sutra da, ali što će biti prekosutra…pročitaj svoju arapsku poslovicu koju si stavio umjesto moje poslovice sa THMT-a. Polako…

Čuvaj se žurbe, jer ona uvijek dovodi do kajanja: onaj koji žuri
govori prije nego što nešto sazna, odgovara prije negoli nešto
shvati, odluči prije negoli nešto provjeri, kudi prije nego se u nešto
uvjeri.
Arapska poslovica

Na INI rijetko pišem, ali tržište ide u korekciju, pa moram napisati par crtica.
– osobno posjedujem dosta dionica Ine koje mi čine i najveći dio u portfelju.
– dobila sam i dosta upita na p.p.
– svakako će INA sutra padati, ako i cijelo tržište bude padalo.
– samo Ina i nije odradila pravi rast te će ona biti i najpoželjnija dionica za kupnju u korekciji.
– morate znati tko prodaje a tko skuplja INU,
– moje je mišljenje kako će to samo biti odlićna prilika za fondove.
– a kad fondovi zaustave pad INE i ostale dionice osim napuhanih balona će pratiti cijenu INE.
Pozdrav !

– u korekciji je najbolje biti u nelikvidnim i lošim dionicama tipa od jenog tvog narodnog heroja, jer se nijima ako ne bude strašnog pada u praksi ni ne trži.
– INA je ipak naša najbolja i najkvalitetnija dionica.
– možda i dođe do sume koju si i naveo ali nisi napisao i koja valuta.
Pozdrav !

http://www.bankamagazine.hr/dnevnevijesti/komentari

Nemoj tako curice, zar nisi vidjela na je LLRB pao ispod 300 kuna. Prva kupnja je na 290 kn. Neće to nikad do 600 doći. Nikad.

Komentar: Kako je HANFA utjerala INA-i strah u kosti
Eventualni interes Ine za istraživački blok u Iranu uopće nije cjenovno osjetljiva informacija

Iranska nacionalna naftna kompanija (NIOC, National Iranian Oil Company) otvorila je početkom ovog mjeseca natječaj za koncesije za novih 17 istraživačkih blokova u Iranu od čega ih je 12 na kopnu, a pet u Perzijskom zaljevu. Početkom prošlog tjedna, Hoseyn Roshandel, direktor za istraživanja u NIOC-u, izjavio je kako su 23 europske i azijske kompanije iskazale interes za koncesije, a među njima se nalaze naftni divovi poput Shella, norveškog Statoila i ruskog Lukoila. Početkom prošlog tjedna uputili smo i hrvatskoj Ini upit o tome da li je iskazala interes za istraživačku koncesiju na spomenutom natječaju te, ako jest, da li će u natječaj ući sama ili s partnerima, kao što je to i običaj u takvim projektima. Iz Ine se javio njen glasnogovornik Bojan Vinek sa informacijom da će http://www.bankamagazine.hr dobiti odgovor, no kako se radi o cjenovno osjetljivoj informaciji, taj će se odgovor uputiti i domaćoj burzi, odnosno investicijskoj javnosti.

Oprez Ine i njenog managementa razumljiv je, posebice nakon što je sredinom siječnja Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) donijela rješenje kojim je zamjerila Plivi što nije objavila dopis Actavisa u kojem su postojale informacije o mogućoj ponudi za preuzimanje odmah čim ga je dobila.

U Ini, očito, pušu na hladno i ne žele izazivati reakciju domaćeg regulatora slanjem odgovora medijima prije nego što ga pošalju burzi i investicijskoj javnosti. Zbog toga odgovor još uvijek čekamo i još uvijek ne znamo zanimaju li Inu istraživački blokovi u Iranu ili ne.

No, dok odgovor ne stigne željeli bismo samo postaviti pitanje što bi se desilo da je Hoseyn Roshandel, kada je govorio o interesu europskih i azijskih kompanija, među kompanijama spomenuo i Inu, ako je ona iskazala interes?

Ili što bi se dogodilo da je http://www.bankamagazine.hr u međuvremenu dobio odgovor i od samog NIOC-a, kojem smo također poslali upit.

Bi li HANFA u tom slučaju Ini poslala rješenje slično onom koje je poslala Plivi jer, eto, cjenovno osjetljiva informacija nije dioničarima predstavljena odmah?

HANFA je svojim potezima i rješenjima u posljednjih godinu dana utjerala strah u kosti domaćim brokerima, burzama, investitorima i kompanijama čije se dionice nalaze u kotacijama domaćih burzi. Čekanje na odgovor iz Ine samo je još jedna, najnovija, potvrda te činjenice i pitanje je kako će kompanije, posebno one čije se dionice nalaze u najvišim kotacijama, dalje rukovati ‘cjenovno osjetljivim informacijama’, ako ne žele biti predmetom istrage HANFA-e?

No, ono što najviše razočarava u ovom slučaju jest to da eventualni interes Ine za istraživački blok u Iranu uopće nije cjenovno osjetljiva informacija. Tek bi eventualni dobitak same koncesije i početak istraživanja na nekom od blokova u naftom bogatom Iranu bio cjenovno osjetljiva informacija.
Saznanje da je Ina otkupila dokumentaciju još uvijek dioničarima ne znači ništa, odnosno znači samo da je Ina potrošila nekoliko tisuća eura na otkup dokumentacije i da će, odluči li se javiti na natječaj morati staviti polog od 150 tisuća eura. Svakako iznosi koji u jednoj tako velikoj kompaniji ne mogu bitno utjecati na poslovanje. (Karlo Vajdić)

Vaš link

zar ste slučajno zaboravili prenijeti ove vjesti:

Ina uzima milijardu dolara kredita
Sredstva će se koristiti za refinanciranje postojećih kredita i za opće namjene

Ina, najveća domaća naftna kompanija, u utorak je Zagrebačkoj burzi proslijedila obavijest o tome da je ovlastila konzorcij u kojem se nalaze Bank of Tokyo-Mitsubishi UFJ, Bayerische Landesbank, BNP Paribas, Citibank, Privredna banka Zagreb i Société Générale da ugovore i osiguraju obnovljivi zajam u iznosu od jedne milijarde dolara. Sredstva zajma će se koristiti za refinanciranje postojećih kredita i za opće namjene, dodaju u Ini.

Kredit će imati rok dospijeća od pet godina uz opcionalna dva jednogodišnja produljenja, a ovo će biti najveći konzorcijski zajam realiziran u Hrvatskoj.
Prema podacima iz prospekta Ine, krajem 2005. godine ta je kompanija imala ukupno 748 mil. kuna neotplaćenih zajmova od kojih je najveći dio dospijevao na naplatu u roku iduće dvije godine, dakle do kraja ove godine. Među najvećim kreditorima tada su bile Zagrebačka banka, EBRD te Mizuho Corporate Bank koja je zajedno sa Privrednom bankom u kolovozu 2004. godine odobrila Ini sindicirani petogodišnji zajam u iznosu od 400 mil. dolara. Sredstva tog zajma Ina je namijenila modernizaciji rafinerija, istraživanju i proizvodnji, a prva rata će doći na naplatu tek u kolovozu ove godine.

Inina dionica nastavila je svoj pad i u utorak na Zagrebačkoj burzi te se njome oko 12 i 30 sati trgovalo po cijeni od 2.890 kuna što je 1% manje od 2.920 kuna koliko je iznosila zaključna cijena ove dionice u ponedjeljak. Pad vrijednosti dionice Ine započeo je u četvrtak prošlog tjedna, nakon što je dan ranije ona dosegnula svoj povijesni maksimum od 3.095 kuna.

Prema nerevidiranim konsolidiranim podacima INA Grupa je lani ostvarila dobit od 831 milijuna kuna, a ta je dobit bila 6,1% niža nego 2005. godine. (Bankamagazin)

izvor; http://www.bankamagazine.hr/dnevnevijesti/ina-uzima-milijardu-dolara-kredita

druga ;

Ina zatražila zajam od milijardu dolara

Hrvatska naftna kompanija Ina izvijestila je danas da je ovlastila konzorcij banaka da ugovore i osiguraju obnovljivi zajam u iznosu od milijardu američkih dolara, što će biti dosad najveći konzorcijski zajam realiziran u Hrvatskoj

“Ina je ovlastila Bank of Tokyo-Mitsubishi, Bayerische Landesbank, BNP Paribas, Citibank, N.A., Privredna banka Zagreb i Societe Generale (kao Societe Generale Corporate & Investment Banking i Splitska banka) da ugovore i osiguraju obnovljivi zajam u iznosu od milijardu američkih dolara”, izvijestila je danas Ina u priopćenju koje prenosi i Zagrebačka burza.

Zajam će imati rok dospjeća od pet godina uz opcionalna dva jednogodišnja produljenja (5+1+1). Sredstva će se koristiti za refinanciranje postojećih kredita i za opće namjene, ističu iz Ine. Evidenciju zajma će voditi Citibank, N.A. i Societe Generale Corporate & Investment Banking, navode iz Ine i ističu da će to biti dosad najveći konzorcijski zajam realiziran u Hrvatskoj. U obavijesti koju prenosi Zagrebačka burza navodi se da je Ina grupa jedna od najvećih vertikalno integriranih naftnih korporacija u jugoistočnoj Europi te da je u 51 postotnom državnom vlasništvu, dok strateški partner, mađarski MOL, drži 25 posto vlasništva.

Podsjeća se i da je u studenom prošle godine javnom ponudom 17 posto redovnih dionica Ine uvršteno u ponudu Zagrebačke i Londonske burze. Osnovne su djelatnosti Ine istraživanje i proizvodnja nafte i plina, rafinerijska prerada te veleprodaja i maloprodaja putem lanca benzinskih postaja. Ina je jedina u Hrvatskoj nadležna za proizvodnju, skladištenje i dobavu plina, a otprilike 41 posto ukupnih potreba pokriva uvozom plina iz Rusije), navodi se u obavijesti Ine. (H)

izvor : http://www.liderpress.hr/Default.aspx?sid=15111

ako nakon ovih vjesti cijena nastavi sa rastom , ovdje zaista postoji nešto gnjilo,
jer ovi zajmovi ako se dobro pročita nisu za renoviranje rafinerja nego za servisiranje
posojećih dugova i za TEKUĆE STAVRI ALOOOOOOOOOOOOOO!!!!!!
ako niste zaboravili prenijeti onda niste prokomentirali.

doodd ta vijest je već prenesena. pročitaj malo bolje ovu temu, par stranica niže.
Evo još jedne vijesti vezane za INU

Oštra zima digla naftu iznad 61 dolara

27.02.2007.
Cijene nafte jučer su nastavile jačati, zadržavši se iznad razine od 61 dolara za barel zbog rasta potražnje za energentima zbog nastavka hladnog vremena diljem SAD-a. Nakon što je na zatvaranju u petak cijena nafte na američkom tržištu dosegnula 61,14 dolara za barel – najvišu razinu od 22. prosinca – u ponedjeljak je porasla novih 39 centi, na 61,53 dolara. Na tržištu u Londonu barel sirove nafte poskupio je 50 centi, na 61,38 dolara. Zimska oluja nastavila je svoj stisak u SAD-u, prekrivši američki srednji zapad snijegom visine iznad pola metra.

Izvor: Poslovni.hr Vaš link

– ja nisam ekonomist, ali mi je potpuno jasno kako se jedan loš kredit ili više njih, može zamijeniti jednim novim koga su sad i digli.
– pa to je pozitivna vijest ipak netko misli na financije, a ovaj kredit je vjerojatno i s nižim kamatama.