http://www.vecernji.hr/home/manager/3129366/index.do
ENERGETIKA
Novi prijedlozi o pripajanju rafinerije Sisak: Janaf je jedino rješenje
Autor SNJEŽANA MLINAREVIĆ
Prodaja naftne nacionalne kompanije mađarskom Molu, koja je u tijeku, potaknula je energetske stručnjake na razmišljanje kakva će biti budućnost zemlje u tom važnom sektoru i koliko će država uopće moći utjecati na to.

Odlaskom Ine neće imati previše utjecaja, no zato se s nekoliko strana čuju prijedlozi da oko Jadranskog naftovoda (Janafa), kao važnog regionalnog distibucijskog kanala za naftu, treba graditi okosnicu novog pokušaja državne kontrole nad energijom.

Izjave premijera Sanadera da Družba Adria i protok ruske nafte do Jadrana nije završena priča, govori da je i politika konačno pod pritiskom događaja odlučila prekinuti populističku tezu o ekološkom riziku na Jadranu koji bi potaknula ruska nafta i njezin prijevoz morem od Rijeke.

Ovih dana razgovara se u neformalnim naftnim krugovima da bi rafineriju iz Siska, koja pripada Ini, trebalo izdvojiti prije nego što Mol stekne potpunu kontrolu nad odlukama i spojiti s Janafom. Na taj način, tvrdi se, spasila bi se sisačka rafinerija, koja će izgubiti bitku s konkurencijom poput Rijeke i prijeti joj zatvaranje.

Jadranski naftovod, pak, kao vrlo perspektivan naftni pravac ne bi ostao samo distributer nego i prerađivač nafte. Takva kombinacija postavila bi neke nove odnose na tržištu, a država bi imala utjecaj na energetska zbivanja. Pitanje je ima li još vremena za takvo što, no činjenica je da politička vlast nema ideja ni strategije ni u tom vrlo dinamičnom segmentu.

Znači, sisak bi trebao otpasti, to je od prije bila namjera MOLa

Može pitanje za znalce.
Danas u subotu u Večernjaku, objavljena je prodaja INA-inih nekretnina po čitavoj hrvatskoj?
Imali netko ideju zašto?
Meni na pamet pada, da se nekretnine prodaju prije preuzimanja, lova ide državi, a MOL ili OMV preuzimaju šta god ostane !?
Mišljenja?

a teška lova od nekretinana, ak ima 10 milja čuna sve skupa

Naftne rezerve i plin

INA je značajno povećala svoje rezerve nafte i plina i prema kojima na domaćim i inozemnim naftnim i plinskim poljima raspolaže dokazanim rezervama od 14 milijuna prostornih metara nafte i kondenzata te 29 milijardi kubika plina.

Dodamo li tome vjerojatne rezerve (prema SPE/WPC kategorizaciji koja se sustavno primjenjuje u svim našim auditima), rezerve nafte i kondenzata povećavaju se na više od 20 milijuna kubika, a rezerve plina na više od 42 milijarde kubika! To je ukupno preko 60 milijuna tona ekvivalentne nafte

Do sada su u proizvodnju puštena polja Ivana (1999.), Marica (2005.) Ika,
Ida i Katarina (2006.). Do sada je na tim poljima INA proizvela 3.8 milijardi m3 plina.
Ove se godine odvijaju intenzivne aktivnosti na izradi novih bušotina i izgradnji novih platformi kako bi tijekom 2009. i 2010. godine u proizvodnju pustili još četiri polja: Anamariju, Anu, Vesnu i Irinu.Time će Hrvatska dobiti dodatne količine plina. U 2010. Inina proizvodnja na offshore poljima znatno će premašiti proizvodnju plina na kopnu. U još sjevernijem dijelu Sjevernog
Jadrana imamo polja Izabela i Ivona, ali tu imamo „joint venture“ s talijanskom tvrtkom Edison, s kojom smo osnovali zajedničku tvrtku EDINA i s kojom ulazimo u razradu Izabele, s tim da Edison
ulaže 70, a mi 30 posto potrebnih sredstava. Sve do istražne faze Edison je
pokrio sve troškove projekta.

Sve navedeno je kazao akademik M.Zelić, član uprave zadužen za istraživanje nafte i plina

INA značajno povećala svoje rezerve
nafte i plina i prema kojima na domaćim
i inozemnim naftnim i plinskim poljima
raspolaže dokazanim rezervama od
14 milijuna prostornih metara nafte i
kondenzata te 29 milijardi kubika plina.

Nije mi jasno,14 milijuna prostornih metara nafte, to su sve zalihe nafte, znači to bi sisačka rafinerija preradila za 3.5 godina da radi pod punim kapacitetom od 4 milijuna tona godišnje, ili?

Mali dioničari moraju znati sljedeće:
Koliko je NARASTAO na burzi P/E i P/BV kada se pričalo o preuzimanju slovenskog Petrola?
Koliko je narastao na burzi P/E i P/BV …MOL-a kada je OMV najavio preuzimanje?
Sadašnja cijena INA-e je samo 400 kunića veća od BV( sadašnjeg! ) Za 5 godina će BV biti 5000 kunića! Dioničari budite razumni i racionalni! Ne dajte dionice UNA-e po tako smiješnoj CIJENI!!! [thumbsup]

Moje je mišljenje da trenutno nije najpogodniji momenat za prodaju INA-e. Trenutno su dionice naftnih /a i ostalih/ kompanija na doljnjim nivoima. Bez obzira na visoku cijenu barela sirove nafte. Mislim da bi trebalo prodaju dobro izplanirati /stručne osobe / , a ne da svaki dan razno razne opcije. Zamjena dionice, prodaja dionica na burzi, rafineriju Sisak izvuči iz INA sistema … Pitam se za koju varijantu da zainteresirani dadu ponudu ili je to sve jedno. A kada se još vezano za prodaju oglasi socijalni partner.
Jedan od mogućih ponuditelja OMV ima slijedeće pokazatelje vrijednosti dionica:
trenutno: 42,45 do 43,50 EUR
u zadnjih 12 mjeseci: najviša 58,80 EUR /siječanj 2008/
najniža: 40,60 EUR / ožujak 2008/
Promjena vrijednosti u %: 1 tjedan = -8%
3 mjeseca = -8%
1 godina = – 5%
5 godina = +301%
Podaci su dati od ERSTE u Kleine Zeitung od 19.07.2008

14 miljuna metara kubnih ti je 12,5 milijuna tona nafte (ugrubo) ili 88 milijuna barela nafte ili nešto više od 13 milijardi dolara vrijednosti (ako će nafta biti 180$, minus troškovi proizvodnje).Sisačka rafinerija radi max. 80000 barela dnevno, ili kako si točno rekao oko 4 milijuna tona godišnje (4,6M litara). To je max kapacitet. Realno nakon modernizacije oko 3,5 stvarne proizvodnje. Kada bi koristila samo svoju naftu, Sisak bi je preradio za 4 godine, ne 3,5.
Trenutno INA koristi oko 35% svoje nafte, znači INA svoju naftu ima dokazano za sljedećih 10-12 godina rada Siska, iako to ne možeš tako gledati pojednostavljeno. Naše bušotine nemaju kapacitet da bi mi mogli prerađivati samo našu naftu. Fali dnevne proizvodnje. A imamo i dosta novih polja koja tek idu u proizvodnju, tj. ne da nisu dokazane zalihe, već se nezna i max. kapacitet crpljenja.

Metar kubni plina je otprilike sada 0,4$, znači zalihe plina za nekih 12 milijardi $.
A 1.7.2007. kada je Gazprom podigao cijenu na 90$ za 1000 kubika svi su plakali. Sada je 400$.
Smatra se da će biti 1000$.
To bi značilo 30 milijardi vrijedne zalihe.
Teško je danas biti siguran koliko vrijede zalihe, jer već sutra su još vrijednije.

U Siriji samo jedna bušotina daje 1000 kubika KONDEZATA koji je bolji iskuplji n atržištu od kubika nafte!!!
Eto toliko za početak! [thumbsup]

MOL će dati ponudu za slobodne dionice!
NE PRODAVATI!!!
AKO PONUDI cijenu svojih dionica koja je bila kada ga je OMV želio preuzet ONDA PRODATI!!
MOL-ov P/E i P/BV u trenutku kada je OMV dao ponudu!
TO BI TREBALA BITI CIJENA INA-e!!!! [thumbsup]

Onih 1000 kubika odnsi se PO DANU!

Europu čekaju dvostruke cijene plina

Business.hr/Hina
20.07.2008 12:46

Cijena prirodnog plina u Europi udvostručit će se u razdoblju od jedne godine zbog poskupljenja nafte, prenosi londonski The Financial Times rezultate studije ugledne savjetodavne tvrtke.
Takav rast cijena plina dodatno bi pojačao pritisak na europske potrošače i kompanije koji već muku muče s aktualnim poskupljenjima, a ubrzao bi i inflaciju u eurozoni, čija je vrijednost u lipnju po procjeni europskog ureda za statistiku dosegnula rekordnih 4,0 posto.

Dodatni razlog za zabrinutost predstavljala bi činjenica da u Europi dominiraju dugoročni ugovori za isporuku plina, kojima je cijena tog energenta povezana sa cijenom naftnih proizvoda, poput lož-ulja.

Naime, u Europi cijene plina obično prate cijenu nafte s vremenskim razmakom od devet mjeseci, pa se – pod uvjetom da se cijene nafte zadrže na aktualnim rekordnim razinama – buduća cijena plina može prilično pouzdano izračunati.

Po američkoj savjetodavnoj tvrtki Cambridge Energy Research Associates (Cera), poskupljenje nafte s oko 70 dolara po barelu prije godinu dana na aktualnih oko 145 dolara po barelu potaknut će poskupljenje plina s oko 350 dolara za tisuću prostornih metara plina na početku godine na oko 730 dolara u travnju 2009.

Svako poskupljenje plina povući će za sobom i poskupljenje cijene električne struje jer se plin općenito u prvom redu upotrebljava kao gorivo za proizvodnju tog energenta.

Režije, uključujući struju, plin i lož-ulje, čine oko pet posto potrošnje domaćinstava u eurozoni, pri čemu u Njemačkoj, najvećem gospodarstvu u zoni primjene eura, odgovarajuća prosječna vrijednost iznosi sedam posto.

[thumbsup]