[color=blue]Proširena vijest za ljubitelje građevinara[/color]

[color=blue]Građevinski lobi vrti 3 mlrd € – desetak najvećih tvrtki nastupa kao klan[/color]

Zbog golemog udjela velikih javnih investicija, najveći dio, oko trećine tržišnog kolača, čvrsto u svojim rukama drži samo desetak najmoćnijih hrvatskih tvrtki s godišnjim prihodima od 50 do 200 milijuna eura, čije se poslovanje odvija bez velikih kontroverzija, ali koje su istodobno i najzatvorenije za javnost.

Štoviše, najmoćnije građevinske tvrtke redovito nastupaju i kao jedinstveni klan, pa primjerice, jedan od najčešćih konzorcija koji se formira za velike državne natječaje čine splitski ”Konstruktor”, zagrebački ”Viadukt” i ”Hidroelektra”, koji se na različitim natječajima tek rotiraju kao nositelji projekata.

Hrvatski je konzorcij, u koji ulaze ”Konstruktor”, ”Viadukt”, ”Hidroelektra”, ”Cesta Varaždin”, ”Zagorje tehnobeton”, ”Strabag”, ”Osijek-Koteks” i [color=blue]”Ingra”[/color] svojevremeno izbacio s tržišta ”Bechtel”, koji je 2004. godine u Hrvatskoj ostvarivao prihod od čak 235 milijuna eura, te si priskrbio posao na izgradnji autoceste Split-Ploče, vrijedan pet milijardi kuna.

Računajući samo tvrtke s pet i više zaposlenih, prošle je godine vrijednost građevinskih radova iznosila 17,8 milijardi kuna, od čega 7,7 milijardi ili čak 43 posto, otpada na prometnu infrastrukturu.

Već duže se razgovara i o ujedinjavanju najmoćnijih tvrtki, koje već sada najuže surađuju kako bi dominirale tržištem.

Neke su srednje tvrtke izrazile i zabrinutost da je novi Pravilnik o uvjetima za građenje, koji građevinare svrstava u kategorije po broju zaposlenih i propisuje da će najzahtjevnije poslove smjeti izvoditi samo oni s više od 500 radnika, upravo osiguravanje posla za najmoćnije, nakon što dovršetkom autocesta ostanu bez unosnih natječaja.

Za razliku od velikih, manji i srednji investitori, s prihodima od milijun do tridesetak milijuna eura caruju na lokalnim tržištima stanogradnje, gdje su i bliži oku javnosti.

Ne računajući tisuće malih investitora, vrijednost radova izvođača s pet i više zaposlenih u gradnji zgrada iznosila je prošle godine 7,5 milijardi kuna. Na pretežito stambene objekte otpada 2,8 milijardi kuna, od čega čak 39 posto samo na Grad Zagreb.

Na zagrebačkom području angažirane su sve velike tvrtke, poput ”Viadukta”, ”Ingre”, ”Tehnike”, ”Konstruktora” i ”IGH”, a krupne investicije teku preko moćnog gradonačelnika Milana Bandića, koji je u megaprojekt gradnje tunela kroz Medvednicu i obilaznice s 15 tunela i 14 vijadukata naumio uložiti pet milijardi kuna, koliko košta autocesta od Splita do Ploča.

U posljednje vrijeme vinuli su se u Zagrebu graditelji tornjeva Tomo Horvatinčić, koji je svoj ”Hoto” u Savskoj prodao ”Hypo” grupi, Josip Kordić iz ”Hidrokomerca”, graditelj ”Eurotowera” u Vukovarskoj, koji je s 97 metara najviša zgrada u Hrvatskoj i pored kojeg bi trebao niknuti ”blizanac” Zdravka Mamića, te tvrtka ”Minik” koja je s austrijskim partnerima investirala u ”Zagrebtower” na uglu Vukovarske i Radničke.

U stanogradnju u Zagrebu uključeni su nebrojeni manji ulagači, a vrijednost radova na pretežno stambenim objektima koje su prošle godine izvele tvrtke s više od pet zaposlenih iznosi 1,1 milijardu kuna. Samo sveprisutni ”Hypo” uložit će 150 milijuna eura u novo naselje sa 140.000 kvadrata uz Ljubljansku aveniju.

au…može li K/PHvala [smiley2][smiley2][smiley2]

[color=blue]MILIJARDA I POL EURA
U TURIZAM ZADARSKE REGIJE[/color]

Nakon što stručni timovi obave posao, kao u Posedarju i Pašmanu, na lokalnoj razini zbog nedovoljne informiranosti dolazi do kočenja – kaže Vajić o prvim turističkim greenfield investicijama po modelu javno-privatnog partnerstva koje će u hotelima i vilama osigurati 6000 kreveta
PROJEKTI Veliki je interes i za ulaganja po modelu javno-privatnog partnerstva u Tusticu kod Sukošana, Pakoštane i dvije turističke destinacije Nina, pa u Šepurine, Vršku puntu i Soline u Biogradu. Ako se sve to realizira, Zadarska županija će postati vodeća turistička regija u Hrvatskoj

Projekti Posedarje Rivjera i Pašman Rivijera dva su ogledna primjera prvih greenfield investicija u hrvatski turizam po modelu javno-privatnog partnerstva. Ukupna vrijednost ova dva projekta, u sklopu kojih se na atraktivnim terenima uz more planira izgradnja niza hotela i vila kategorije četiri ili pet zvjezdica s oko 6000 kreveta, procjenjuje se na gotovo nevjerojatnih 500 milijuna eura. Voditelj i čelna osoba stručnih povjerenstava za oba projekta je dr. Ivan Vajić, konzultant za greenfield projekte javno-privatnog partnerstva u turizmu i redoviti profesor investicijskog menadžmenta na Biotehnološkom fakultetu u Zagrebu.

Hoteli s 4 zvjezdice, vile s bazenima…
U natječajnoj dokumentaciji ukupna investicija u Posedarje teška je oko 125 milijuna eura. Kroz četiri godine na površini od 45,5 hektara predviđa se izgradnja 2500 kreveta visoke kategorije. Što je Ingra konkretno ponudila?
– Ingra je sa svojim partnerima ponudila 93 milijuna eura ulaganja u 2100 kreveta visoke kategorije. Međutim, na sugestiju Stručnog povjerenstva, voljni su pregovarati da ukupan kapacitet bude oko 1500 kreveta, iako im uvjeti iz prostornog plana dopuštaju daleko veće kapacitete, odnosno jedan krevet na 100 četvornih metara zemljišta. Pedeset posto kreveta bit će hoteli s četiri zvjezdice, namijenjeni i za kongresni turizam, dok će druga polovica biti u vilama s bazenima iste kategorije uz, naravno, wellnes centar, marinu do 200 vezova, brojne sportske i zabavne sadržaje. Ingra planira imati popunjene kapaciteta devet mjeseci godišnje, a u njima će direktno biti zaposleno oko 300 ljudi.
Što je s terminskim planom? Prostorni plan Posedarja još čeka suglasnost Ministarstva graditeljstva, kako će biti riješeno pitanje otpadnih voda?

Općina je prihvatila prostorni plan koji je izradio županijski Zavod za urbanizam, i sa svim potrebnim suglasnostima dostavljen je Ministarstvu graditeljstva na konačno usvajanje. Trebat će godina dana za projektiranje i izradu potrebne dokumentacije do građevne dozvole. Jedan od preduvjeta za građevnu dozvolu je izrada predekološke i ekološke studije. One će definirati prometnu i energetsku infrastrukturu kao i način zbrinjavanja svih otpadnih voda na ekološki prihvatljiv način i u skladu s održivim razvojem mjesta. Ekološka studija mora proći javnu raspravu i o njoj će također konačnu riječ dati općinska vlast. Investitor je obvezan napraviti i Detaljan plan koji općinari također trebaju usvojiti. Ekološku studiju će, prema ponudi Ingre, izraditi Građevinski fakultet iz Splita.

[color=blue]Koji su to potencijalni projekti teški 1,5 milijardu eura?[/color] – To su Tustica kod Sukošana, turistička destinacija Pakoštani i dvije turističke destinacije Nina, Šepurine, Vrška punta i Soline u Biogradu. Podrazumijeva se da je prethodno potrebno izvršiti pripremne radnje za aktiviranje ovih projekata, pri čemu posebno mislim na vlasničke odnose i prostorni plan. Mogu pouzdano ustvrditi da se radi o vrlo atraktivnim turističkim destinacijama za koje vlada veliki interes za direktna ulaganja kapitala po modelu javno-privatnog partnerstva. U svim ovim projektima podrazumijeva se da je nužno izvršiti pripremu natječajne dokumentacije i s time ići na međunarodne natječaje i to u skladu s hrvatskim zakonima i međunarodnim standardima.

[color=blue]Ingra će moći prodati teren i Projekt Posedarje![/color]

Razvojni investitor za Posedarje je izabran, što je sljedeći korak? Potpredsjednica Uprave Ingre Jasna Ludviger kaže da će Ingra nakon sklapanja ugovora otkupiti zemljište od Općine Posedarje za oko milijun eura. Polovinu tog novca, dodaje, Općina će uložiti u zajedničku tvrtku. Kako je natječajem definirano partnerstvo između investitora i Općine?
– Slijedi sklapanje ugovora o javno-privatnom partnerstvu između Općine i Ingre, a potom osnivanje zajedničke tvrtke Posedarje Rivijera d.o.o. koja će biti nositelj Projekta. U startu je suvlasništvo 50:50, a svakim dodatnim unošenjem kapitala, odnosno dokapitalizacijom, struktura vlasništva se mijenja. U zajedničkom poduzeću izabrat će se savjetnik za realizaciju projekta s ovlastima kontrole izvršavanja svih ugovorenih usluga. Zakonitost rada, sve do primopredaje objekata, nadzire Stručno povjerenstvo.
Kad razvojni investitor dođe do građevne dozvole, može sam zatvarati financijsku konstrukciju ili tražiti partnere s kojima će zajednički izgraditi objekte i upravljati njima. Ingra ima i mogućnost da nakon građevinske dozvole pronađe novog investitora koji bi kvalitetno preuzeo projekt, ali isključivo pod već utvrđenim uvjetima i garancijama, i to uz dobivenu suglasnost stručnog povjerenstva i općinskih vlasti.
Je li Ingra u ponudi priložila bankovne garancije u skladu s natječajnom dokumentacijom?
– Garancije su date za prvu fazu (izrada preddokumentacije) 50 posto; za drugu fazu (izradu projektne dokumentacije) 25 posto i treću fazu (izgradnju objekata) 10 posto. Sve u skladu s natječajem i svjetskim standardima za ovakve investicije.

Matrix, daj ti reci bolje k’o se to prekrcava

moze li k/p?

bare postao si igh …

evo i ingre … kupnje baš i nema . neko se kapitalizirao i to pošteno …

al je dobra da se prodaja nije pomakle ispod 58500 sto je u redu…tako da nece dugo opet biti na ovih 56k [smiley2]

Mali izlaze.

….Ma koji mali….Dvije transakcije po 400 i 100 kom.Baš bih volio da sam i ja tak mali…[smiley7]

Strpljen-spašen…