turistička djelatnost, koja se bavi svim turističkim djelatnostima, kao bilo koja druga turistička organizacija: dijelom zakupljuje kapacitete i prodaje u vlastito ime, dijelom surađuje s drugim turističkim turoperatorima i zajednički nastupa na tržištu, iako smo ostali pretežno vezani za dubrovačko područje i južni Jadran. Tako je za južni Jadran vezan i projekt izgradnje 15 marina i lučica u sljedeće 3-4 godine, o čemu smo potpisali ugovor s Dubrovačko-neretvanskom županijom o osnivanju društva za nautički turizam Južni Jadran. U tom poslu mi imamo 51 posto, a županija 49 posto, a cilj mu je razvoj nautičkog turizma na području južnog Jadrana. Ukupno bi bilo oko 2.500 vezova, vrijednost investicije je oko 35 milijuna eura. U prostornim planovima se već nalaze ucrtane lokacije marina i lučica, u fazi smo razrade pojedinih idejnih projekata, kako bismo mogli uskoro zatražiti lokacijske dozvole, koncesiju i građevinske dozvole i početi s izgradnjom, jednim dijelom već tijekom sljedeće godine.

[color=blue]Suradnja s VIP-netom[/color]

Radili smo uglavnom s manjim brodogradilištima, u Kraljevici, sad radimo s brodogradilištem Lamjana na Ugljanu. Nažalost, nije došlo do realizacije programa izgradnje brodova za libijski GMTC, koji nam je bio nudio osamdesetak milijuna dolara za poslove izgradnje četiri ro-ro broda. Javljali smo se na natječaje za kupnju brodogradilišta u Kraljevici. Premda su naše ponude bile najpovoljnije, Fond ih tada nije ocijenio prihvatljivima. Radi se nekoliko manjih rekonstrukcija. Još uvijek libijska kompanija ima interes za suradnju na području brodogradnje, no to je vezano uz niz političkih i inih odnosa koje Ingra sama ne može razriješiti. Suradnja s VIPnetom je i dan-danas uspješna, radi se na izgradnji stanica. Projekt VIPneta kao takav je zapravo blizu svog okvirnog kraja, s edge-tehnologijom. UMTS faza je vezana uz raspisivanje koncesije. Do sada smo izgradili više od 800 baznih stanica za potrebe VIPneta. To je bilo više nego uspješno, radili smo i nekoliko baznih stanica u BiH za Ericssonove tamošnje potrebe. U tijeku je natječaj za privatizaciju druge bosanske mreže, tako da je ta tehnologija s Dalekovodom i podizvođačima koji su bili uključeni, dovela do toga da je VIPnet kvalitetom natjerao HT da podigne kvalitetu svojih usluga, iako postoje rasprave o trećoj mreži. Da nije bilo VIPneta svi bismo nešto izgubili, ovako smo svi nešto dobili.

[color=blue]Ako netko nije pročitao, evo još ponešto[/color]

Ingra je već prisutna na hrvatskom tržištu kapitala kroz komercijalne zapise kojih je dosad izdala u iznosu od 85 milijuna kuna. Što planirate sa sredstvima koja ćete prikupiti ovim izdanjem korporativnih obveznica?

Dio sredstava iskoristit će se za zatvaranje kratkoročnih obveza Ingre, a dio za djelomično financiranje projekata planiranih u razdoblju od 2007. do 2011. godine. Projekti, između ostaloga, uključuju izgradnju stambeno-poslovnog objekta u uvali Lapad u Dubrovniku, vrijednog 40 milijuna eura, izgradnju poslovne zgrade Atlantske plovidbe u Dubrovniku, što je investicija od 25 milijuna eura, izgradnju postrojenja za proizvodnju biodizela u Slavonskom Brodu, kapaciteta 150.000 tona godišnje i vrijednosti 30 milijuna eura te projekt izgradnje Hidroelektrane Lešće za Hrvatsku elektroprivredu, u kojem Ingra sudjeluje kao partner u domaćem konzorciju. Vrijednost radova na gradnji HE Lešće je 444 milijuna kuna. Najveći domaći projekt je Posedarje Rivijera, izgradnja turističkog naselja vrijednog 100 milijuna eura, na načelu javno-privatnog partnerstva s Općinom Posedarje.

Ingra je dosad poslovala u 30 zemalja svijeta i završila oko 800 investicijskih projekata čija je ukupna vrijednost veća od 10 milijardi dolara. Popis uključuje više od 70 hidrocentrala, od čega četrdesetak u Indiji, cijeli niz industrijskih postrojenja, te hotele, bolnice, brane, silose, kao i mnoge druge objekte. Najznačajnija tržišta u inozemstvu su Alžir, Irak i Njemačka. U Alžiru trenutačno radimo na tri projekta proširenja luka i opremanja brana, ukupno vrijednim 70 milijuna eura. U fazi projektiranja i ponude je i projekt izgradnje najveće marine na Sredozemlju, u gradu Alžiru. Marina će imati 800 vezova, od čega nekoliko desetaka za megajahte, a vrijednost radova je između 80 i 100 milijuna eura. U Iraku sudjelujemo u opremanju termoelektrane al-Shemal kojoj smo isporučili rashladni sustav. Oprema je isporučena u 500 kamiona, bez ijednog incidenta, iako u Iraku već godinama traje rat. Uz manje projekte održavanja u drugim termoelektranama, ukupna vrijednost poslova u Iraku je oko 25 milijuna eura. O kvaliteti naših radova i opreme svjedoči i hidrocentrala Haditha u Iraku koju smo izgradili prije gotovo 20 godina i čija se slika nalazi na novčanici od 250 iračkih dinara. Unatoč lošem održavanju i dvama razornim ratovima u posljednjih 15 godina, hidroelektrana je i dalje u pogonu. Na njemačkom tržištu Ingra je prisutna gotovo 40 godina u okviru međudržavnog detašmana. Oko 1500 hrvatskih radnika na tom tržištu godišnje ostvaruje oko 45 milijuna eura. Razvijamo i projekte u Libiji, Iranu, Sudanu, Ukrajini, Rusiji i Mauritaniji. Bitno je spomenuti i dobru suradnju s Hrvatskom bankom za obnovu i razvoj, koja sve naše projekte u inozemstvu osigurava od komercijalnih i političkih rizika.

Hrvatskoj Ingra danas ima ugovorenih poslova u vrijednosti većoj od 150 milijuna eura. Uz projekte koje sam na početku spomenuo, valja dodati i izgradnju stambeno-poslovnog kompleksa u zagrebačkoj Ilici, ekskluzivnog naselja Vile Srebrnjak te radove na izgradnji dionice Dugopolje-Ploče na autocesti A1. Sve smo prisutniji i u turističkoj djelatnosti jer gradimo hotel na Braču, a s Dubrovačko-neretvanskom županijom i Gradom Dubrovnikom, također u obliku javno-privatnog partnerstva, razvijamo projekt Južni Jadran, što uključuje izgradnju 13 marina i luka.

[color=blue]Dionicama Ingre stalno raste cijena, pa im je vrijednost skoro udvostručena u posljednja dva mjeseca. Je li to posljedica samo dobrih poslovnih rezultata ili u tome ima i spekulacija?[/color]

Ocjenjujemo da je rast cijene dionica temeljen na dostupnim pokazateljima o poslovanju i na osnovi analiza burzovnih analitičara. S obzirom da je izuzetno mali broj dionica dostupan tržištu, mislimo da tu ne može biti nekih velikih spekulativnih poslova.

…Kao što sam napisao jučer…neće nas moći dugo štopati…Nego vidim nekakav muk na forumu…Gdje ste cjenjeni INGRAŠI sa komentarima???[smiley2][smiley2]

PA ništa, što reči, sve prema očekivanjima.
Dionica raste, a prodaja sve rijeđa, što govori da je trenutno dionica na cijenama nižim od realnih.
Takve tvrtke u HR nema, pa ovo ne iznenađuje.
Plus toga imamo rast tržišta općenito.

Evo nas skoro i na 62000, za kolege koje ne stignu pratiti preko Mosticha.
Da mi je znati na koliko je onaj labilni investitor pomaknuo sada svoje naloge na prodaju, možda 100k?