ima li promjena u top 10? je li stala rasprodaja ili?

http://www.poslovni.hr/vijesti/mirovinci-se-vratili-dionicama-181718.aspx

Kako je lijepo biti dugoročni investitor u ingru, piskarati ležerno po forumu i navečer mirno spavati, NEPROCJENJIVO [cool]

kakve to veze ima s Ingrom koju mirovinac rasprodaje???

I ROMF prestao sa prodajom, u ponedjeljak bez promjena u odnosu na petak!

Slažem se !

Sada lijepo i napišete tko manipulira i zašto da ne ostane nedorečeno ;

1. Koliko je dionica imala Ingragrdanja poslije zadnje dokapitalizacije, a koliko ima danas ?
2. Isto to samo za RBAOMF
3. Kada je najvljena mogućnost nove dokapitalizacije i na koji iznos ?
4. Da li je točka 3. mogući razlog "rasprodaje kod točaka 1 i 2 ?
5. Zašto svaki dan naizmjenično imamo velike naloga na bidu, pa asku , kako na početku trgovanja tako i na kraju, te zašto se varaju osilatori zadnjom kupnjom svkodnevno ?

[sealed]
[/quote]
a neznam kolega,ako vi znate napisite…sve to je prolicno shizofreno po mom misljenju…

Dancing with the market
is mowing with the flow of the market up,
down, or sideways
with a feeling of harmony,
trust, gratitude, and yes, even love.

[/quote]
yeap..medjutim sad je ingr na razini gdje je na pola pala i malo porasla..taman da se nakupuju trejderi i onda krene do kraja odradit pad…i onda kako je to puno puta bilo kad se opet odbije gore nece se odbit ko zadnji put nego recimo do ove razine..tak da ce kupci ostat s malim minusom,ako prije ne izadju u strahu kad krene ostrije dolje.ja se u taj vlak necu ukrcavat dok sizofrenija ne prestane i iskristalizira se trend,makar i sideways

nego kolega bananarama,da li jos imate ingr i na marginu i da li to trejdate ili i to na dugi rok?

http://www.poslovni-savjetnik.com/financije/ebrd-trazi-konzultanta-za-tehnicku-analizu-he-ombla
Moguće je da krajem ovog ili drugi mjesec saznamo nešto više.

Nema tajanstvenog investitora koji kupuje Ingrine dionice

17.6.2011 8:06:00 | Autor/Izvor: Antonija Knežević/Lider/PressCut
Dok se u ljeto 2010. raspravljalo o tome ima li spasa za Ingru, godinu dana poslije stvari u toj građevinskoj tvrtki čine se drukčijima. Ne može se reći da je Ingra spašena od svih problema, no, da parafraziramo premijerku, na putu je da dođe na puf spasa. Dugovi su se smanjili zahvaljujući pretvaranju potraživanja u dionice, krediti su se refinancirali, a tajnoviti posao od 56 milijuna eura koji je nedavno navodno dobila u Alžiru potaknuo je strelovit rast njezinih dionica. Kad će završiti Ingrino restrukturiranje, koje poslove još očekuje te u kakvim je danas odnosima s Gradom Zagrebom zbog Arene Zagreb, razgovarali smo s predsjednikom Uprave te tvrtke Igorom Oppenheimom.

Dokle ste došli s restrukturiranjem?
Većina predviđenih aktivnosti već je provedena, donekle je osigurana financijska stabilnost. Očekujemo da će taj proces završiti u srpnju. Usporedno s tim osmišljava se nova strategija i nova organizacija Ingre. Uprava je pomlađena s gospodinom Perićem, ali planiramo dovesti nešto mlađega kadra i na ključna direktorska mjesta pojedinih sektora.

Koliki su danas Ingrini dugovi i koliko su se smanjili?
U prvom kvartalu poslovni su prihodi porasli 28 posto u odnosu na 2010. Istodobno smo smanjili zaduženje po komercijalnim zapisima, po obroku dospjelom u svibnju, na 48 milijuna kuna. Većina potraživanja bila je dio zamjene dugova za dionice (engl. debt to equity swap) provedene potkraj 2010. S većinom banaka dogovoreni su dodatni kreditni aranžmani ili su presloženi dosadašnji. Kolike prihode očekujete ove godine?- Očekujemo da će prihodi ove godine biti na razini lanjskih ili malo veći. Trebala bi nam se i znatnije povećati profitabilnost. To ipak ne znači da ćete je završiti u plusu?- Bez obzira na situaciju naša su očekivanja za iduću godinu optimističnija. U 2012. trebali bismo ući financijski stabilni i s mnogo većim kadrovskim i organizacijskim potencijalom.

Bliski istok, Afrika i Rusija glavna su tržišta na koja ciljate?
Da, uz Hrvatsku i regiju. Aktivni smo u BiH, Makedoniji, a otvaraju se i mogućnosti za suradnju u Srbiji. U Hrvatskoj smo ponajprije zainteresirani za projekte sa zelenom energijom. Želimo u tom segmentu napraviti iskorak, u pogone na biomasu i termalne izvore. U tijeku su i mjerenja za nekoliko potencijalnih lokacija za vjetroparkove. Za solarne elektrane također vlada interes, no zbog ograničenja od jednog megavata takvi nam projekti zasad nisu isplativi. Premijerka Kosor najavila je da će se izmjenama zakona povećati snaga takvih elektrana pa će se u skladu s time povećati profitabilnost takvih projekata. U tom slučaju možda i u tom segmentu nešto pokrenemo, jer strani su partneri zainteresirani za to. Računamo također na natječaj za hidrocentralu Omblu. Sa stranim partnerima dali smo ponudu za Aerodrom Zagreb. Govori se mnogo o nizinskoj pruzi, o Plominu 3… Mnogo je najava, no vidjet ćemo koliko će Hrvatska naći novca za te projekte.

Projekt biodizela štavljenje na čekanje?
Dio investitora na koje smo računali izašao je iz tog projekta pa je sad na čekanju. Biodizel je, nažalost, burzovni proizvod podložan velikim oscilacijama i ovisan o cijeni nafte. Naravno, kad bi se cijena nafte stabilizirala na današnjim visokim razinama, to bi ponovno bilo zanimljivo. Problem s biodizelom jest i to što za njegovu proizvodnju trebaju velike količine uljane repice, a u Hrvatskoj za to nema poticaja. Očekivali smo da će Hrvatska u skladu sa smjernicama Europske unije pet posto goriva fosilnog podrijetla zamijeniti biogorivima, što bi značilo godišnju proizvodnju biodizela od najmanje 250 tisuća tona. Tvornica koju smo mi predviđali trebala je proizvoditi 150 tisuća tona. Međutim, danas biodizela na tržištu još nema, osim u manjim količinama.

U sve energetske projekte planirate ići s partnerima?
Da. Energetski projekt hidrocentrale ili termocentrale složen je proce