Plavi ,Ingra već sad nešto sitno radi na Plesu,rekao bi čeprka u usporedbi s ovom lovom.Šta misliš kolike su im šanse da dobiju ovaj posao,odnosno zna li se tko bi još mogao biti konkurent na natječaju?[smiley2][smiley2][smiley2]

[color=blue]Starija vijest:[/color]

[color=blue]Ingra obnavlja stari terminal zračne luke Pleso[/color]

Postojeći putnički terminal Zračne luke Zagreb bit će poptuno obnovljen u sljedećih šest mjeseci za nešto više od 24 milijuna kuna. Uprava Plesa je danas potpisala ugovor s Ingrom koja će biti izvođač radova nakon što je proveden pozivni natječaj u kojem je sudjelovalo više zainteresiranih tvrtki s kojima se direktno pregovaralo. Direktor Zračne luke Boško Matković kaže kako su poučeni negativnim iskustvima o kršenju rokova, garancijama za izvedene radove i samim tijekom radova – odlučili pronaći pouzdanog partnera.
Za vrijeme radova, neće biti obustavljen promet na aerodromu, pa je situacija za izvođača veoma delikatna jer će morati osigurati normalno funkcioniranje prometa i većinu radova obavljati po noći. U Ingri su poručili kako bi radovi trebali početi za najviše dva tjedna, te da su uvjereni da će sav posao završiti u roku. Potpunu obnovu postojećeg putničkog terminala, Zračna luka će provesti iz svojih sredstava i ona ne spada u projekt izgradnje novog putničkog terminala iako je s njim povezana.

[color=blue]Noviji članak[/color]

[color=blue]Ingri 24 milijuna kuna za obnovu starog terminala na Plesu[/color]

Novi terminal za 3,3 milijuna putnika godišnje, vrijedan 212 milijuna eura, treba biti gotov za pet godina
Postojeći putnički terminal Zračne luke Zagreb bit će potpuno obnovljen u sljedećih šest mjeseci za nešto više od 24 milijuna kuna. Uprava Plesa jučer je potpisala ugovor s Ingrom koja će biti izvođač radova nakon što je proveden pozivni natječaj u kojem je sudjelovalo više zainteresiranih tvrtki s kojima se direktno pregovaralo. Ugovor je potpisan bez prevelike medijske pompe, a direktor Zračne luke Boško Matković kaže kako su poučeni negativnim iskustvima o kršenju rokova, garancijama za izvedene radove i samim tijekom radova – odlučili pronaći pouzdanog partnera.

[color=blue]Porast prometa [/color]

Za vrijeme radova, neće biti obustavljen promet na aerodromu, pa je situacija za izvođača veoma delikatna jer će morati osigurati normalno funkcioniranje promete i većinu radova obavljati po noći. U Ingri su poručili kako bi radovi trebali početi za najviše dva tjedna, te da su uvjereni da će sav posao završiti u roku. Potpunu obnovu postojećeg putničkog terminala, Zračna luka će provesti iz svojih sredstava i ona ne spada u projekt izgradnje novog putničkog terminala iako je s njim povezana. “U prvih pet mjeseci bilježimo porast prometa od 18,3 posto u odnosu na lani i Zračna luka mora modernizirati svoje postojeća kapacitete ako zaista želi biti lider u regionalnom prometu. Do ulaska u Europsku uniju moramo osigurati kvalitetnu uslugu za brojne državnike, poslovne ljude, turiste i sve one za koje će luka biti ulaz u Hrvatsku i posljednja stanica pri odlasku. Osim toga, poboljšanjima i povećanjem prometa osigurat ćemo veći udio vlastitih sredstava i tako olakšati zatvaranje financijske konstrukcije za izgradnju novog terminala”, objašnjava Boško Matković. Na Plesu inače traju radovi oko izgradnje manjeg terminala na koji će dolaziti važni gosti, a kao što smo pisali, nabavlja se i posebni autobus za VIP putnike. Sve bi to u biti bile pripreme za izgradnju novog putničkog terminala, čija prva faza predviđa dodatnu zgradu za 3,3 milijuna putnika godišnje na Plesu, čija vrijednost izgradnje je procjenjena na 212 milijuna eura i trebao bi biti izgrađen u roku od pet godina. Analiza isplativosti je trenutačno predana vlasnicima koji trebaju donijeti odluku, a Matković kaže da je već dogovoreno da u sufinanciranju sudjeluju samo dva najveća vlasnika – država i Zagrebu- u omjeru 60 naprama 40 posto. Ti osnivači bi trebali kroz pet godina osigurati 52 milijuna eura inicijalnog kapitala, a Zračna luka 47 milijuna eura kroz vlastita sredstva. Za ostatak bi se tražili kreditori, a direktor Plesa kaža da su već razgovrali s predstavnicima Europske banke za obnovu i razvoj i Europske investicijske banke, ta da na već postoje kvalitetne ponude za praćenje u investiciji.

[color=blue]Dodatak članku:[/color]

[color=blue]Novi sustav pregleda [/color]

Na sadašnjem terminalu će se unutrašnjost u potpunosti modernizirati – spojit će se izlazi za domaći i strani promet, uvesti novi sustav pregleda po kojem će se putovnice davati tek nakon rendgenskog i carinskog pregleda, svi šalteri putničkih agencija, avio kompanija i renta-a-car-a će biti obnovljeni i razmješteni, napravit će se lift za osobe s invaliditetom, kapelica i još mnogo sitnih radova koji će povećati kvalitetu usluge.

[color=blue]Stanogradnja[/color]

[color=blue]Prva ‘pametna’ kuća spremna za useljenje[/color]

DIGITALNO STANOVANJE Zgrada u Zagrebu opremljena suvremenom tehnologijom spremna za useljenje

Nova stambeno-poslovna zgrada u Ilici, zagrebačkoj glavnoj ulici, potpuno je opremljena optičkim telekomunikacijskim kabelima, što budućim stanarima omogućuje korištenje svih digitalnih usluga.

[color=blue]Mozak u kutiji[/color]

Mozak cijele tehnologije smješten je u maloj kutiji u predsoblju, a budućim stanarima, osim jedinstvenog priključka za telefon, internet i televiziju, omogućuje nadzor i upravljanje preko interneta kućanskim aparatima, alarmima, sigurnosnim kamerama i ostalim, što smo dosad viđali samo u američkim filmovima. Pametnu kuću sagradila je Ingra, a telekomunikacijski ju je potpuno opremio Vodatel.

Samo optička tehnologija omogućuje protok neograničene količine informacija brzinom od 10 megabita u sekundi. Tako će svi stanari, koji će se u zgradu useliti idućeg tjedna, moći na svoje računalo priključiti digitalne strojeva za rublje i hladnjake, koji već postoje na tržištu, sigurnosne kamere, alarme te iz bilo kojega kraja svijeta preko kompjutora nadzirati što se zbiva u njihovu domu kaže Sebastijan Popović, predsjednik uprave Vodatela.

Suradnjom građevinske i telekomunikacijske tvrtke započelo je novo digitalno doba u stanogradnji, a zgrada u Ilici je jedina u Hrvatskoj, kažu inženjeri Ingre, koja u svakoj sobi ima utičnicu za priključak na optičku tehnologiju, koja će korisnicima promijeniti način života.

Dodatni troškovi
Stanari koji ugrade kvalitetnu kameru na svoje računalo za godinu-dvije, kada se pokrenu i liječničke usluge na internetu, moći će iz svoje sobe razgovarati s dobrim liječnikom na drugom kraju svijeta.

Postavljanje optičkih kabela u zgradu stajalo je tisuću eura po svakome od 120 stanova, koji su površine od 39 do 180 četvornih metara (u prodaji je još osam stanova po 2200 eura za kvadrat). Ugradnja optičkih kabela u starije zgrade stoji također tisuću eura po stanu, no vlasnici moraju izdvojiti i za provođenje kabela po zidovima.

[color=blue]Ulaganje u bankarski sektor[/color]

Investitore već prilično dugo privlači atraktivnost dionica bankarskog sektora u Hrvatskoj, posebno malih banaka koje su pravi burzovni hit posljednjih mjeseci. Tako je redovna dionica Slatinske banke od početka godine porasla oko 25, a povlaštena 16 posto. Prilični povrati glavni su motiv investitorima iako se procjenjuje da bankarski sektor i nema više toliko prostora za rast, odnosno da su zarade već prošle vrhunac.

Penetracija bankarskih proizvoda među stanovništvom je već prilično velika, zaduženost građana, a i države u odnosu na ostale tranzicijske zemlje daju prilično veliku bazu na kojoj je dosta teško ostvariti znatne stope rasta. Ipak, okružje u kojem se preuzimaju banke čini se da zanemaruje karakteristiku bankarskog sektora te se ustaljena praksa primjenjuje i kod nas. To se, kaže portfolio menadžerica Centra za brokerske poslove Zagrebačke banke Silvana Milić, može iščitati u preuzimanju Sonic banke. To nam ostavlja za pravo pitati zašto bi kod ostalih bilo drukčije. Čini se da investitori razmišljaju tako jer posljednjih tjedana i mjeseci djeluju.

Milić kaže kako smo svjedoci velikog rasta mnogih bankarskih dionica koje su mjesecima stajale nepomaknute. Kad je riječ o Slatinskoj banci, čini se da vlasnik nije zainteresiran za traženje strateškog partnera, već se prodaja odvija preko Varaždinske burze. O razlozima takve odluke možemo samo špekulirati, očito ne procjenjuje da bi direktno mogao postići veću cijenu. Koliko je dionica zanimljiva investitorima, dovoljno govori činjenica da su je posljednjih tjedana kupovale i kompanije kojima to nikako nije core business, primjerice Ingra. Već se dugo vremena spekulira kako se iza jednog od skrbničkih računa krije i koncern Agram.

[color=blue]Ingra ulaže u znanje[/color]

[color=blue]Kompanije i biznisi koji pokreču Hrvatsku [/color]

Godina koja se približava kraju bila je za hrvatsko gospodarstvo znatno dinamičnija nego 2006.
Visok stupanj poslovnog optimizma i povoljni trendovi rezultirali su ubrzanjem gospodarskog rasta koji bi ove godine trebao iznositi oko 5.8 posto. Premda i dalje najvažniji doprinos rastu gospodarske aktivnosti daje osobna potrošnja, sve značajniju ulogu ima i investicijski ciklus koji se odnosi na pojačana ulaganja poduzetnika u trajni kapital, jačanje stanogradnje te velike državne i komunalne projekte.

Liberalizacija tržišta u sektorima u kojima su vladali monopoli s jedne strane te istovremen proces okrupnjavanja u sektorima u kojima je poslovalo mnogo malih igrača prisiljavali su poduzetnike na sve jaču borbu za konkurentnost. Većina promjena događala se unutar nacionalnog tržišta, pri čemu su neke kompanije, poput Plive, postale metom inozemnih kompanija.

Među najpropulzivnijim sektorima u 2006. istaknuli su se građevinarstvo, turizam i energetika. Građevinski ciklus u punom je jeku u svim građevinskim područjima. Osim kapitalnih projekata Vlade (prometnice, plinofikacija i energetika), značajan rast bilježi gradnja poslovnih objekata i stanogradnja. Velik dio investicijske aktivnosti odvija se i u sektoru turizma koji iza sebe ima još jednu dobru sezonu, a ulaganja u modernizaciju i proširenje kapaciteta jamac su daljnjeg razvoja i povećanja profitabilnosti turističkih kompanija. Energetski sektor ostvario je odlične rezultate, a najveći pomaci učinjeni su na realizaciji projekta plinofikacije, pokretanju procesa modernizacije rafinerija nafte te gradnji novih elektrana.

[color=blue]INGRA[/color]

Moćna građevinska tvrtka za izgradnju investicijskih objekata u protekloj je godini redala uspjeh za uspjehom. Veliki poslovi u Hrvatskoj i uspješan povratak na strana tržišta rezultirali su rastom poslovnih prihoda od 60 posto i trostruko većom dobiti u prvih devet mjeseci poslovanja. Ingra u Hrvatskoj ima važnu ulogu u realizaciji nekoliko kapitalnih projekata. Uz sudjelovanje u velikom projektu izgradnje dionice Dugopolje-Ploče, sredinom studenog obilježen je početak radova na gradnji hidroelektrane Lešće na rijeci Dobri.

Ove je godine tvrtka obnovila poslove graditeljstva, montaže i energetike na tržištu Alžira i Srednjeg istoka. Među njenim aktualnim projektima su i izgradnja nekoliko stambeno-poslovnih objekata u Zagrebu i Dubrovniku, turističkog kompleksa u Posedarju, hotela na otoku Braču, poslovne zgrade Atlantske plovidbe u Dubrovniku te postrojenja za proizvodnju biodizela u Slavonskom Brodu.

[color=blue]Ingra Grupa: Konsolidirana dobit 4,5 puta veća nego prije godinu dana[/color]

Neto dobit Ingra Grupe za prvo polugodište iznosila je 47,04 milijuna kuna, što je 4 i pol puta više od dobiti iz prošlogodišnjeg razdoblja koja je iznosila 10,55 milijuna kuna, podaci su iz poslovnog izvješća Ingra Grupe objavljenog na Zagrebačkoj burzi

Matično društvo, Ingra d.d., već je ranije objavila polugodišnje rezultate i snažan rast dobiti, čak četiri puta veće neto dobiti u odnosu na isto razdoblje lani, odnosno rast sa 10,43 milijuna kuna u prvih šest mjeseci prošle godine na 43,65 milijuna kuna u prvom polugodištu ove godine. U konsolidiranom izvješću Ingra Grupe, uz društvo maticu, uključena su i društva (d.o.o.-i) Ingra-Gradnja, Ingra-Mar, Intel, Ingra Middle East, Pal-Vin i Ingra-Mont. Uprava Ingre u komentaru konsolidiranog ističe da su rezultati poslovanja nešto bolji od planiranih te da su pozitivni utjecaj na poslovne rezultate uz osnovnu djelatnost imali i uspješni financijski projekti.

Ingra Grupa u prvom polugodištu bilježi snažan rast ukupnih prihoda koji su iznosili 345,15 milijuna kuna, dok su u istom prošlogodišnjem razdoblju bili 127,58 milijuna kuna. Na rast ukupnih prihoda utjecao je rast prihoda od prodaje u zemlji, za čak 328,9 posto, na 236,68 milijuna kuna (u prvom polugodištu lani 55,18 milijuna kuna). Istodobno su pak prihodi od prodaje u inozemstvu porasli za 10,6 posto, na 68,25 milijuna kuna. Na trenutnu realizaciju Grupe, kaže se u komentaru Uprave, najviše utječe visok operativni angažman na domaćim investicijskim projektima u kojima je Grupa izvođač i ujedno investitor, prvenstveno u investicijskim projektima stambeno – poslovne gradnje namijenjene tržištu, cestogradnji, energetici i konzultantskim uslugama.

Rashodi grupe u prvom polugodištu iznosili su 292,52 milijuna kuna i znatno su povećani u odnosu na 114,69 milijuna kuna iz prvog lanjskog polugodišta. U komentaru izvješća napominje se da je Ingra prilagodila računovodstvene politike novim međunarodnim standardima financijskog izvještavanja, te da je temeljni kapital matičnog društva povećan na 80 milijuna kuna kao i da je u tijeku dokapitalizacija što će rezultirati dodatnim povećanjem kapitala.

[color=blue]40 godina gastarbajtera[/color]

[color=blue]Prvi projekti Ingre u SR Njemačkoj realizirani su 1967. godine. ‘Era gastarbajtera’ službeno je počela 1968. godine[/color]

Kada bi na željezničke kolodvore njemačkih gradova stizao ili odlazio vlak iz Jugoslavije, na peronima su se gotovo uvijek mogle naći grupe ljudi koje nikuda nisu putovale, nikoga nisu pratile i nikoga nisu dočekivale. Samo bi dolazile gledati vlak koji je bio jedan mali, ali stvaran dio tadašnje domovine. Bili su to jugoslavenski radnici na privremenom radu u SR Njemačkoj. Ovu je nostalgičnu sličicu iznio Žarko Plevnik, generalni konzul Hrvatske u Hamburgu, kao dio iskustva iz svoga preddiplomatskog života u kojem je bio novinar. I sam već 14 godina “na privremenom radu” u inozemstvu, prisjetio se ove pričice u društvu u kojem se riječ “gastarbajter” protekloga vikenda u Düsseldorfu vrlo često spominjala. Konzul je bio dio društva koje je ugostila hrvatska Ingra na obilježavanju 40 godina poslovanja Gospodarsko-interesnog udruženja Ingra-Det u Njemačkoj. Naime, poduzeća iz Hrvatske su prva iz zemalja iz srednje i istočne Europe prije više od 40 godina počela raditi u Njemačkoj. Članice poslovnog udruženja Ingra koje su kanile izaći na tržište Njemačke to su učinile pod Ingrinom koordinacijom, a prvi su projekti pod imenom Ingre u Njemačkoj realizirani 1967. Ta se godina uzima i kao službeni početak rada Ingre u Njemačkoj. Anali istodobno bilježe da je “era gastarbajtera” službeno počela 1968. kada je bivša Jugoslavija sklopila sporazum kao Anwerberabkommen s tadašnjom SRNJ, nakon kojeg je počelo i službeno slanje radnika na privremeni rad u Njemačku i njihovo zapošljavanje na osnovi ugovora o izvođenju radova. Temeljem toga sporazuma dobiven je kontingent od 10.000 radnih dozvola za “izaslane radnike”. Kao pravna sljednica, taj je isti sporazum Hrvatska koristila sve do 13. rujna 2002. kada je između vlada Hrvatske i Savezne Republike Njemačke potpisan Sporazum o zapošljavanju radnika trgovačkih društava sa sjedištem u Hrvatskoj radi izvršavanja ugovora o izvođenju radova. Istodobno, u vrijeme raspada bivše države Privredna komora Jugoslavije je predložila da se kontingenti radnih dozvola podijele po republikama, a osnova bi bila broj stanovnika pojedine republike. Hrvatska bi po tom prijedlogu bila znatno oštećena jer bi dobila 21 posto kvote ili 2100 radnika.

Ingra je zato napravila analizu i predložila Saveznom ministarstvu rada u Njemačkoj raspodjelu kvota po stvarnoj iskorištenosti dozvola po republikama. Po tome je Hrvatskoj trebalo pripasti 49 posto ukupnog bivšeg jugoslavenskog kontingenta ili oko 5000 dozvola. Taj su prijedlog u Njemačkoj i prihvatili, a dogovor je 1991. verificiran između njemačkog Ministarstva za rad i hrvatskog MVP-a. Tako je, zapravo, trasiran put detašmanima – radnim dozvolama preko kojih i danas odlaze radnici na rad u Njemačku. To u principu podrazumijeva da hrvatske tvrtke s njemačkima ugovore podizvođačke radove, a za njihovo izvođenje dovode se stručni radnici iz Hrvatske. Odobreni kontingent, primjerice, za 2007./2008. iznosi 4580 dozvola, od čega Ingrine članice iz Hrvatske koriste 1650 dozvola ili 40 posto hrvatskog kontingenta. Najveća iskorištenost dozvola bila je u razdoblju s konca osamdesetih i početka devedesetih, kada su u članstvu GIU-a bili Đuro Đaković, Enikon, Zagreb montaža i Monting. Te su tvrtke u međuvremenu izašle iz članstva i na njemačkom tržištu samostalno rade. Trend se ponovno poboljšava od 2003. premda ne doseže razinu kakvu je imao u rekordnim godinama. Jedan od razloga za to je i sve manje stručnih radnika u Hrvatskoj koji su istodobno zainteresirani za odlazak u inozemstvo u ovakvom aranžmanu. Ipak, INGRA-DET posljednjih nekoliko godina ima stalan rast realizacije pa je tako u 2006. vrijednost naplaćenih radova iznosila više od 50 milijuna eura. Ukupno je, tijekom 40 godina, zajedno sa svojim članicama, INGRA realizirala više od dvije milijarde eura poslov

cestitke ingrasima na pređenom magicnom broju 60 000[smiley2]

[color=blue]U GIU-u i četiri bosanske tvrtke[/color]

Transformacija je pratila i formu Ingrina poslovanja u Njemačkoj. Radi poštovanja Zakona o trgovačkim društvima početkom 1995. formirano je Gospodarsko interesno udruženje INGRA-DET., kojem je Ingra jedan od osnivača i članova GIU-a, a njezina su prava i obveze definirani ugovorom i poslovnikom sa svakom članicom pojedinačno. INGRA-DET, pak, članicama pruža cjelovite komercijalne, financijske, knjigovodstvene i pravne usluge. Istodobno, od 1. siječnja 2000. svaka članica INGRA-DET-a postaje pravno i porezno samostalna. Sada su u GIU-u 24 hrvatske tvrtke i četiri bosanske. Ingrin ured u Stuttgartu, pak, pruža usluge izdavanja radnih dozvola i odobravanja ugovora hrvatskim tvrtkama koje nisu članice GIU-a, čime se zapravo pokriva oko 60 posto hrvatskog kontingenta radnih dozvola. Članice GIU-a iz Bosne i Hercegovine raspolažu s 250 dozvola ili 15 posto BiH kontingneta koji ukupno iznosi 1720 dozvola.