Zahvaljujući Timinim podacima, evo do čega sam došao (lakim računom):
1) Ako se putem IPO-a bude ponudilo 15 (i više)% dionica INE, Vlada RH očekuje da će ovim putem uspjeti
prikupiti 1.350.000.000 kn. To predstavlja nešto manje od 10% love od Plive. Dakle, lako moguće.
2) Ako je vjerovati procijeni koju je u Večernjem listu od 8.8.2006. iznio g. Geszti, član uprave INE da je Ina
prije dolaska MOL-a vrijedila oko 2 milijarde $, a da sada vrijedi “barem duplo” to bi značilo slijedeće,
(okvirna računica):
4000000000 * 5,7 = 22800000000 / 10000000 = 2.280,00 kn po dionici
LEGENDA:
5,7 = sadašnji tečaj dolara
10000000 = broj izdanih dionica
Što mislite o tome???[smiley8]
U tekstu intervjua se spominje da će nakon modernizacije Sisačke i Riječke rafinerije INA vrijediti dodatnih 2-3 milijarde $. [smiley2]
Ako se ne varam tada su sve procijene govorile da INA vrijedi 1,2mlrd $, a MOL je bio prisiljen preplatiti iz niza drugih razloga (konkurencija/opstanak, procijenjen budući rast, sinergija, potencijano bivše tržište YU…). Danas sve naftne kompanije vrijede više, možda i duplo? Ali INA nije bila baš uspješna u tih nekoliko godina. Osim toga vlasnički je povezana s MOL-om što joj ruši cijenu. Nadalje razvidno je da je tržište bivše YU definitivno izgubljeno, a smanjuje se udio i na hrvatskom. Zato mislim da bi letvicu trebalo spustiti za nekih 30% ako ne i više!
Nemojte zaboraviti da Ina raspolaze sa rezervama nafte i plina u vrijedosti 15 milijardi dolara.
Jedva čekam da INA-R-A dođe na tržište, treba nam jedna jaka energetska dionica, zamislite koliko smo vrhnja propustili u poslijednje 2-3 godine.
Jedva čekam da INA-R-A dođe na tržište, treba nam jedna jaka energetska dionica, zamislite koliko smo vrhnja propustili u poslijednje 2-3 godine.
U tome i jest fora zašto vlada ne žuri Inom. Samo u zadnju godinu smo propustili siguran porast dionice od 2-3 puta. Kada vrijednost dosegne vrhunac onda će na burzu. Zato se ja ne nadam tome ni ove godine.
Nemojte zaboraviti da Ina raspolaze sa rezervama nafte i plina u vrijedosti 15 milijardi dolara.
Odakle si izvukao tu brojku? Možeš li ju rasčlaniti na HR, Siriju, Angolu?
Bio je nedavno opširan članak o tome koliko vrijedi INA. U sklopu članka se pisalo i o tome kolike rezerve nafte i plina ( dokazane rezerve ) INA ima. Bilo je to u vrijeme poskupljenja nafte sa 50 na 60 USD za barel. Pretpostavljam da bi vrijednost zaliha sada na ovom paritetu cijene barela bila osjetno veća.
Za ovaj drugi dio tvog pitanja nisam našao nikakve podatke. Ako netko zna neka posta na forum i mene interesira.
Pozdrav
U slučaju Ine, u zadnjem kvartalu koje godine ćemo to ostvariti?
– Ove godine, sigurno. Treći razlog je taj što smo Inu odlučili listati na dvjema burzama, Zagrebačkoj i Londonskoj. Kod listanja na Londonskoj burzi trebate objaviti i godišnje izvješće o poslovanju, a ako se odlučite listati u drugoj polovici godine, onda morate objaviti i polugodišnje izvješće. Kad smo se odlučili za London, bilo je jasno da se listanje ne može dogoditi u prvoj nego u drugoj polovici ove godine. Kasna jesen, početak zime idealno je vrijeme za to. Road show za Inu počet će u listopadu i početkom studenoga će se završiti.
Ima li netko od naših forumaša podatke kako se u svijetu kreće tržišna cijena dionica nafttnog biznisa u odnosu na book value. ?
Ako ima, podjelite to s nama.
Unaprijed hvala.
Dolenec, RBA: Privatizacija INA-e bitna za razvoj tržišta kapitalaNa primjeru druge faze privatizacije INA-e država će pokazati koliko joj je u interesu razvoj tržišta kapitala, kaže Hrvoje Dolenec za Banka TV
Privatizacija se svih ovih godina koristila za pokriće dijela visokih fiskalnih deficita, a prvi značajniji takav prihod, i nominalno najveći u jednoj godini, ostvaren je 1999. godine kada je prodano 35% udjela u domaćem telekomunikacijskom operateru.
Kretanje privatizacijskih prihoda je uvelike određivalo i trend inozemnih izravnih ulaganja u Hrvatsku, a veliki privatizacijski poslovi realizirani su 1999., 2001. i 2003., navodi Hrvoje Dolenec, direktor Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisen Consultinga u izjavi za Banka TV.
Dolenec podsjeća kako su i svi dosadašnji aranžmani s MMF-om uključivali privatizacijske projekte, a postojeći stand-by je postavio i okvirne rokove za drugu fazu privatizacije INA-e, privatizaciju Croatia banke, Hrvatske poštanske banke i Croatia osiguranja.
Privatizacija poduzeća i udjela u državnom vlasništvu nije samo vezana uz financiranje fiskalnog deficita, već i uz stalnu sumnju da su državni udjeli u nekim poduzećima uteg za javne financije zbog direktnih subvencija ili davanja jamstava za zaduživanje. No, sad se postavlja još jedno pitanje: može li država trenutno aktualnu drugu fazu privatizacije INA-e iskoristiti i za druge ciljeve, poput povoljnog utjecaja na razvoj domaćeg tržišta kapitala, pita se Dolenec.
Jasno je da je prodaja 15 posto dionica INA-e veliki izazov za državu, a na odgovor iz Dolenčeva pitanja ne bismo trebali dugo čekati. (Bankamagazin)