Američki naftaši protiv smanjenja ovisnosti SAD-a o stranoj nafti
business.hr
web@business.hr
(objavljeno 16.2.07 18:35)
Čelnici američkih naftnih i energetskih kompanija upozorili su zastupnike u američkom Kongresu da SAD ne može ostvariti energetsku sigurnost isključivim oslanjanjem na Biogoriva.
Sugerirali su intenzivniju potragu za naftom, jednostavniju zakonsku regulativu i pristup zalihama u inozemstvu
a sad recite da nije u Ini perspektiva!
Naziv vlasnika računa Mjesto
RH,VLADA,SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA UPRAV.DRŽ.IMOV ZAGREB, HRVATSKA
Skrbnički račun:
ZAGREBAČKA BANKA D.D./HVB BANK HUNGARY ZRT, HUNGARY ZA RAČUN MOL ZRT, HUNGARY ZAGREB, HRVATSKA
Skrbnički račun:
SOCIETE GENERALE-SPLITSKA BANKA D.D./FOND HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVA NJIHOVIH OBITELJI SPLIT, HRVATSKA
Skrbnički račun:
ZAGREBAČKA BANKA D.D./CITIBANK N.A. ZAGREB, HRVATSKA
Skrbnički račun:
SOCIETE GENERALE-SPLITSKA BANKA D.D./ALLIANZ ZB D.O.O. ZA AZ OBVEZNI MIROVINSKI FOND SPLIT, HRVATSKA
Skrbnički račun:
HYPO ALPE-ADRIA-BANK D.D./PBZ CROATIA OSIGURANJE D.D. OBVEZNI MIROVINSKI FOND ZAGREB, HRVATSKA
Skrbnički račun:
RAIFFEISENBANK AUSTRIA D.D. ZAGREB ZAGREB, HRVATSKA
Skrbnički račun:
HPB D.D. ZAGREB, HRVATSKA
Skrbnički račun:
ZAGREBAČKA BANKA D.D. ZAGREB, HRVATSKA
Skrbnički račun:
SOCIETE GENERALE-SPLITSKA BANKA D.D./RAIFFEISEN MIROVINSKO DRUŠTVO ZA UPRAVLJANJE OBVEZNIM MIROVINSKIM FONDOM D.O.O. ZA RAIFFEISEN OBVEZNI MIROVINSKI FOND SPLIT, HRVATSKA
Vlasnici prvih 10 računa na kojima je ubilježena najveća količina vrijednosnog papira INA-R-A
Stanje na dan: 16.02.2007
Naziv vlasnika računa Mjesto
RH,VLADA,SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA UPRAV.DRŽ.IMOV ZAGREB, HRVATSKA
Skrbnički račun:
ZAGREBAČKA BANKA D.D./HVB BANK HUNGARY ZRT, HUNGARY ZA RAČUN MOL ZRT, HUNGARY ZAGREB, HRVATSKA
Skrbnički račun:
SOCIETE GENERALE-SPLITSKA BANKA D.D./FOND HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVA NJIHOVIH OBITELJI SPLIT, HRVATSKA
Skrbnički račun:
ZAGREBAČKA BANKA D.D./CITIBANK N.A. ZAGREB, HRVATSKA
Skrbnički račun:
SOCIETE GENERALE-SPLITSKA BANKA D.D./ALLIANZ ZB D.O.O. ZA AZ OBVEZNI MIROVINSKI FOND SPLIT, HRVATSKA
Skrbnički račun:
HYPO ALPE-ADRIA-BANK D.D./PBZ CROATIA OSIGURANJE D.D. OBVEZNI MIROVINSKI FOND ZAGREB, HRVATSKA
Skrbnički račun:
RAIFFEISENBANK AUSTRIA D.D. ZAGREB ZAGREB, HRVATSKA
Skrbnički račun:
HPB D.D. ZAGREB, HRVATSKA
Skrbnički račun:
ZAGREBAČKA BANKA D.D. ZAGREB, HRVATSKA
Skrbnički račun:
PBZ D.D. ZAGREB, HRVATSKA
A tko kaže da nafta neće biti za dvoije godine na 120 dolara po barelu?
Nece. Dosla je do 70$ i gotovo.
Nafte ima ko kenje u svijetu. Jedino ako onaj Ahmenidzab ne rukne po Izraelu. A nece.
Cijena nafte ce se zadrzati jos neko vrijeme 50-80$ fluktuacija; ovisno da li je hladna zima ili ne.
Ina?
Q1.
Moze bti pozitivan ali nafta nece ispod 45$ a kad pocne rasti jos uvijek cemo intervenirati.
Za malog covjeka dobro, za mene ne.
Prava lova ide sa novim Siskom i Omisljem.
Večernji list:
18.02.2007 17:15
NAFTA Slijede nova spajanja i preuzimanja u jugoistočnoj Europi
Ina i Mol u ruskom regionalnom obruču
Autor Zdravko Cesar
Ove bi godine naftni biznis na prostoru jugoistočne Europe u koju ulazi i Hrvatska mogao biti pod velikim pritiskom. Radi se o daljnjoj preraspodjeli snaga ostalih naftno-plinskih kompanija. Iako iz najvećih, poput austrijskog OMV-a i mađarskog MOL-a stižu glasovi koji govore kako je tržište manje ili više već podijeljeno i da dolazi vrijeme smirivanja, barem kada je riječ o dodatnim preuzimanjima, spajanjima, kupnji čini se da to ipak nije tako.
U svemu tome stručnjaci najviše očekuju od Naftne industrije Srbije (NIS) koji ostaje velik predmet želja najvećih kompanija na ovim prostorima. Radi se o velikoj kompaniji koja sa svoje dvije rafinerije u Pančevu i Novom Sadu i kapacitetom prerade od 7,3 milijuna tona uz najavljena ulaganja u iduće tri godine od 250 milijuna eura (u modernizaciju) ostaje vrlo zanimljivo ulaganje. I ovdje naravno ponajviše ovisi o tome što će reći država.
Mnogi su skloni pretpostaviti da je manje ili više gotovo sigurno da će NIS u privatizaciji dobiti ruski Lukoil i da je kupnja Beopetrola bila samo uvod u veliku trgovinu, no pitanje je kako će se to pitanje i politički (i gospodarski) uklopiti u odnose dviju država.
Pitanje je međutim što će se dalje događati s odnosima slovenskog Petrola i ruskog Lukoila koji su ušli u zajedničke poslove iako slovenska Vlada ne želi tako olako predati svoje naftno poduzeće u ruke velikog ruskog diva. I to posebice jer još uvijek ostaje nejasno što se događa u odnosima Lukoila i Beopetrola.
Velike su, dakle, šanse da se Inin i Molov regionalni naftni posao nađu u svojevrsnom ruskom obruču.
Naravno, svi su bljedoliki pomalo zaboravili da slijedi preuzimanje Ine, hi,hi,hi i to ne nužno od strane Mola.
A Mol baš nema vremena za čekanje, jer svakih 100 slavuja više cijene za dionicu, njemu diže cijenu slijedećih 26% vlasništva za 250.000.000,00 slavuja. Sve mi se čini da magjarima nije do pjesme, hi,hi,hi[smiley2]
Naravno, svi su bljedoliki pomalo zaboravili da slijedi preuzimanje Ine, hi,hi,hi i to ne nužno od strane Mola. A Mol baš nema vremena za čekanje, jer svakih 100 slavuja više cijene za dionicu, njemu diže cijenu slijedećih 26% vlasništva za 250.000.000,00 slavuja. Sve mi se čini da magjarima nije do pjesme, hi,hi,hi[smiley2]
Moje je mišljenje da ove promete ne rade fondovi već direktno Rusi ili Mađari da bi se dokopali što većeg postotka Ine kod daljnjeg preuzimanja.
Prošlotjedni promet na Zagrebačkoj burzi 2 milijarde kuna
business.hr
web@business.hr
(objavljeno 19.2.07 10:35)
Na Zagrebačkoj burzi prošloga je tjedna ostvareno više od 1,99 milijardi kuna prometa, pri čemu je institucionalni promet iznosio 1,59 milijardi kuna, redovni 303,2 milijuna kuna, a prijavljeni 93,2 milijuna kuna.
Vrijednost dioničkog indeksa CROBEX porasla je 1,01 posto, na 3802,8 bodova, dok je obveznički indeks CROBIS povećan 0,47 posto, na 100,7824 boda. Vrijednost indeksa CROBEX šesti tjedan zaredom bilježi rast, napominju na burzi.
Najveći interes investitora prošli tjedan pobudile su dionice Podravke i INA-e, kojih je prodano za 54,67 milijuna kuna, odnosno 40,02 milijuna kuna.
INA je (usprkos objavi da je Grad Sisak protiv nje podigao tužbu) upravo u četvrtak dosegnula svoj povijesni maksimum, više od 3000 kuna po dionici, no kraj tjedna dočekala je nešto ispod te razine, na 2949 kuna.
INA najzaslužnija za veliku seriju CROBEX-a
Slatinska banka najzapaženija na VSE s tjednim rastom dionica od 9,2 posto
Iako je tjedan započeo neugodnim podatkom o laganom padu dobiti u prošloj godini, INA (INA-R-A) je u potpunosti opravdala povjerenje optimista, pretrpjevši tek manju štetu pomalo brzopletim reakcijama dijela ulagača, koja je u samo nekoliko dana sasvim nadoknađena, otvarajući put ka ključnoj psihološkoj razini od 3.000 kuna. Riječ je o brojci koja se, barem protekloga tjedna, pokazala nešto tvrđim orahom, provocirajući izraženiju aktivnost prodavatelja, očito motiviranu posve uobičajenim izvlačenjem profita, koje zapravo ništa ne mijenja na stvari. Štoviše, najnovija nagađanja kojima se širi krug potencijalnih kupaca (na bogate ruske kompanije) sasvim je zacementirao status domaće naftne kompanije kao sigurne mete za preuzimanje, čime klasični indikatori fundamentalne analize, koji su već od samoga starta ionako bili u drugom planu, još više gube na značaju. A u takvim okolnostima kretanje cijene dionica postaje isključivo funkcija odnosa snaga na tržištu i apetita domaćih, u prvom redu institucionalnih investitora, koji su do sada bili spremni preuzimati rizik, nesmiljeno gutajući poveće količine dionica ponuđenih na prodaju, mahom od strane malih ulagača, itekako zadovoljnih podatkom kako je od inicijalne javne ponude (u nepuna tri mjeseca) cijena dionica porasla za čak 75 posto. Barem na taj zaključak navodi činjenica da se (u drugom dijelu tjedna) prosječna vrijednost realiziranih transakcija kretala oko brojke od 50 tisuća kuna, evidentno signalizirajući oprez retail ulagača, koji su agresivniju rolu prepustili (po definiciji) konzervativnim institucionalnim investitora, kao što su obvezni mirovinski fondovi.
S nešto manje od 55 milijuna kuna prometa, INA je odnijela petinu ukupnog tjednog prometa dionicama na Zagrebačkoj burzi, postavljajući novi rekord na 3.050 kuna, no cijena je do kraja tjedna ipak skliznula ispod okrugle brojke, što je svejedno bilo dovoljno za nadasve uvjerljivijih (osobito u usporedbi s dionicama europskih naftnih kompanija) 4,4 posto, na konačnih 2.949 kuna. Nema nikakve sumnje kako je INA osigurala i prevladavajuću inicijativu optimista na domaćem tržištu kapitala, što je pretočeno u pozitivnu izvedbu dvaju burzovnih indeksa, u čemu je prednjačio CROBEX, s tjednim rastom od 1 posto, čime se prednost u odnosu na početak godine povećala do uistinu impresivnih 18,5 posto. Istodobno, povlaštene dionice Adris grupe (ADRS-P-A) kontinuirano generiraju visoki promet (gotovo 16 milijuna kuna prošloga tjedna) unatoč činjenici da cijena već tjednima ne izlazi iz relativno uskog fluktuacijskog raspona (450 – 470 kuna), čije je dno, nakon pada od 2,4 posto (na 455 kuna) sada još malo bliže. Većim interesom investitora za bankovne dionice ponajviše se pak okoristila Slatinska banka (SNBA-R-A), prometnuvši se u jedno od najaktivnijih izdanja na Varaždinskoj burzi (sa 13,2 milijuna kuna prometa), a intenziviranje uzlaznog trenda omogućilo je tjedni skok cijene dionica od 9,2 posto (na 415 kuna), i to nakon što je dosegnut maksimum od 417,5 kun
“Hrvatska naftna kompanija INA od sutra će na svojim benzinskim postajama prodavati naftne derivate po novim višim cijenama, a poskupljenje se kreće od 0,7 posto kod dizela do 2,9 posto kod loživog ulja, dok Eurosuper 95 poskupljuje za 1,7 posto.
Tako će se Eurosuper 95 od sutra do 5. ožujka na Ininim postajama prodavati po cijeni od 7,69 kuna po litri, što je 13 lipa više od dosadašnjih 7,56 kuna, izvijestili su danas iz Ine.
Nova maloprodajna cijena Supera 95 je 7,44 kune po litri, što je 1,8 posto više od dosadašnje cijene od 7,31 kunu, dok će Super plus 98 poskupiti za 1,7 posto i nova mu je cijena 7,75 kuna (do sada 7,62 kune).
Na Ininim benzinskim postajama Eurdizel će se od sutra prodavati po cijeni od 6,93 kune po litri, što je 1,2 posto više od dosadašnjih 6,85 kuna, dok će najmanje, za 0,7 posto poskupiti Dizel i nova mu je cijena 6,80 kuna (do sada 6,75 kuna).
U postotku najviše poskupit će plavi dizel i lož ulje, plavi dizel za 2,8 posto, a lož ulje za 2,9 posto.
Tako će se plavi dizel od sutra prodavati po cijeni od 3,98 kuna po litri (do sada 3,87 kuna), a lož ulja 4,35 kuna (do sada 4,23 kune).
INA cijene naftnih derivata može korigirati svakih 15 dana na osnovi Pravilnika o utvrđivanju cijena naftnih derivata, a korekcija ovisi o kretanju cijene derivata na tržištu Mediterana, te kretanju tečaja dolara.”
Izgleda da se sa smanjenjem udjela države u Ini na svakom koraku primjeti i smanjenje utjecaja na njene poslovne poteze, tako bi možda mogli objasniti ovo već drugo uzastopno povećanje cijena goriva, unatoč sniženju cijene nafte na svjetskom tržištu!
Od ponoći skuplje gorivo 0,7 do 2,9 posto
I to bez ikakvog komentara, bez ijednog argumenta?[smiley2]
Od ponoći skuplje gorivo 0,7 do 2,9 posto
I to bez ikakvog komentara, bez ijednog argumenta?[smiley2]
Pa to je u INInom stilu uvijek bilo. Recimo kao poskupljenja kad je cijena barela stagnirala dolar padao, ali cijene na nasim pumpama rasle.
Od ponoći skuplje gorivo 0,7 do 2,9 posto I to bez ikakvog komentara, bez ijednog argumenta?[smiley2]
to je i meni prvo upalo u oči…kakva arogancija.