a po kojoj matematici… zar su fondovi zajedničkim djelovanjem kupili preko 25% Ingre…?? po Samodolu javnu ponudu fondovi bi trebali objaviti samo za Podravku… tj. u članku lijepo piše:
Tri mirovinska fonda trenutačno imaju 12,5 posto udjela u Ingri.
[/quote]
Velika većina i ne čita pravilno članke ,već u podsvjesti razmišlja o nenapisanim stvarima,koji bi im odgovarali da se izvuku iz ove( žabokrečine )od burze,da ju tako nazovem.
Mogla bi ova tri mirovinska fonda napraviti saltomortale i rasprodati ovaj paket i što onda.???
Što ako dođe do toga,gdje bi bila cijena dionice nakon ovog paketa od 1,5 do 2 mil???
[/quote]
Da li bi to možda i morali zbog mcap-a ingre? Da ne bi bilo kao i na adpl prije koju godinu… Nije provokacija…nego mi je upravo misao sinula… Što mislite kolege?
btw:imam ingr-r-a
[/quote]
Mislim da bi svi vi zajedno trebali jos jedanput procitati taj pravilnik koji odredjuje ulaganja mirovinskih fondova. Bilo bi jasnije i zasto ih Hanfa nije tjerala da rasprodaju Ingru kad je cijena pala, a bome i zasto je onih 22 kune koje neke kolege spominju potpuno irelevantno.
[/quote]

1. kotacija ili kako se to već danas zove?

Ovak povoljno, praktički džabe, a nitko neče….

do pozitivnog fi teško da će ingra naprijed
jer na temelju toga većina profesionalaca ulaže

http://www.business.hr/hr/Naslovnica/Politika/Jurcic-predstavio-program-Drugi-znaju-samo-modele-koji-vode-u-krizu

"Među Jurčićevim ljudima iz poslovnih voda nalaze se i Mario Đaković, tehnički direktor Ingre, šefica službe nabave TŽV Gredelja Snježana Šišak, stručni suradnik u Tvornici stočne hrane d.d. Čakovec Predrag Kočila, bivši direktor Novog lista Franjo Butorac i mnogi drugi."

Valjda bude neke koristi od toga…

ne znam što bi sad moglo srušiti i zadržati Ingru ispod 8 kn kad niti zadnji minus u FI niti kriza oko grčke to nisu uspjeli…zato sad očekujem iz dana u dan lagani rast Ingre prema 10 kn

konačno nešto pozitivnih vijesti…..

http://www.business.hr/hr/Naslovnica/Ekonomija/Gradevinari-odusevljeni-HBOR-ovim-poticajima-za-posrnulu-industriju

Jesu li to one garancije koje je jedan kolega spominjao da se čekaju za posao u Alžiru?

Okupljeni predstavnici građevinskog sektora jednoglasno su u ponedjeljak na okruglom stolu pozdravili nove programe Hrvatske banke za obnovu i razvoj.

Predsjednik Uprave HBOR-a Anton Kovačev predstavio im je nove programe HBOR-a koji bi trebali pomoći oporavku hrvatskih građevinara koji se od početka krize 2008. godine našao na koljenima.

Istaknuvši da bez građevinskog sektora nema ni oporavka gospodarstva, Kovačev je rekao da je HBOR poslušao apele građevinara te im je ponudio nekoliko potpora za povećanje izvoza. Tako je predstavio 27 kreditnih programa kroz financiranje obrtnog kapitala i financiranje investicija, činidbene garancije za izvozne poslove izravno ili u suradnji s poslovnim bankama, osiguranje izvoznih potraživanja, osiguranja kredita od političkih i komercijalnih rizika te osiguranja činidbenih garancija.

"Apeliramo na građevinare da se od početka javljanja na tender posavjetuju s nama i nas uključe u savjetovanje", izjavio je Kovačev.

Nove garancije su se posebno svidjele građevinarima. Predsjednik Uprave Instituta IGH Jure Radić rekao je da hrvatski građevinari konačno imaju izvoznu banku, što je bio veliki nedostatak u odnosu na inozemne konkurente. "Mi smo jednostavno osuđeni na izvoz, a do sada smo se snalazili kako smo znali, dok je konkurencija imala iza sebe snažne banke", izjavio je Radić apelirajući, kao i svi sudionici okruglog stola, da se HBOR-u utrostruče kapaciteti.

Predsjednik Uprave Ingre Igor Oppenheim ukazao je na činjenicu da je velika većina hrvatskog bankarskog sektora u inozemnim rukama te da se rizici procjenjuju u Milanu ili Beču i da na taj način njihova konkurencija ima direktan uvid u njihove planove. "Dobro je da sada imamo izvoznu banku koja ima vlastitu kategorizaciju procjene rizika, a ovi programi HBOR-a povećat će naš izvozni kapacitet", rekao je Oppenheim.

Predsjednik Uprave Viadukta Joško Mikulić rekao je da je aktivno uključivanje HBOR-a u poticanje građevinara, posebice po pitanju garancije, korak od sedam milja. "Ovome smo godinama težili i tražimo dodatno osnaživanje HBOR-a", izjavio je Mikulić.

Okupljeni građevinari su osim oduševljenja garancijama koje će im pomoći za prodor na inozemna tržišta, iskazali i zabrinutost za svoju sudbinu nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju, posebno naglašavajući primjer Slovenije u kojoj su zavladale inozemne građevinske tvrtke, dok je domaća građevinska operativa praktički nestala. Stoga su apelirali na sve tvrtke da je krajnje vrijeme na ujedinjavanje poduzeća u klastere kako bi građevinarstvo u Hrvatskoj opstalo.

MEGAPHON BOTTOM INGR [thumbsup]