Privatizacija Ine mogla bi biti najveći ovogodišnji fijasko Vlade
Druga faza privatizacije Ine mogla biti veliki fijasko Vlade, ne objasni li građanima da cijene dionica na tržištu kapitala mogu i padati. Prvi dan javne ponude za dionice Ine, naime, pokazao je da za to ulaganje postoji znatan interes građana, i to ponajviše umirovljenika.

Vlada je proteklih nekoliko mjeseci naglašavala kako će ići na ruku građanima, malim dioničarima i olakšati im mogućnost ulaganja u dionice najveće hrvatske naftne kompanije. Čak je osmišljen i mehanizam kojim se građanima omogućava posebna pogodnost, odnosno dodatna dionica.

No, optmistične izjave potencijalnih budućih Ininih dioničara govore kako Vlada uopće nije napravila svoj posao kako spada. Ne mislimo pri tom na godinu i dva mjeseca – koliko je proteklo od odabira financijskog savjetnika do trenutka kad je cijeli proces konačno počeo. Već na ulogu koju je Vlada trebala odigrati u edukaciji svojih građana o tržištu kapitala i dioničarstvu.

Iz izjava građana koji su zainteresirani za dionice vidi se da nitko od njih ne razmišlja o mogućem gubitku. Nitko od njih, očito, ne shvaća da cijena dionice može i pasti. I tu se krije velika zamka u koju bi lako mogla upasti Vlada. Svi ulagači (zato se i ulaže u dionice) računaju na dobit. No, situacija u Hrvatskoj danas je takva da građani, potencijalni mali dioničari Ine, ne shvaćaju da se na tržištu kapitala lako može i izgubiti.
Tristotinjak stranica prospekta koji opisuje poslovanje Ine, te očekivanja od budućnosti dostupno je tek od ponedjeljka, a većina onih koji su zainteresirani za ulaganje u Inine dionice ne znaju čak niti što je to prospekt niti da on postoji. Kako će onda odlučiti da li kupiti dionice ili ne?

Država, misle, neće dopustiti da tako velika kompanija s tako velikim utjecajem na domaće tržište propadne. No, je li to zaista tako?

Država mora, želi li da se ispune očekivanja budućih dioničara o porastu vrijednosti dionica, kao većinski vlasnik podržavati rast vrijednosti kompanije. Proteklih nekoliko godina naftne kompanije diljem svijeta ostvaruju rekordne profite zbog visoke cijene nafte. Ina Grupa je u 2005. godini ostvarila neto dobit od 885 mil. kuna, 265 milijuna manje nego godinu dana ranije. U istom razdoblju prihodi od prodaje su porasli za više od tri milijarde kuna. Za ovakav razvoj događaja kriva je sama Vlada koja je morala ograničiti rast cijena derivata čime je usporila i rast Inine dobiti. Dakle, Vlada je morala, zbog osjetljivog socijalnog pitanja, zaustaviti rast vrijednosti kompanije. Tako će, vrlo vjerojatno, biti i u budućnosti. Znači, utjecaj visokih cijena nafte na rast dobiti Ine je, u najmanju ruku, upitan.[/b]

Netko će rmože očekivati da će ulaskom na zajedničko tržište EU doći do slobodnog formiranja cijena naftnih derivata. Moguće, no tad će i utjecaj Vlade na poslovanje Ine biti mnogo manji zbog vrlo strogih europskih pravila o tome koliko i kako država smije subvencionirati poslovanje kompanija. Eventualna pomoć koju će država moći pružiti, u slučaju da Ina ne postane konkurentnija, bit će vrlo mala.

Rješenje za dugoročni rast vrijednosti Ine je, očito, u odličnom upravljanju kompanijom. Koliko je sadašnji menadžment to u mogućnosti osigurati? Pitanje je osobne procjene. Vrijednost Ine je u posljednjih nekoliko godina porasla, no pitanje je koliko je to posljedica rasta cijene sirove nafte na svjetskom tržištu, a koliko širenja samog poslovanja kompanije. Ina grupa u posljednje tri godine bilježi pad prodaje: 2005. prodano je 4,86 mil. tona derivata, 2004. godine 4,88 mil. tona, a 2003. godine 4,91 mil. tona.

izvor http://www.bankamagazine.hr

P.S. Nagradno pitanje: Koliko prosječno godišnje mora najmanje rasti cijena dionice Ine da bi se kredit za kupnju te dionice isplatio? Odgovore šaljite onima koji su uzeli te kredite. Nagradu će vam, nadamo se, dati oni.

http://www.bankamagazine.hr

ma ina je jedan velika nepoznanica,
samo da se ne ponovi slučaj iz poljske
država nabila cjenu , dionica je malo porasla
a nakon toga tresal i nikada se nije vratila
na razine pri inicjalnoj ponudi

Nagradno pitanje:

Kada ste zadnji put tankali na INInoj crpki. Ja prije 2 godine. Zašto? Količina sumpora u gorivu, koja šteti svim novijom autima sa el. ubrizgavanje, common raillon i sl.
Eto odgovora zašto promet iz godine u godinu pada.

Situacija se može popraviti jedino obnovom rafinerija za što je predviđen rok kraj 2008. i ili početak 2009. godine.
E tada ću kupiti INU.[smiley2]

(možda koji mjesec prije)[smiley1]

otom potom

jooj nemoj molim te spominjati INU i gorivo… nie ovo reklama… ali od jučer tankam strogo samo na Tifonu i eventualno OMV … danas mi je auto na popravku jer “cuka tj. trokira” u vožnji jer sam negdje natankiro sranje od goriva… inače novi auto i čim loše gorivo stavim odmah je koma…

Meni je prosle godine na Mazdi Premacy na samo 68000 km crko katalizator, a i bilo je cukanja u par navrata uz smrad sumpora. Od tada samo Tifon i OMV igraju igru. Vozim od ozujka ganc novu Toyotu Corollu Verso DITD i ta je Inino gorivo vidjela samo jedan tank na Visu kad nisam imao izbora niti ce vidjet bitno vise od toga.

Nego, nesto sam nacuo da se rafinerije misle modernizirat tek za 5 godina???

Nikad u zivotu. Jedino sto sam do sad kupovao je pivo [smiley2] hladno.

Ljudi stvarno imaju ogromna ocekivanja od INE

Imam nešto novca koji ne želim samo tako potrošiti pa ću ga uložiti. Ići ću sa 38 tisuća i na to da za 5 do 6 godina dobijem još 5 ili 6 dionica. Od dobitka bi možda unucima ili djeci priuštila nekretninu.

Čini mi se da je Ina dobra kompanija te da je ovo dobra prilika. Dionice bi mogle narasti na 2500 kuna, što je dobra zarada jer u tako kratkom vremenu ne bih mogla toliko uštedjeti.

http://www.jutarnji.hr/dogadjaji_dana/clanak/art-2006,11,13,dionice_ina,50204.jl

Bas me zanima sto ce nakon tih 5 godina na ulozenih 38 somova moci kupiti od nekretnina. Kvadraturu zemljista za poljski zahod?

Upravo sam ove bisere htio citirati….daj zamislite te ljude kako su neuki. Daju novac za nešto a ni ne znaju za što ga daju. Zbilja, nije ovaj narod drugo zaslužio nego da ga se oguli do gole kože. A kad više nemaju, onda na sprave za mučenje da kažu gdje drže lovu skrivenu. Stalna kuknjava da nemaju, da su siromašni, da nemaju za kruh mi je već išla na živce a sad ispada da svaki drugi penzić u čarapi ima 38000 kuna. E moji lopovi iz vlasti, banaka, škz-a, niste bili baš neki lopovi….[smiley1]

Sa Radia 101
Polancec http://www.radio101.hr/audio/audio-8995.wma
Kardum http://www.radio101.hr/audio/audio-8996.wma
Galinec http://www.radio101.hr/audio/audio-8997.wma